Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
MĒ 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 36-37
“Faingataʻaʻia ʻa Siosifa Koeʻuhi ko e Loto-Koví”
(Sēnesi 37:3, 4) Pea naʻe ʻofa ʻa ʻIsileli ʻia Siosifa ʻo lahi ange ia ʻi hono ngaahi foha kehé kotoa koeʻuhi ko e foha ia ʻi hono taʻumotuʻá, pea naʻá ne ngaohi maʻana ha kofu tōtōlofa makehe. 4 ʻI he sio ʻa hono fanga tokouá ʻoku ʻofa lahi ange ʻiate ia ʻa ʻenau tamaí ʻi he kotoa ʻo kinautolú, naʻe kamata ke nau fehiʻa ʻiate ia, pea naʻe ʻikai malava ke nau lea lelei kiate ia.
w14 8/1 12-13
‘Mou Fanongo Mai Muʻa ki he Misi ko Ení’
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he sio ʻa hono fanga tokouá ʻoku ʻofa lahi ange ʻiate ia ʻa ʻenau tamaí ʻi he kotoa ʻo kinautolú, naʻe kamata ke nau fehiʻa ʻiate ia, pea naʻe ʻikai malava ke nau lea lelei kiate ia.” (Sēnesi 37:4) Ko e ʻuhinga ki heʻenau loto-koví naʻe mahino, ka ko e fanga tokoua ʻo Siosifá naʻa nau taʻefakapotopoto ke ʻulutukua ki he ngaahi ongoʻi kona ko iá. (Palōveepi 14:30; 27:4) Kuó ke ongoʻi meheka tōtuʻa nai ʻi hono maʻu ʻe ha taha ha tokanga pe fakalāngilangi naʻá ke fiemaʻu? Manatuʻi ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá. Ko ʻenau loto-koví naʻe taki atu ai kinautolu ke fai ha tōʻonga naʻa nau toki fakaʻiseʻisa moʻoni ai. Ko ʻenau hokosiá ko ha fakamanatu ki he kau Kalisitiané ʻoku fakapotopoto ange ke “fiefia mo e faʻahinga ʻoku fiefiá.”—Loma 12:15.
Naʻe pau pē naʻe ʻilo ʻa Siosifa ki he tāufehiʻa ʻa hono fanga tokouá. Ko ia naʻá ne fūfuuʻi nai hono kofu tōtōlofa makehé lolotonga ʻa ʻene ʻi hono fanga tokouá? Mahalo naʻá ne mei fai pehē. Kae manatuʻi, naʻe taumuʻa ʻa Sēkope ke hoko ʻa e kofú ko ha fakaʻilonga ia ʻo e hōifua mo e ʻofa. Naʻe ʻikai ke loto ʻa Siosifa ke siva ʻa e falala ʻa ʻene tamaí, ko ia naʻá ne tui maʻu pē ʻa e kofú. ʻOku ʻaonga kiate kitautolu ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá. Neongo ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e hōifua ki he faʻahinga tāutaha ʻo ʻene kau sevāniti mateakí. ʻIkai ko ia pē, ʻokú ne fakaʻamu ke nau fakahaaʻi ʻenau kehe mei he māmani fakameleʻi mo taʻetaau ko ení. Hangē ko e kofu tōtōlofa makehe ʻo Siosifá, ko e tōʻonga ʻo e kau Kalisitiane moʻoní ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau kehe mei he faʻahinga takatakai ʻiate kinautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakatupunga ʻe he tōʻonga peheé ʻa e loto-koví mo e tāufehiʻá. (1 Pita 4:4) ʻOku totonu ki ha Kalisitiane ke ne fūfuuʻi hono tuʻunga ko ha sevāniti ia ʻa e ʻOtuá? ʻIkai, ʻo hangē pē ko e ʻikai ke fūfuuʻi ʻe Siosifa ʻa hono kofu tōtōlofá.—Luke 11:33.
(Sēnesi 37:5-9) Ki mui ai, naʻe misi ʻa Siosifa peá ne tala ange ia ki hono fanga tokouá, pea naʻa nau toe maʻu ai ʻa e ʻuhinga lahi ange ke fehiʻa ʻiate ia. 6 Naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “Mou fanongo mai muʻa ki heʻeku misi ko ení. 7 Naʻe fai ʻetau haʻi uite ʻi he loto ngoué lolotonga ia naʻe mālanga hake ʻa ʻeku haʻingá ʻo tuʻu hangatonu pea naʻe takatakai ʻa hoʻomou ngaahi haʻingá ʻo punou hifo ki heʻeku haʻingá.” 8 Naʻe pehē ange ʻe hono fanga tokouá kiate ia: “Te ke ʻai moʻoni koā koe ko e tuʻi kiate kimautolu pea puleʻi kimautolu?” Ko ia naʻa nau maʻu ai ha toe ʻuhinga ke fehiʻa ʻiate ia, koeʻuhi ko ʻene ngaahi misí mo e meʻa naʻá ne leaʻakí. 9 ʻI he hili iá, naʻe toe ʻi ai ʻene misi, pea naʻá ne fakamatalaʻi ia ki hono fanga tokouá: “Naʻe toe ʻi ai ʻeku misi ʻe taha. ʻI he taimi ko ení naʻe punou mai kiate au ʻa e laʻaá mo e māhiná mo e ngaahi foʻi fetuʻu ʻe 11.”
(Sēnesi 37:11) Pea naʻe hoko ʻo loto-kovi ʻa hono fanga tokouá kiate ia, ka naʻe hanganaki fakakaukau ʻa ʻene tamaí ki he leá ni.
w14 8/1 13 ¶2-4
‘Mou Fanongo Mai Muʻa ki he Misi ko Ení’
ʻOku meia Sihova ʻa e ongo misí pea naʻá na natula fakaekikite. Naʻe taumuʻa ʻa e ʻOtuá kia Siosifa ke ne fakahā ʻa e pōpoaki ʻoku ʻi he misí. ʻOku ʻuhinga ení, naʻe fiemaʻu kia Siosifa ke ne fai ʻa e meʻa tatau naʻe fai ʻe he kau palōfita ʻi muʻa ʻiate iá ʻi heʻenau fakahoko ʻa e ngaahi pōpoaki fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kakai talangataʻá.
Naʻe lea fakapotopoto ʻa Siosifa ki hono fanga tokoua: “Mou fanongo mai muʻa ki heʻeku misi ko ení.” Naʻe mahinoʻi ʻe hono fanga tokouá ʻa e misí, pea naʻe ʻikai haʻanau teitei saiʻia ai. Naʻa nau pehē ange: “Te ke ʻai moʻoni koā koe ko e tuʻi kiate kimautolu pea puleʻi kimautolu?” ʻOku hoko atu ʻa e fakamatalá: “Ko ia naʻa nau maʻu ai ha toe ʻuhinga ke fehiʻa ʻiate ia, koeʻuhi ko ʻene ngaahi misí mo e meʻa naʻá ne leaʻakí.” ʻI he taimi naʻe fakahoko ange ai ʻe Siosifa ʻa ʻene misi hono uá ki heʻene tamaí pea ki hono fanga tokouá, naʻe ʻikai liliu ai ʻenau fakafeangaí. ʻOku tau lau: “Naʻe valokiʻi ia ʻe heʻene tamaí ʻo ne pehē kiate ia: ‘Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo hoʻo misi ko ení? Te u haʻu moʻoni koā au pea pehē ki hoʻo faʻeé mo ho fanga tokouá ʻo punou hifo ki he kelekelé kiate koe?’” Kae kehe, naʻe toutou fakakaukau ki ai ʻa Sēkope pea naʻá ne fifili pe ʻoku fetuʻutaki nai ʻa Sihova mo Siosifa.—Sēnesi 37:6, 8, 10, 11.
Naʻe ʻikai ko Siosifa pē ʻa e sevāniti ʻa Sihova naʻe fekauʻi ke ne ʻoatu ha pōpoaki fakaekikite neongo naʻe taʻemanakoa pea iku atu ki he fakafepaki. Ko Sīsū ʻa e tokotaha tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e talaki ʻo e pōpoaki peheé, peá ne tala ki hono kau muimuí: “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi mo kimoutolu foki.” (Sione 15:20) Ko e kau Kalisitiane kotoa pē ʻe lava ke nau ako ʻa e meʻa lahi mei he tui mo e loto-toʻa ʻa e talavou ko Siosifá.
(Sēnesi 37:23, 24) Ko ia ʻi he haʻu pē ʻa Siosifa ki hono fanga tokouá, naʻa nau hae meia Siosifa ʻa hono kofú, ʻa e kofu makehe ko ia naʻá ne tuí, 24 pea naʻa nau ʻave ia ʻo lī ki he lepá. ʻI he taimi ko iá naʻe maha ʻa e lepá; naʻe ʻikai ʻi ai ha vai.
(Sēnesi 37:28) Pea ʻi he taimi naʻe ʻalu hifo ai ʻa e kau mēsianiti Mitianí, naʻa nau ʻohake ʻa Siosifa mei he lepá ʻo fakatau atu ia ki he kau ʻIsimeʻelí ki he konga siliva ʻe 20. Naʻe ʻave ʻe he kau tangatá ni ʻa Siosifa ki ʻIsipite.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 36:1) Ko e hisitōlia eni ʻo ʻĪsoá, ʻa ia ko ʻĪtomí.
it-1 678
ʻĪtomi
(ʻĪtomi) [Kulokula], Kau ʻĪtomi.
Ko ʻĪtomí ko e hingoa ia ʻe taha ʻo ʻĪsoa ko e māhanga ʻo Sēkopé. (Sēn. 36:1) Naʻe ui ʻaki ia ko e ʻuhingá ko ʻene fakatau ʻa ʻene totonu ki he ʻuluaki fohá ʻaki ha supo kulokula. (Sēn. 25:30-34) Pe naʻe kaunga ki ai pe ʻikai, naʻe fanauʻi mai ʻa ʻĪsoa ʻoku kulokula ʻatā (Sēn. 25:25), pea ko e lanu ko iá naʻe ʻi he fōtunga ʻo e fonua naʻá ne nofo ai mo hono hakó ki mui aí.
(Sēnesi 37:29-32) Ki mui ai, ʻi he foki atu ʻa Lūpeni ki he lepá ʻo ne sio naʻe ʻikai ke ʻi he lepá ʻa Siosifá, naʻá ne hae hono ngaahi kofú. 30 ʻI heʻene foki ki hono fanga tokouá, naʻá ne kalanga: “Kuo pulia ʻa e tamasiʻí! Pea ko au—ko e hā ʻa e meʻa te u faí?” 31 Ko ia naʻa nau ʻave ʻa e kofu ʻo Siosifá pea tāmateʻi ha kosi tangata ʻo unu ʻa e kofú ʻi he totó. 32 ʻI he hili iá, naʻa nau fai ha fekau ke ʻoatu ʻa e kofu makehé ki heʻenau tamaí mo pehē: “Ko e meʻa eni naʻa mau maʻú. Vakaiʻi ange muʻa pe ko e kofu nai eni ʻo ho fohá pe ʻikai.”
it-1 561-562
Leʻohi
ʻI he pehē ʻe ha tauhi sipi te ne tokangaʻi pe leʻohi ha tākanga, ʻokú ne tali fakalao ke leʻohi ʻa e fanga monumanu ko iá. Naʻá ne mātuʻaki fakapapauʻi ki he tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e fanga monumanú te ne fafanga mo maluʻi kinautolu mei hano kaihaʻasi. Kapau ʻe ʻikai, kuo pau ke fai ha totongi fakafoki. Neongo ia, naʻe fakangatangata pē hono fatongiá, he fakatatau ki he lao ko iá naʻe fakaʻatā ia mei hano tukuakiʻi ʻi he hoko ha meʻa taʻemapuleʻi, hangē ko e ʻohofi ʻe ha manu fekai. Ke ʻatā ʻa e tokotaha leʻohí mei hono tukuakiʻí, ʻoku fiemaʻu ke ne ʻoatu ha fakamoʻoni ki he tokotaha ʻaʻana ʻa e fanga monumanú, hangē ko e sino ʻo e monumanu naʻe tāmateʻí. ʻI he sio tonu ʻa e tokotaha ʻaʻana ʻa e monumanú ki he fakamoʻoní, naʻe fiemaʻu kiate ia ke ne ʻoatu ha tuʻutuʻuni ʻoku tonuhia ʻa e tokotaha leʻohí.
Ko e tefitoʻi moʻoni tatau naʻe ngāueʻaki fakalūkufua ki ha koloa ke tokangaʻi pe tauhi ʻe ha taha. Ko e fakatātaá, ʻi he fāmilí ko e ʻuluaki fohá ko e tokotaha tauhi fakalao ia ʻa hono fanga tokouá mo hono fanga tuofāfiné. Ko ia, ʻoku lava ke tau mahinoʻi ʻa e hohaʻa ʻa Lūpeni ko e foha lahí fekauʻaki mo e moʻui ʻa Siosifá, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he Sēnesi 37:18-30, ʻi he taimi naʻe talanoa ai ʻa e toenga hono fanga tokouá ki hano tāmateʻi ʻo Siosifá. “Naʻá ne pehē: ‘Ke ʻoua naʻa tau toʻo ʻene moʻuí.’ . . . ‘ʻOua ʻe lingitotó. . . . ʻOua ʻe fai ha kovi kiate ia.’ Ko ʻene taumuʻá ke fakahaofi ʻa Siosifa mei he nima ʻa hono fanga tokouá pea fakafoki ia ki heʻene tamaí.” Pea ʻi he ʻiloʻi ʻe Lūpeni ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa Siosifá, naʻá ne loto-mamahi lahi pea “naʻá ne hae hono ngaahi kofú” pea “naʻá ne kalanga: ‘Kuo pulia ʻa e tamasiʻí! Pea ko au—ko e hā ʻa e meʻa te u faí?’” Naʻá ne ʻiloʻi ko e tokotaha tefito ia ke tukuakiʻí ki he pulia ʻa Siosifá. Ke hao mei hono tukuakiʻí, naʻe faʻufaʻu kākā ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ha fakamoʻoni ke hā ngali naʻe tāmateʻi ʻa Siosifa ʻe ha manu fekai. Naʻa nau fai eni ʻaki hono unu ʻa e kofu tōtōlofa ʻo Siosifá ʻi he toto ʻo ha kosi. Naʻa nau fakahaaʻi leva ʻa e kofu ko ení kia Sēkope, ko ʻenau tamai mo e fakamaau pēteliaké. Naʻá ne fakaʻatā leva ʻa Lūpeni mei ha faʻahinga tukuakiʻi koeʻuhí ko e kofu pani toto naʻe ʻoatú. Naʻe fai leva ʻe Sēkope ha fakamulituku ki he mateʻanga ʻo Siosifá.—Sēn. 37:31-33.
MĒ 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 38-39
“Naʻe ʻIkai ʻAupito Liʻaki ʻe Sihova ʻa Siosifa”
(Sēnesi 39:1) Naʻe ʻohifo leva ʻa Siosifa ki ʻIsipite, pea ko Pōtifa ko ha tangata ʻIsipite, ko ha ʻōfisa ʻi he lotoʻā ʻo Feló pea ko e pule kaʻaté, naʻá ne fakatau mai ia mei he kau ʻIsimeʻeli ʻa ia naʻa nau ʻohifo ia ki aí.
w14 11/1 12 ¶4-5
“ʻE Lava Fēfē Ke U Fai ʻa e Fuʻu Koví Ni?”
“Naʻe ʻohifo leva ʻa Siosifa ki ʻIsipite, pea ko Pōtifa ko ha tangata ʻIsipite, ko ha ʻōfisa ʻi he lotoʻā ʻo Feló pea ko e pule kaʻaté, naʻá ne fakatau mai ia mei he kau ʻIsimeʻeli ʻa ia naʻa nau ʻohifo ia ki aí.” (Sēnesi 39:1) ʻI he ngaahi lea siʻi ko iá, ʻoku tokoni mai ai ʻa e Tohi Tapú ke tau sioloto atu ki he ongoʻi fakamāʻia ha talavou ʻi hano toe fakatau atu. Naʻá ne hangē ha koloa ʻoku fakatau atu pe fakatau mai! ʻOku tau fakakaukau atu nai kia Siosifa ʻi heʻene muimui atu ki hono pule foʻoú, ko ha ʻIsipite mei he lotoʻā ʻo Feló. ʻOkú na fou atu ʻi he ngaahi hala moʻumoʻua ʻo e koló, pea mo e ngaahi māketí ki he ʻapi foʻou ʻo Siosifá.
ʻApi foʻou! Ko ha ʻapi naʻe kehe ʻaupito mei he ʻapi naʻe maheni ki ai ʻa Siosifá. Naʻá ne tupu hake ʻi ha fāmili nofo tēniti. Naʻa nau hikihiki holo ke tokangaʻi ʻenau tākangá. ʻI he feituʻu foʻou ko ení, ko e kau ʻIsipite tuʻumālie hangē ko Pōtifá, naʻa nau nofo ʻi he ngaahi ʻapi masani naʻe valiʻaki ha lanu mataʻāʻā. ʻOku līpooti ʻe he kau keli fakatotoló naʻe saiʻia ʻa e kau ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá ʻi he ngoue ʻoku maʻuiʻui. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngoue naʻe ʻaaʻi, mo e ʻakau ngapūpūlou mo e kiʻi vai ʻoku tō ai ʻa e pepailo, lile vai mo e ngaahi ʻakau kehe ʻoku moʻui he vaí. Ko e ngaahi fale ʻe niʻihi naʻe fakamavaheʻi ʻe he ngaahi ngoué, ʻoku ʻi ai hono ngaahi falefakatolo ko e fakamokomokoʻanga. ʻI he ngaahi falé, naʻe toe ʻi ai ha ngaahi matapā-teke māʻolunga ko e taumuʻa ke ʻomi ʻa e ʻea lelei ki he falé, mo e ngaahi loki lahi, ʻo kau ai mo ha fuʻu loki kai lahi mo e ngaahi loki nofoʻanga ki he kau sevānití.
(Sēnesi 39:12-14) Naʻe puke leva ia ʻe he fefiné ʻi hono kofú ʻo ne pehē: “Ke ke mohe mo au!” Ka naʻá ne liʻaki hono kofú ʻi he nima ʻo e fefiné peá ne hola ki tuʻa. 13 ʻI heʻene sio pē kuó ne liʻaki hono kofú ʻi hono nimá pea kuó ne hola ki tuʻá, 14 naʻá ne kamata kaikaila ki he kau tangata ʻo hono falé ʻo ne pehē kiate kinautolu: “Sio ange! Naʻá ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e tangata Hepelū ko ení ke ne ʻai kitautolu ko ha meʻa fakakata. Naʻá ne haʻu kiate au ke ne mohe mo au, ka naʻá ku kamata kaikaila ʻaki ʻa e leʻo-lahi tahá.
(Sēnesi 39:20) Ko ia naʻe hanga ʻe he ʻeiki ʻo Siosifá ʻo ʻave ia ʻo tuku ki he pilīsoné, ʻa e feituʻu naʻe tauhi pōpula ai ʻa e kau pōpula ʻa e tuʻí, pea naʻá ne nofo ai pē ʻi he pilīsoné.
w14 11/1 14-15
“ʻE Lava Fēfē Ke U Fai ʻa e Fuʻu Koví Ni?”
ʻOku siʻi haʻatau ʻilo ki he ngaahi pilīsone faka-ʻIsipité ʻi he taimi ʻo Siosifá. Naʻe maʻu ʻe ha kau keli fakatotolo ha toetoenga ʻo e ngaahi pilīsone malu ʻi ʻIsipite. Ko ha fuʻu luo lahi, naʻe fakalokiloki ki ha ngaahi pilīsone. Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Siosifa ʻa e feituʻu ko iá ʻaki ha lea ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ko e “luo” ʻa ia ʻoku fakahuʻunga ko ha feituʻu fakapoʻuli pea ʻikai ʻi ai ha ʻamanaki. (Sēnesi 40:15, fakamatala ʻi lalo) ʻI he tohi Saamé, ʻoku tau ako ai naʻe toe fehangahangai ʻa Siosifa mo ha ngaahi fakamamahi: “Naʻa nau haʻi hono vaʻé ʻaki ʻa e meʻa-haʻi, Naʻe fakamaʻu hono kiá ki he ukamea.” (Saame 105:17, 18.) Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ʻIsipité ʻi he taimi ʻe niʻihi, ha meʻa ke haʻiʻaki ʻa e ongo tuiʻi nima ʻo ha pōpula ki mui ki hono tuʻá. Ko e kau pōpula ʻe niʻihi kuo pau ke nau tui ha kola ukamea ʻi honau kiá. Kuo pau pē naʻe faingataʻaʻia ʻa Siosifa ʻi hono ngaohikoviá, he taumaiā naʻá ne fai ha hia ke tuha mo ia!
Tānaki atu ki ai, naʻe ʻikai ko ha vahaʻa taimi nounou pē. ʻOku fakamatalaʻi ko Siosifá “naʻá ne nofo ai pē ʻi he pilīsoné.” Naʻe laui taʻu ʻene nofo ʻi he feituʻu fakalilifu ko ia! Pea naʻe ʻikai ha ʻilo ʻa Siosifa pe ʻe faifai angé pea fakaʻatā ia mei ai. Ko e ngaahi ʻaho fakalilifu ko iá naʻe fai atu mei he laui uike ki he laui māhina. Naʻe anga-fēfē ʻene tauhi maʻu ʻene ʻamanakí ʻo ʻikai fuʻu ongoʻi liʻekiná?
ʻOku ʻomi ʻe he fakamatalá ha tali fakafiemālie kiate kitautolu: “Naʻe hokohoko atu ʻa e ʻia Siosifa ʻa Sihová pea naʻá ne hanganaki fakahāhā ʻa e ʻofa mateaki kiate ia.” (Sēnesi 39:21) Naʻa mo ha ngaahi pilīsone malu, sēini, ko ha luo fakapoʻuli ʻe ʻikai lava ke ne taʻofi ʻa e ʻofa mateaki ʻa Sihová mei heʻene aʻu ki heʻene kau sevānití. (Loma 8:38, 39) ʻE lava ke tau fakakaukau atu ki hono huaʻi atu ʻe Siosifa hono loto-mamahí ki heʻene Tamai ʻofa fakahēvaní he lotú. Pea maʻu ʻa e faʻahinga nonga mo melino ʻa ia ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē” te ne lava ke ʻomaí. (2 Kolinitō 1:3, 4; Filipai 4:6, 7) Ko e hā naʻe toe fai ʻe Sihova maʻa Siosifá? ʻOku tau lau foki naʻá ne kau maʻu pē mo Siosifa ʻo “leleiʻia ai ʻa e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné.”
(Sēnesi 39:21-23) Ka naʻe hokohoko atu ʻa e ʻia Siosifa ʻa Sihová pea naʻá ne hanganaki fakahāhā ʻa e ʻofa mateaki kiate ia pea tuku ke leleiʻia ai ʻa e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné. 22 Ko ia naʻe ʻai ʻe he ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné ʻa Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e kau pōpula kotoa pē ʻi he pilīsoné, pea ko e meʻa kotoa pē naʻa nau fai aí, ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne fekauʻi ke fai iá. 23 Ko e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné naʻe ʻikai ʻaupito te ne tokangaʻi ha momoʻi meʻa ʻe taha naʻe tuku ange ke tokangaʻi ʻe Siosifa, he naʻe ʻia Siosifa ʻa Sihova pea naʻe ʻai ʻe Sihova ha meʻa pē naʻá ne fai ke lavameʻa.
w14 11/1 15 ¶2
“ʻE Lava Fēfē Ke U Fai ʻa e Fuʻu Koví Ni?”
ʻOku ʻomi ʻe he fakamatalá ha tali fakafiemālie kiate kitautolu: “Naʻe hokohoko atu ʻa e ʻia Siosifa ʻa Sihová pea naʻá ne hanganaki fakahāhā ʻa e ʻofa mateaki kiate ia.” (Sēnesi 39:21) Naʻa mo ha ngaahi pilīsone malu, sēini, ko ha luo fakapoʻuli ʻe ʻikai lava ke ne taʻofi ʻa e ʻofa mateaki ʻa Sihová mei heʻene aʻu ki heʻene kau sevānití. (Loma 8:38, 39) ʻE lava ke tau fakakaukau atu ki hono huaʻi atu ʻe Siosifa hono loto-mamahí ki heʻene Tamai ʻofa fakahēvaní he lotú. Pea maʻu ʻa e faʻahinga nonga mo melino ʻa ia ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē” te ne lava ke ʻomaí. (2 Kolinitō 1:3, 4; Filipai 4:6, 7) Ko e hā naʻe toe fai ʻe Sihova maʻa Siosifá? ʻOku tau lau foki naʻá ne kau maʻu pē mo Siosifa ʻo “leleiʻia ai ʻa e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 38:9, 10) Ka naʻe ʻiloʻi ʻe ʻŌnani ʻe ʻikai lau ʻa e hako ia ko iá ko hano hako. Ko ia ʻi he taimi naʻá ne mohe ai mo e uaifi ʻo hono tokouá, naʻá ne tuku ange hono huhuʻá ʻi he kelekelé ke ʻoua naʻa maʻu ʻe hono tokouá ha hako. 10 Ko e meʻa naʻá ne faí naʻe kovi ia ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ko ia naʻá ne tāmateʻi foki mo ia.
it-2 555
ʻŌnani
(ʻŌnani) [mei ha lea ko hono ʻuhinga tefito ko e “mālohi fakafanaú; iviiviʻia”].
Ko e foha fika ua ia ʻo Siuta mo Sua ʻa ia ko ha ʻofefine ʻo ha tangata Kēnani. (Sēn. 38:2-4; 1 Kal. 2:3) ʻI he hili ʻa e tāmateʻi ʻe Sihova ʻa e tokoua lahi ʻo ʻŌnani ko ʻEá, koeʻuhi ko ʻene faihalá, naʻe fekau leva ʻe Siuta ʻa ʻŌnani ke ne mali mo e uaifi hono tokoua kuo maté, ʻa Tema, he naʻe ʻikai haʻane fānau. Kapau naʻe fanauʻi ai ha foha, he ʻikai ke ne hoko ko ha hako ʻo ʻŌnani, pea ʻe lau leva ʻa e fohá ko e foha ia ʻo ʻEa, pea ko e tofiʻa ʻo e ʻuluaki fohá ʻe ʻalu kiate ia. Kapau heʻikai ke ʻi ai ha ʻea, pea ʻe maʻu leva ʻe ʻŌnani, ʻa e tofiʻá. ʻI he ʻalu ʻa ʻŌnani kia Temá, naʻá ne “tuku ange hono huhuʻá ʻi he kelekelé.” Naʻe ʻikai ko haʻane fakalielia tokotaha eni, he ʻoku pehē ʻe he fakamatalá, “ʻi he taimi naʻá ne mohe ai mo e uaifi ʻo hono tokouá,” naʻá ne tukuange hono huhuʻa ki he kelekelé. ʻOku hā mahino, naʻe fakataumuʻa ʻe ʻŌnani ke ʻoua naʻá ne tuku ange hono huhuʻá ki he ʻōkani fakafanau ʻo Temá. Naʻe tāmateʻi ʻe Sihova ʻa ʻŌnani koeʻuhí ko ʻene talangataʻa ki heʻene tamaí, ko ʻene mānumanú, pea mo ʻene faiangahala ki he fokotuʻutuʻu fakaʻotua ʻo e nofo malí, kae ʻikai ko ʻene fakalielia tokotahá. Ko ia naʻá ne mate ʻo ʻikai haʻane fānau.—Sēn. 38:6-10; 46:12; Nōm. 26:19.
(Sēnesi 38:15-18) ʻI hono fakatokangaʻi atu ia ʻe Siutá, naʻá ne fakakaukau leva ko iá ko ha fefine feʻauaki, koeʻuhí he naʻá ne ʻufiʻufi hono matá. 16 Ko ia naʻá ne afe kiate ia ʻi he veʻehalá ʻo ne pehē: “Tuku muʻa ke u mohe mo koe,” he naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ko e mali ia hono fohá. Kae kehe, naʻá ne pehē ange: “Ko e hā te ke foaki mai maʻaku ka ke mohe mo aú?” 17 ʻI he meʻá ni naʻá ne pehē ange: “Te u fekau ke ʻomai ha kosi mui mei heʻeku tākangá.” Ka naʻe pehē ange ʻe ia: “Te ke ʻomai ha talifaki kae ʻoua ke ke ʻomai ia?” 18 Naʻá ne hoko atu leva: “Ko e hā ʻa e meʻa talifaki te u ʻoatu kiate koé?” Pea naʻá ne pehē ange ki ai: “Ko ho mama silá mo hono afó pea mo ho tokotoko ʻoku ʻi ho nimá.” Naʻá ne ʻoange leva ia kiate ia peá ne mohe mo ia, pea naʻá ne hoko ʻo feitama kiate ia.
Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Naʻe faihala ʻa Siuta ʻi he ʻikai te ne ʻave ʻa Tema ki hono foha ko Selá ʻo hangē ko ia naʻá ne palōmesí. Naʻá ne toe mohe foki mo ha fefine naʻá ne fakakaukau ko ha paʻumutu ʻi he temipalé. Naʻe fepaki eni mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻe pau ki ha tangata ke fehokotaki fakasino pē ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí. (Sēnesi 2:24) Ko ia ai, ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke mohe ʻa Siuta mo ha paʻumutu. ʻI hono kehé, naʻá ne fetongi ʻi he taʻeʻilo ʻa hono foha ko Selá ʻi hono fakahoko ʻa e nofo mali ʻa e tuongaʻane-ʻi-he-fonó peá ne hoko ai ko ha tamai ʻa ha fānau taʻefakalao.
Kia Temá, ko hono ʻalungá naʻe ʻikai ko ha ʻulungāanga taʻetaau ia. Ko hono ongo foha māhangá naʻe ʻikai vakai ki ai ko ha ongo foha ʻi ha feʻauaki. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Pōasi ʻo Pētelihemá ʻa e fefine Mōape ko Luté ʻi he nofo mali ʻa e tuongaʻane-ʻi-he-fonó, ko e kau mātuʻa ʻo Pētelihemá naʻa nau lea lelei ki he foha ʻo Tema ko Felesí, ʻi heʻenau pehē kia Pōasi: “Ke hoko ho fale ke hange ko e fale ʻo Felesi, ʻa ia naʻe faʻeleʻi ʻe Tema kia Siuta, ʻi ha hako ʻe ʻatu kiate koe ʻe Sihova ʻi he taʻahine ni.” (Lute 4:12) Ko Felesí ʻoku toe fakahokohoko ia ʻi he lotolotonga ʻo e fanga kui ʻa Sīsū Kalaisí.—Mātiu 1:1-3; Luke 3:23-33.
MĒ 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 40-41
“Fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siosifa”
(Sēnesi 41:9-13) Ko ia ai, naʻe lea ange kia Felo ʻa e pule tauhi-inú, ʻo ne pehē: “ʻOku ou vete atu ʻeku ngaahi angahalá he ʻahó ni. 10 Naʻe houhau ʻa Felo ʻi heʻene kau sevānití. Ko ia naʻá ne tuku ai au ki he pilīsone ʻi he fale ʻo e pule kaʻaté, ʻa au pea mo e pule taʻo-maá. 11 ʻI he hili iá, naʻá ma taki taha misi ʻi he pō tatau pē. Ko au mo ia naʻá ma taki taha misi pea naʻe ʻi ai hona taki taha ʻuhinga. 12 Pea naʻe ʻi ai fakataha mo kimaua ha talavou Hepelū, ko ha sevāniti ʻa e pule kaʻaté. ʻI he taimi naʻá ma fakamatala ai ia kiate iá, naʻá ne fakaʻuhingaʻi kiate kimaua ʻa e ʻuhinga ʻo e misi taki taha. 13 Naʻe hoko ʻo hangē tofu pē ko ia ko ʻene fakaʻuhingaʻi kiate kimauá. Naʻe fakafoki au ki hoku lakangá, ka naʻe tautau ʻa e tangata ia ʻe tahá.”
w15 2/1 14 ¶4-5
“ʻIkai ko e Fakaʻuhingá ʻOku ʻa e ʻOtuá Ia?”
Naʻe ngalo nai ʻi he tokotaha tauhi-inú ʻa Siosifa, ka heʻikai ngalo ʻia Sihova. ʻI he pō ʻe taha, naʻe ʻoange ʻe Sihova ha ongo misi fakapuputuʻu kia Felo. ʻI he ʻuluakí, naʻe sio ʻa Felo ki ha pulu matamatalelei mo sisino ʻe toko fitu, ʻoku nau hake mai mei he Vaitafe Nailá. ʻOku muimui mai ai ʻa e pulu palakū mo tutue ʻe toko fitu. Naʻe folo leva ʻe he faʻahinga tutue ʻa e faʻahinga sisino. Ko hono uá, naʻe misi ʻa Felo ʻo sio ki ha ngaahi vaʻa uite ʻe fitu naʻe fō moʻui mo lelei. Pea naʻe toe ʻi ai mo e ngaahi vaʻa uite ʻe fitu ʻa ia naʻe tupu hake, naʻe fō mate mo māngia tupu mei he matangí pea nau folo ʻa e ngaahi vaʻa uite naʻe fō moʻui mo leleí. ʻI he pongipongí, naʻe ʻā hake ʻa Felo mo e hohaʻa lahi ʻaupito fekauʻaki mo e ongo misí. Ko ia naʻá ne ui kotoa ʻa ʻene kau tangata potó mo e kau taulaʻeiki faimaná ke fakaʻuhingaʻi ʻa e ongo misí. Ka naʻe ʻikai ke nau lava. (Sēnesi 41:1-8) Neongo naʻe ʻikai ke nau ʻilo ʻa e meʻa ke leaʻakí pe ʻohake ha ngaahi fakaʻuhinga fepakipaki kehekehe, ʻoku ʻikai ke tau ʻilo. Naʻe kei puputuʻu pē ʻa Felo pea naʻá ne fiemaʻu moʻoni ʻa e ʻuhinga ki heʻene ongo misí.
Faifai atu pē pea manatuʻi ʻe he tokotaha tauhi-inú ʻa Siosifa! Naʻe ueʻi ia ʻe hono konisēnisí peá ne fakahā leva kia Felo ʻa e talavou makehe ʻi he pilīsoné. ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí naʻe tonu mātē ʻa e fakaʻuhingaʻi ʻe Siosifa ʻa ʻene misí pea mo e misi ʻa e tokotaha taʻo-maá. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fekau atu ʻe Felo ke ʻomi ʻa Siosifa mei pilīsone.—Sēnesi 41:9-13.
(Sēnesi 41:16) ʻI he meʻá ni naʻe tali ange ʻe Siosifa kia Felo: “Ke ʻoua naʻa pehē ko au ia! ʻE folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ha lelei kia Felo.”
(Sēnesi 41:29-32) “ʻE hoko mai ha taʻu mahu lahi ʻe fitu ʻi he fonua kotoa ko ʻIsipité. 30 Ka ʻe hoko moʻoni mai ʻi he hili iá ha taʻu honge ʻe fitu, pea ko e moʻoni ʻe ngalo ʻa e mahu kotoa ʻi he fonua ko ʻIsipité, pea ko e hongé te ne fakakaʻanga ʻa e fonuá. 31 Pea ko e mahu ki muʻa ʻi he fonuá ʻe ʻikai ke toe manatua koeʻuhí ko e honge ʻi he hili iá, he ʻe mafatukituki ʻaupito ia. 32 Ko e misí naʻe ʻoange tuʻo ua ia kia Felo koeʻuhí kuo fakapapauʻi ʻe he ʻOtua moʻoní ʻe pau ʻa e meʻá ni, pea ko e ʻOtua moʻoní kuo vavé ni ke ne fakahoko ia.
w15 2/1 14-15
“ʻIkai ko e Fakaʻuhingá ʻOku ʻa e ʻOtuá Ia?”
ʻOku ʻofa ʻa Sihova ki he kakai anga-fakatōkilalo mo anga-tonú. Tāneʻineʻi ke ne ʻoange kia Siosifa ʻa e tali naʻe ʻikai ha ʻilo ki ai ʻa e kau tangata potó mo e kau taulaʻeikí. Naʻe pehē ʻe Siosifa ko e ongo misi ʻa Feló ʻokú na ʻuhinga tatau pē. Ko hono ʻomai tuʻo ua ʻe Sihova ʻa e misí, ʻoku mahino ai kuo mātuʻaki “fakapapauʻi” ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakahoko ʻa e meʻa ko iá. Ko e ngaahi pulu sisino pea mo e ngaahi vaʻa uite fō moʻuí naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi taʻu mahu ʻe fitu ʻi ʻIsipité. Ko e ngaahi pulu tutue mo e ngaahi vaʻa uite fō maté naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e taʻu honge ʻe fitu ʻe hoko mai hili ʻa e ngaahi taʻu mahú. Ko e hongé te ne folo ʻa e mahu ʻo e fonuá.—Sēnesi 41:25-32.
(Sēnesi 41:38-40) Ko ia naʻe pehē ange ʻe Felo ki heʻene kau sevānití: “ʻE lava koā ke maʻu ha toe tangata ʻo hangē ko e tokotahá ni ʻa ia ʻoku ʻiate ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?” 39 Naʻe pehē ange leva ʻe Felo kia Siosifa: “Koeʻuhi kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ke ke ʻilo ʻa e meʻa kotoa ko ení, ʻoku ʻikai ha taha ʻe fakapotopoto mo poto ʻo hangē ko koé. 40 Te ke pule koe ki hoku falé, pea ko e kotoa ʻo hoku kakaí te nau talangofua kakato kiate koe. Ko hoku tuʻunga pē ko e tuʻí te u māʻolunga ange ai ʻiate koé.”
w15 2/1 15 ¶3
“ʻIkai ko e Fakaʻuhingá ʻOku ʻa e ʻOtuá Ia?”
Naʻe fai pau pē ʻa Felo ki heʻene leá. Naʻe fakakofuʻaki ʻa Siosifa ʻa e ngaahi tupenu lelei. Naʻe ʻoange ʻe Felo kiate ia ha kahoa koula, ko ha mama sila, ko ha saliote fakalāngilangi pea mo e mafai kakato ke fononga ʻi he kotoa ʻo e fonuá pea fakahoko ʻene fakakaukaú mo e taumuʻá. (Sēnesi 41:42-44) Mei pilīsone ki he palasí naʻe hoko eni kia Siosifa ʻi ha foʻi ʻaho pē ʻe taha. ʻI he pongipongí naʻá ne ʻā hake ko ha pōpula, pea ʻi he efiafí, naʻá ne mohe ko ha mafai pule fika ua ia kia Felo. Naʻe hā mahino, naʻe maʻu ʻe Siosifa ʻa e ʻuhinga lelei ke falala ai kia Sihova! Naʻe mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu kotoa naʻe faingataʻaʻia ai ʻene sevānití ʻi he ngaahi laui taʻu. Naʻá ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi ʻīsiu ko iá ʻi he taimi mo e founga totonu. Naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sihová ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakatonutonu ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu naʻe fai kia Siosifá ka ko hono toe fakatolonga foki ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú. Te tau sio ki hono fakahoko ení ʻi he ngaahi kupu hokohoko he kahaʻú.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 41:14) Ko ia naʻe fai ʻe Felo ha fekau ke ui mai ʻa Siosifa, pea naʻa nau ʻomi fakavave ia mei he pilīsoné. Naʻá ne tele pea fetongi hono ngaahi teungá peá ne hū atu kia Felo.
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko e hā naʻe tele ai ʻe Siosifa hono kavá ki muʻa ke sio kia Feló?
Fakatatau ki he fakamatala ʻi he tohi Sēnesí, naʻe fekauʻi ʻe Felo ke ʻomi fakavave ʻa e pōpula Hepelū ko Siosifá ke hā ʻi hono ʻaó pea ke fakaʻuhingaʻi ʻene misi naʻá ne fakahohaʻasi iá. ʻI he taimi ko ení, naʻe tuku pōpula ʻa Siosifa ʻi ha ngaahi taʻu. Neongo naʻe fakavavevave ʻa e fekau ʻa Feló, naʻe kei pau pē kia Siosifa ke tele hono kavá. (Sēnesi 39:20-23; 41:1, 14) ʻI hení ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokotaha tohí ha fakamatala ʻikai loko mahuʻinga ka ʻoku hā mei ai naʻá ne maheni mo e ngaahi tōʻonga fakafonua faka-ʻIsipité.
Ko hono fakaloloa ha kava ha tangata ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e kuonga muʻá ʻo kau ai ʻa e kau Hepeluú naʻe anga-maheni pē ia. ʻI hono kehé, “ko e ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá ko e puleʻanga pē ia ʻe taha mei he Hahaké naʻe ʻikai ke nau saiʻia ʻi he fakaloloa e kavá,” ko e lau ia ʻa e McClintock mo e Strong’s Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature.
Naʻe fakangatangata ʻa e telé ki he kavá pē? Ko e makasini Biblical Archaeology Review ʻoku pehē ai ko e anga fakafonua ia ʻo e kātoanga faka-ʻIsipite ʻe niʻihi ʻa e fiemaʻu ki ha tangata ke teuteu ki muʻa ke hā kia Felo ʻo tatau pē mo haʻane hū ki ha temipale. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fiemaʻu ai kia Siosifa ke tele hono ʻulú mo e fulufulu kotoa hono sinó.
(Sēnesi 41:33) “Ko ia ke fakasio leva ʻe Felo ha tangata ʻoku fakapotopoto mo potó pea fokotuʻu ia ke ne pule ki he fonua ko ʻIsipité.
Fakahāhā ʻa e ʻUlungaanga Lelei ʻi he Tuʻunga ko e Kau Faifekau ʻa e ʻOtuá
14 Ko e ngaahi mātuʻa anga-fakaʻotua ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau fakapapauʻi ʻoku ako ʻe heʻenau fānaú ʻa e anga-fakaʻapaʻapá ʻi ʻapi. Fakakaukau angé ki he founga fakaʻapaʻapa naʻe uiʻaki ʻe ʻĒpalahame ʻa hono foha ko ʻAisaké mo uiʻaki ʻe ʻAisake ʻene tamaí ʻi he Sēnesi 22:7. Ko e akoʻi lelei naʻe fai ʻe heʻene ongo mātuʻá naʻe toe hā mahino ia ʻi he tuʻunga ʻo Siosifá. ʻI hono tuku pilīsone iá, naʻá ne anga-fakaʻapaʻapa ʻo aʻu ki hono kaungā pōpulá. (Sēn. 40:8, 14) Ko ʻene ngaahi lea kia Feló ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne ako ʻa e founga totonu ke lea ai ki ha tokotaha māʻolunga.—Sen. 41:16, 33, 34.
MĒ 25-31
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 42-43
“Fakahāhā ʻe Siosifa ʻa e Mapuleʻi-Kita Lahi”
(Sēnesi 42:5-7) Ko ia naʻe haʻu ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí fakataha mo e niʻihi kehe naʻa nau omi ke fakataú, koeʻuhi naʻe aʻu atu ʻa e hongé ki he fonua ko Kēnaní. 6 Ko Siosifa ʻa e tangata naʻe pule ki he fonuá, pea ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne fakatau atu ʻa e uité ki he kakai kotoa ʻo e māmaní. Ko ia naʻe haʻu ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ʻo nau punou hifo kiate ia mo hanga honau matá ki he kelekelé. 7 ʻI he sio ʻa Siosifa ki hono fanga tokouá, naʻá ne ʻiloʻi leva kinautolu, ka naʻá ne fufū ia meiate kinautolu ke ʻoua te nau ʻiloʻi ia. Ko ia naʻá ne lea fefeka kiate kinautolu ʻo ne pehē: “Ko hoʻomou haʻú mei fē?” Pea naʻa nau pehē ange ki ai: “Mei he fonua ko Kēnaní ke fakatau meʻakai.”
“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”
Kae fēfē ʻa Siosifa? Naʻá ne ʻiloʻi hono fanga tokouá ʻi he taimi pē ko iá! Kae mahulu hake ʻene sio ki heʻenau punou kiate iá, naʻe foki ʻene manatú ki heʻene kei siʻí. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá “pea naʻe manatu ʻe Siosifa ki he ngaahi misi” naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻi heʻene kei siʻí, ʻo tomuʻa tala ʻi he misí ha taimi ʻe punou ai hono fanga tokouá kiate ia—ʻa e meʻa tofu pē ʻoku nau fai ʻi he taimi ko ení! (Sēnesi 37:2, 5-9; 42:7, 9) Ko e hā ʻe fai ʻe Siosifá? Fāʻofua kia kinautolu? Faisāuni?
Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa kuo pau ke ʻoua te ne ngāue ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi ongó, tatau ai pē pe ko e hā. Naʻe hā mahino hono tataki ʻe Sihova ʻa e tuʻunga makehe ko ení. Naʻe kau ia ki heʻene taumuʻá. Naʻá ne talaʻofa te ne ʻai ʻa e hako ʻo Sēkopé ko ha puleʻanga mālohi. (Sēnesi 35:11, 12) Kapau naʻe kei anga-fakamālohi, siokita mo taʻefaitotonu ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá, ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi ola taimi-lōloá! ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻe ngāue fakavave ʻa Siosifa, te ne uesia nai ʻa e tuʻunga pelepelengesi ʻi ʻapí, mahalo ʻe fakatuʻutāmaki nai ki heʻene tangataʻeikí mo Penisimani. Naʻá na kei moʻui nai? Naʻe fakapapauʻi ʻe Siosifa ke ʻoua ʻe fakahaaʻi hono tuʻunga totonú kae lava ke ne siviʻi hono fanga tokouá ʻo sio pe kuo liliu ʻenau tōʻongá. Pea te ne ʻiloʻi leva ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa Sihova ke ne faí.
“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”
Ngalingali heʻikai ʻaupito ke ke hokosia ʻa e tuʻunga ko ení. Kae kehe, ko e fekeʻikeʻi mo e māvahevahe ʻi he fāmilí ʻoku anga-maheni ia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole ko ení, te tau hehema nai ke muimui pē ʻi hotau lotó pea ngāue ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ongoʻi taʻehaohaoá. ʻOku fakapotopoto ange ke tau faʻifaʻitaki kia Siosifa pea feinga ke lāuʻilo ki he vakai ʻa e ʻOtuá ki he founga ke fakafeangai ai ki he ngaahi meʻá. (Palōveepi 14:12) Manatuʻi, ʻoku mahuʻinga ke fakamelino mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ka ʻoku toe mātuʻaki mahuʻinga ange ke melino mo Sihova mo hono ʻAló.—Mātiu 10:37.
(Sēnesi 42:14-17) Kae kehe, naʻe pehē ʻe Siosifa kiate kinautolu: “Hangē tofu pē ko ia naʻá ku leaʻaki kiate kimoutolú—‘Ko kimoutolú ko e kau asiasi!’ 15 Ko e meʻa eni ʻe siviʻi ai kimoutolú: ʻOku ou fuakava ʻi he moʻui ʻa Feló, ʻe ʻikai te mou mavahe mei he feituʻú ni kae ʻoua ke haʻu ki heni ʻa homou tokoua siʻisiʻi tahá. 16 Fekauʻi atu ha taha ʻo kimoutolu ke ne ʻomai ʻa homou tokouá lolotonga iá te mou nofo pōpula ʻi heni. ʻI he foungá ni, ʻe siviʻi ai hoʻomou leá ke ʻilo pe ʻoku mou tala ʻa e moʻoní. Pea kapau leva ʻe ʻikai, ʻoku ou fuakava ʻi he moʻui ʻa Feló, ko kimoutolú ko e kau asiasi.” 17 ʻI he meʻa ko iá naʻá ne tuku pōpula fakataha kinautolu ʻi he ʻaho ʻe tolu.
“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”
Naʻe kamata ke siviʻi hokohoko ʻe Siosifa hono fanga tokouá ke fakahaaʻi honau tuʻunga totonú. Naʻá ne kamataʻaki ʻene lea mālohi kiate kinautolu, fakafou ʻi ha tokotaha fakatonulea ʻo tukuakiʻi kinautolu ko e kau mataki. Ke taukapoʻi kinautolú, naʻa nau talanoa ange honau fāmilí—kau ai ʻa honau tehina ʻoku nofo pē ʻi ʻapi. Naʻe feinga ʻa Siosifa ke fūfuuʻi ʻene fiefiá. ʻOku kei moʻui koā hono tehiná? Naʻe ʻilo leva ʻe Siosifa ʻa e meʻa ke faí. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa ko eni ʻe sivi ʻaki kimoutolu,” peá ne tala ange kuo pau ke ne sio ki honau tehiná. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne loto ke tuku ke nau foki ʻo ʻomai ʻa e siʻisiʻi tahá kapau ʻe loto ha taha ʻo kinautolu ke tuku pōpula.—Sēnesi 42:9-20.
(Sēnesi 42:21, 22) Pea naʻa nau fepehēʻaki: “ʻOku tauteaʻi moʻoni kitautolu koeʻuhí ko hotau tokouá, koeʻuhi naʻa tau sio ki heʻene mamahí ʻi he taimi naʻá ne kōlenga mai ai kiate kitautolu ke fakahaaʻi ange ha manavaʻofá, ka naʻe ʻikai ke tau fanongo. Ko e ʻuhinga ia kuo hoko mai ai kiate kitautolu ʻa e mamahi ko ení.” 22 Naʻe tali ange leva ʻe Lūpeni kiate kinautolu: “ʻIkai naʻá ku ʻosi pehē atu kiate kimoutolu, ‘ʻOua ʻe fai ha angahala ki he tamá,’ ka naʻe ʻikai te mou fanongo? Ko eni kuo ʻekeʻi moʻoni mai ʻa hono totó.”
it-2 108 ¶4
Siosifa
Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuo hokó, ko e fanga tokoua tamai taha ʻo Siosifá naʻe kamata ke nau fakakaukau ko e tautea ia mei he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau fakatau atu ia ko ha pōpula ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá. Koeʻuhi ko e kehe hono fōtungá naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi ia. Naʻa nau talanoa ki heʻenau hiá lolotonga ʻoku ʻi ai pē ʻa Siosifa. ʻI heʻene fanongo ki heʻenau fetalanoaʻakí naʻe hā mei ai ʻenau fakatomalá. Naʻe ʻikai ke ne mapukepuke ʻene ongoʻí naʻe pau ai ke ne mavahe pea kamata tangi. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne fekau ke haʻi ʻa Simione pea tauhi kae ʻoua kuo nau foki mai mo honau tokoua siʻisiʻi tahá.—Sēn. 42:21-24.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 42:22) Naʻe tali ange leva ʻe Lūpeni kiate kinautolu: “ʻIkai naʻá ku ʻosi pehē atu kiate kimoutolu, ‘ʻOua ʻe fai ha angahala ki he tamá,’ ka naʻe ʻikai te mou fanongo? Ko eni kuo ʻekeʻi moʻoni mai ʻa hono totó.”
(Sēnesi 42:37) Ka naʻe pehē ange ʻe Lūpeni ki heʻene tamaí: “Ke ke tāmateʻi ʻa hoku ongo fohá tonu kapau ʻe ʻikai te u fakafoki mai ia kiate koe. ʻOmai ia kiate au ke u tokangaʻi, pea te u fakafoki mai ia kiate koe.”
it-2 795
Lūpeni
Ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe niʻihi ʻo Lūpení naʻe hā ia ʻi heʻene feinga ke fakalotoʻi hono fanga tokoua ʻe toko hivá ke lī ʻa Siosifa ki he lepa mōmoá kae ʻoua ʻe tāmateʻí. He naʻe fakataumuʻa ʻa Lūpeni ke toki foki fakafufū mai ʻo toʻo ʻa Siosifa mei he lepá. (Sēn. 37:18-30) Laka hake ʻi he taʻu ʻe 20 ki mui aí ko e fanga tokoua tatau pē naʻá nau fakaʻuhinga ko hono tukuakiʻi kinautolu ko e kau asiasi ʻi ʻIsipité koeʻuhi ko ʻenau ngaohikoviʻi ʻa Siosifá, naʻe fakamanatu ange ʻe Lūpeni ia naʻe ʻikai haʻane kaunga ki heʻenau faʻufaʻu kia Siosifá. (Sēn. 42:9-14, 21, 22) ʻIkai ko ia pē, ʻi he fakafisi ʻa Sēkope ke tukuange ʻa Penisimani ke nau ō mo ia heʻenau fononga hono ua ki ʻIsipité, ko Lūpeni naʻá ne ʻoange hono ongo fohá ko ha maluʻi ʻo ne pehē: “Ke ke tāmateʻi ʻa hoku ongo fohá tonu kapau ʻe ʻikai te u fakafoki mai ia kiate koe.”—Sēn. 42:37.
(Sēnesi 43:32) Naʻa nau ʻoatu mavahe ia kiate ia pē pea kiate kinautolu fakaekinautolu pē, pea ko e kau ʻIsipite naʻe ʻiate iá naʻa nau kai fakaekinautolu pē, he naʻe ʻikai lava ke kai meʻakai fakataha ʻa e kau ʻIsipité mo e kau Hepeluú, he ko ha meʻa fakalielia ia ki he kau ʻIsipité.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Senesí—II
43:32—Ko e hā naʻe fakalielia ai ki he kau ʻIsipité ke kai fakataha mo e kau Hepeluú? ʻOku tupu lahi nai ia koeʻuhi ko e tomuʻa fehiʻa fakalotú pe ko e pōlepole fakamatakalí. ʻOku toe fakaliliʻa ʻa e kau ʻIsipité he kau tauhi-sipí. (Sēnesi 46:34) Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e kau tauhi-sipí ʻoku nau mātuʻaki ofi nai ki lalo taha ʻi he lau fakakalakalasi ʻa e kau ʻIsipité. Pe ʻe lava ke pehē koeʻuhi ko e kelekele naʻe ala maʻu ke ngoueʻí naʻe fakangatangata, naʻe fehiʻa ʻa e kau ʻIsipité ʻi he faʻahinga ʻoku kumi kaikaiʻanga ki he ngaahi tākangá.