“Fai Koe ki he Mea Kuo Ke Fuakava ki Ai”
“Kuo pau ke mou fakahoko hoʻomou ngaahi fuakava kia Sihová.”—MĀT. 5:33.
1. (a) Ko e hā naʻe faitatau ai ʻa Sēfita mo ʻAná? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?
KO Sēfitá ko ha taki loto-toʻa mo ha pāteʻi tau loto-lahi. Ko ʻAná ko ha fefine anga-fakatōkilalo naʻá ne tokangaʻi hono husepānití mo ʻapi. Naʻá na fakatou lotu kia Sihova. Ka naʻe toe ʻi ai ha meʻa naʻá na faitatau ai. Naʻe fakatou fai ʻe Sēfita mo ʻAna ha fuakava kia Sihova, pea naʻá na taki taha fakahoko faitōnunga ʻena fuakavá. Ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei kinaua ki he kakai tangata mo e kakai fefine he ʻahó ni ʻa ia ʻoku nau fili ke fai ha fuakava kia Sihova. Tau lāulea he taimí ni ki he tali ki he fehuʻi ʻe tolu: Ko e hā ʻa e fuakava? ʻOku mafatukituki fēfē ke fai ha fuakava ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Sēfita mo ʻAná?
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e fuakava? (e) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Folofolá fekauʻaki mo hono fai ha fuakava ki he ʻOtuá?
2 ʻI he Tohi Tapú, ko e fuakavá ko hano fai ha palōmesi mafatukituki ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku palōmesi nai ha taha kia Sihova te ne fai ha meʻa, foaki ha meʻaʻofa, kau ki ha faʻahinga ngāue, pe fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi meʻa pau. Ko e fuakavá ko ʻete fili ki ai, ʻo ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ha taha ke ne fai ha fuakava. Ka ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ʻa e fili ko iá, ʻoku vakai ʻa Sihova ki heʻene fuakavá ko ha palōmesi mafatukituki kuo pau ke ne fakaʻapaʻapaʻi mo fai ki ai. ʻI he Tohi Tapú, ko e fuakavá ʻoku mahuʻinga tatau ia mo ha fakapapau. Ko e fakapapaú ko ha palōmesi ʻoku fai ʻe ha taha te ne fai ha meʻa pau pe ʻikai ke ne fai ha meʻa pau. (Sēn. 14:22, 23; Hep. 6:16, 17) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e mafatukituki ʻo ʻetau fuakava ki he ʻOtuá?
3 ʻI he Lao ʻa Mōsesé, ʻoku tau lau ai kapau ʻoku fai ʻe ha tangata ha fuakava kia Sihova, “ʻe ʻikai te ne maumau ʻene lea; te ne fai ʻa e meʻa kotoa kuo puʻaki ʻe hono ngutu.” (Nōm. 30:3) Ki mui ai, naʻe tohi ʻe Solomone: “Oka ke ka fuakava ki he Otua, oua naa ke fakatuai hoo fai ki ai; he oku ikai te ne leleiia i he vale; fai koe ki he mea kuo ke fuakava ki ai.” (Koh. 5:4, PM) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e mafatukituki ʻo hono fai ha fuakava ki he ʻOtuá ʻi heʻene pehē: “Naʻe leaʻaki ki he faʻahinga ʻi muʻá: ‘Kuo pau ke ʻoua te mou fai ha fakapapau ʻo taʻefai ki ai, ka kuo pau ke mou fakahoko hoʻomou ngaahi fuakava kia Sihová.’”—Māt. 5:33.
4. (a) ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa hono fai ha fuakava ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku tau loto ke ako meia Sēfita mo ʻAná?
4 ʻOku hā mahino kuo pau ke tau fakamahuʻingaʻi moʻoni ha palōmesi pē ʻoku tau fai kia Sihova. Ko e anga ʻo ʻetau fakafeangai ki he ngaahi fuakavá ʻoku kaunga ia ki hotau vahaʻangatae mo iá. Naʻe fakahaaʻi mahino eni ʻe Tēvita ʻi heʻene ʻeke: “Ko hai ʻe hake ki he moʻunga ʻo Sihova? ʻIo, ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu tapu na?” Naʻá ne tali leva ʻaki ʻene pehē ʻe tali ʻe Sihova ha taha “kuo ʻikai te ne tuku hono laumalie ki he muna” pe fai ha fakapapau loi. (Saame 24:3, 4) Ko e hā ʻa e fuakava naʻe fai ʻe Sēfita mo ʻAná? Naʻe faingofua ʻena fai ki heʻena fuakavá?
NAʻÁ NA FAI KI HEʻENA FUAKAVA KI HE ʻOTUÁ
5. Ko e hā ʻa e fuakava naʻe fai ʻe Sēfitá? Ko e hā ʻa e olá?
5 Naʻe fai ʻe Sēfita ha palōmesi kia Sihova ʻi he taimi naʻe teu ai ke ne faitau mo e kau ʻĀmoní. Naʻe hoko ʻa e puleʻanga ko iá ko ha fili ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. (Fkm. 10:7-9) Naʻe kōlenga ʻa Sēfita kia Sihova ke ne ikuna, pea naʻá ne fuakava: “Kapau te ke tuku moʻoni ʻa haʻa Amoni ki hoku nima, pea ka pehe, pea ʻilonga ʻa ia ʻe fuofua haʻu mei he matapa ʻo hoku fale ke fakafetaulaki kiate au ʻi heʻeku foki tuʻumalie mai mei haʻa Amoni, ʻe ʻa Sihova ia.” Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa Sēfitá pea tokoniʻi ia ke ne ikuna ʻi he taú. ʻI he taimi naʻá ne foki ai ki ʻapí, naʻe hū mai hono ʻofefine ʻofeiná ke fakafetaulaki kiate ia. Ko e tokotaha ia “ʻe ʻa Sihova.” (Fkm. 11:31-34) Ko e hā ʻene ʻuhinga eni ki hono ʻofefiné?
6. (a) Naʻe faingofua fēfē kia Sēfita mo hono ʻofefiné ke na fai ki heʻene fuakava ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku tau ako mei he Teutalōnome 23:21, 23 mo e Saame 15:4?
6 Ke fai ki he fuakava ʻene tamaí, naʻe pau ke ʻalu ʻa e ʻofefine ʻo Sēfitá ʻo ngāue taimi-kakato kia Sihova ʻi he tāpanekalé. Naʻe fai ʻe Sēfita ʻene palōmesí ʻo ʻikai fakakaukau fakalelei ki ai? ʻIkai. Ko e moʻoni, ʻoku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe Sēfita ko hono ʻofefiné pē ʻa e fuofua tokotaha ʻe fakafetaulaki mai kiate iá. Kae tatau ai pē pe naʻá ne ʻiloʻi ia pe ʻikai, ko e fai ki heʻene fuakava kia Sihová naʻe ʻikai ke faingofua kia Sēfita pe ki hono ʻofefiné. ʻI he taimi naʻe sio atu ai ʻa Sēfita kiate iá, naʻá ne pehē naʻá ne loto-mamahi. Naʻe ʻalu hono ʻofefiné ʻo ‘tengihia ʻene mate tāupoʻoú.’ Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha foha ʻo Sēfita, pea ko eni ko hono ʻofefine pē ʻe toko tahá heʻikai ʻaupito ke mali mo maʻu fānau. ʻE ngata ʻa e hingoa fakafāmili ʻo Sēfitá. Naʻe fakatou ʻiloʻi ʻe Sēfita mo hono ʻofefiné ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi heʻena ngaahi ongoʻí tonu. Naʻe pehē ʻe Sēfita: “Kuo u faʻai hoku pokoʻi ngutu ni ki he ʻOtua, pea ʻe ʻikai te u lava ke foki.” Naʻe pehē ʻe hono ʻofefiné: “Peʻi fai kiate au, ʻo fakatatau ki he meʻa kuo hū atu mei ho fofonga” pe ko hoʻo palōmesí. (Fkm. 11:35-39) Naʻe mateaki ʻa Sēfita mo hono ʻofefiné ʻo ʻikai ʻaupito haʻana fakakaukau ke maumauʻi ʻena fuakava ki he ʻOtuá, neongo naʻe mātuʻaki faingataʻa ke na fai ki ai.—Lau ʻa e Teutalōnome 23:21, 23; Saame 15:4.
7. (a) Ko e hā ʻa e fuakava naʻe fai ʻe ʻAná, pea ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ʻa e olá? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga kia Sāmiuela ʻa e fuakava ʻa ʻAná? (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
7 Naʻe toe fai ʻe ʻAna ha fuakava kia Sihova lolotonga ha taimi faingataʻa ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne loto-mafasia lahi koeʻuhí naʻe ʻikai malava ke ne maʻu fānau, pea naʻe ngaohikoviʻi mo manukiʻi ia koeʻuhi ko e meʻá ni. (1 Sām. 1:4-7, 10, 16) Naʻá ne tala kia Sihova ʻene ongoʻí, pea naʻá ne fai ʻa e palōmesi ko ení: “Sihova Sapaoti e, kapau moʻoni te ke ʻafioʻi ʻa e mamahi ʻa hoʻo kaunanga, ka ke manatuʻi au, ʻo ʻikai ngalo hoʻo kaunanga, ka ke foaki mai ha hako tangata, pea te u toki tuku ia ki he ʻAfiona ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe o ʻene moʻui, pea ʻe ʻikai apo ha tele ki hono ʻulu.”a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (1 Sām. 1:11) Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻAná, pea ʻi he taʻu hono hokó naʻá ne fanauʻi ha foha, ko Sāmiuela. Naʻe fiefia ʻaupito ʻa ʻAna! Ka naʻe ʻikai ngalo ʻiate ia ʻene fuakava ki he ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe fanauʻi ai hono fohá, naʻá ne pehē: “Naʻa ku kole ia meia Sihova.”—1 Sām. 1:20.
8. (a) Naʻe faingofua kia ʻAna ke ne fai ki heʻene fuakavá? (e) Ko e hā ʻoku fakamanatu mai kiate koe ʻe he Saame 61 ʻo fekauʻaki mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻAná?
8 ʻI he taimi naʻe taʻu tolu nai ai ʻa Sāmiuelá, naʻe fai ʻe ʻAna ʻa e meʻa tofu pē naʻá ne palōmesi kia Sihová. Naʻá ne ʻave ʻa Sāmiuela ki he Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí ʻi he tāpanekalé ʻi Sailo pea pehē ange: “Ko e tamasiʻi eni naʻa ku lotu ki ai; pea kuo ʻomi ʻe he ʻEiki ʻa e meʻa naʻa ku kole meiate ia: Ko ia ko au foki kuo u humaki atu ia kia Sihova; lolotonga ʻene moʻui ko e nō ia ʻa Sihova.” (1 Sām. 1:24-28) Talu mei ai mo e nofo ʻa Sāmiuela ʻi he tāpanekalé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “pea tupu ʻa e tamasiʻi ko Samiuela ʻi he fakafeʻao kia Sihova.” (1 Sām. 2:21) Ko e fai ki heʻene fuakavá naʻe ʻikai faingofua kia ʻAna. Naʻe ʻuhinga iá ʻe ʻikai malava ke ne fakamoleki ʻa e ʻaho taki taha mo hono foha ʻofeiná ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi ʻaupito aí. ʻE ʻikai ke ne malava ke siotonu ʻi heʻene tupu haké. Ka naʻe fai pau ʻa ʻAna ki heʻene fuakava kia Sihová. Naʻá ne loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga kiate iá koeʻuhí kae lava ke ne kei tauhi ʻene palōmesi ki he ʻOtuá.—1 Sām. 2:1, 2; lau ʻa e Saame 61:1, 5, 8.
ʻOkú ke fai ki hoʻo fuakava kia Sihová?
9. Ko e hā te tau lāulea ki aí?
9 ʻOku tau mahinoʻi he taimí ni ʻa e mafatukituki ʻo hono fai ha fuakava kia Sihová, ko ia tau lāulea angé ki he ongo fehuʻi ko ení: Ko e hā nai ha ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he ʻaho ní? Ko e hā hono lahi ʻetau fakapapauʻi ke fai ki he ngaahi fuakava ko iá?
KO HOʻO FUAKAVA FAKATAPUÍ
Fuakava fakatapui (Sio ki he palakalafi 10)
10. Ko e hā ʻa e fuakava mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe ha Kalisitiane? Ko e hā ʻoku kau ki aí?
10 Ko e fuakava mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe ha Kalisitiane ko e fuakava ko ia ke ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova. ʻI he lotu fakafoʻituituí, ʻoku palōmesi ai ha taha ke ne ngāueʻaki ʻene moʻuí ke tauhi ki he ʻOtuá ʻo taʻengata, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Naʻe pehē ʻe Sīsū ke tau “siʻaki” kitautolu, ʻa ia ko ʻetau palōmesi ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova, kae ʻikai ko kitautolu. (Māt. 16:24) Mei he ʻaho ko iá ʻo faai mai, “ʻoku ʻa Sihova ʻa kitautolu.” (Loma 14:8) ʻOku tau fai fakamātoato ki heʻetau fakatapuí. ʻOku tau ongoʻi ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita? Te u fakaai ʻeku ngaahi tukumoʻui [pe ngaahi fuakava] kia Sihova ʻio, kau fai muʻa ʻi he ʻao ʻo hono kakai kotoa.”—Saame 116:12, 14.
11. Ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻaho naʻá ke papitaiso aí?
11 Kuó ke fakatapui hoʻo moʻuí kia Sihova pea fakahāhā hoʻo fakatapuí ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí? Kapau kuó ke fai pehē, ko e meʻa fakafiefia ia! ʻOkú ke manatuʻi ʻa e taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe he tokoua naʻá ne fai ʻa e malanga papitaisó pe naʻá ke fakatapui koe kia Sihova pea mahinoʻi “ko hoʻo fakatapuí mo e papitaisó ʻoku ʻiloʻi ai koe ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová”? ʻI hoʻo tali ʻió, naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa naʻe ʻi aí naʻá ke fakatapui hoʻo moʻuí pea naʻá ke taau ke papitaiso ko e faifekau fakanofo ʻa Sihova. ʻOku pau pē naʻá ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia ʻaupito!
12. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Pita ke tau fakatupulekiná?
12 ʻI hoʻo papitaisó, naʻá ke palōmesi ai kia Sihova te ke ngāueʻaki hoʻo moʻuí ke tauhi kiate ia pea fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke muimui ki heʻene ngaahi tuʻungá. Ka ko e papitaisó ko e kamataʻangá pē ia. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ke tau hokohoko atu hono sivisiviʻi kitautolú. ʻE lava ke tau ʻeke hifo: ‘ʻOku tupulaki hoku vahaʻangatae mo Sihová talu mei heʻeku papitaisó? ʻOku ou kei tauhi kiate ia ʻaki hoku lotó kotoa? (Kol. 3:23) ʻOku ou lotu maʻu pē? ʻOku ou lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú? ʻOku ou maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? ʻOku ou kau maʻu pē ki he ngāue fakamalangá ʻi he lahi taha ʻe malavá? Pe kuo ʻikai ke u kei faivelenga ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ko ení?’ Naʻe fakatokanga mai kiate kitautolu ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo ha fakatuʻutāmaki ʻe lava ke tau hoko ai ʻo ʻikai longomoʻui ʻi heʻetau ngāue kia Sihová. ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei hení ʻo kapau te tau ngāue mālohi ke tupulekina ʻi he tuí, ʻiló, kātakí mo e anga-līʻoa fakaʻotuá.—Lau ʻa e 2 Pita 1:5-8.
13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe ha Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaisó?
13 ʻI heʻetau fuakava pē ke tauhi kia Sihová, ʻoku ʻikai malava ke tau toe fakafoki ia. Ko ha taha ʻoku hoko ʻo helaʻia ʻi he tauhi kia Sihová pe moʻui ko ha Kalisitiané, heʻikai lava ke ne pehē ʻamui naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakatapui moʻoni ki he ʻOtuá pea ko ʻene papitaisó naʻe taʻeʻaonga.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Kapau ʻe faiangahala ha taha ʻoku fakatapui kia Sihova, te ne fai ha tali kia Sihova mo e fakatahaʻangá. (Loma 14:12) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke hangē ko e faʻahinga naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá: ‘Kuo mou mavahe mei he ʻofa naʻa mou ʻuluaki maʻú.’ ʻI hono kehé, ʻoku tau loto ke ne malava ʻo pehē mai kiate kitautolu: ‘ʻOku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué, mo hoʻomou ʻofá mo hoʻomou tuí mo hoʻomou ngāue ki he ʻOtuá pea mo hoʻomou kātakí, pea ko hoʻomou ngaahi ngāue ki muí ʻoku lahi ange ia ʻi hoʻomou ngaahi ngāue ki muʻá.’ (Fkh. 2:4, 19) ʻOku tau loto ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia ʻaki ʻetau faivelenga ʻi he moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau fakatapuí.
KO HOʻO FUAKAVA MALÍ
Fuakava mali (Sio ki he palakalafi 14)
14. Ko e hā ʻa e fuakava mahuʻinga taha hono ua ʻe lava ke fai ʻe ha taha? Ko e hā hono ʻuhingá?
14 Ko e fuakava mahuʻinga taha hono ua ʻe lava ke fai ʻe ha taha ko e fuakava malí. ʻOku toputapu ʻa e malí. ʻOku vakai ʻa Sihova ki he fuakava malí ko ha fuakava mātuʻaki mafatukituki. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he taʻahine malí mo e tangata malí ʻena fuakavá, ʻokú na fai ha palōmesi ʻi he ʻao ʻo Sihová pea ʻi he kotoa ʻo e faʻahinga ʻoku nau ʻi aí. ʻOku nau palōmesi maʻu pē ke feʻofaʻaki, fetauhiʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki pe ko e hā pē hono fuoloa ʻo ʻena moʻui ʻi he māmaní ʻo fakatatau ki he fokotuʻutuʻu fakaemali ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai nai ke ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi lea tofu pē ko ení, ka ʻoku nau kei fai pē ha fuakava ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi fuakava ko ení, ʻokú na hoko ai ko e husepāniti mo e uaifi. ʻOku ʻuhinga ʻa e nofo malí ia ko ha haʻi tuʻuloa. (Sēn. 2:24; 1 Kol. 7:39) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.” Ko ha ongo meʻa ʻokú na mali ʻoku totonu ke ʻoua te na fakakaukau kapau heʻikai ke lavameʻa ʻena nofo malí, ʻe lava pē ke na vete.—Mk. 10:9.
15. Ko e hā kuo pau ai ke ʻoua ʻe fakakaukau ʻa e kau Kalisitiané ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa e māmaní?
15 Ko hono moʻoní, hangē pē ko e ʻikai ha tangata ʻe haohaoá, ʻoku ʻikai ha nofo mali ʻe haohaoa. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tala mai ai ʻe he Tohi Tapú “ʻe ʻi ai ʻa e mamahi” ʻe hokosia ʻe he tokotaha mali kotoa pē ʻi ha taimi. (1 Kol. 7:28) ʻI he māmaní he ʻahó ni, ko e tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e nofo malí. ʻOku nau ongoʻi kapau ʻe ʻikai ke lavameʻa, ʻe lava pē ke nau fakangata ʻenau nofo malí. Ka ʻoku ʻikai ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine Kalisitiané ki he nofo malí. ʻOku nau ʻiloʻi naʻa nau fai ʻenau fuakava malí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Kapau te nau maumauʻi ʻa e fuakava ko iá, ʻe hangē ia haʻanau loi kiate iá, pea ʻoku fehiʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he kau loí. (Liv. 19:12; Pal. 6:16-19) ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻosi malí ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku haʻisia koe ki ha uaifi? Tuku e feinga ke ʻataʻatā mei aí.” (1 Kol. 7:27) Naʻe malava ke lea pehē ʻa Paulá koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻoku toe fehiʻa ʻa Sihova ʻi he vete mali kākaá.—Mal. 2:13-16.
16. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e vete malí mo e māvaé?
16 Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ko e ʻuhinga Fakatohitapu pē ʻe taha ki he vete malí kapau ʻoku tono ha hoa mali pea ʻoku fili ʻa e hoa mali tonuhiá ke ʻoua te ne fakamolemoleʻi ia. (Māt. 19:9; Hep. 13:4) Fēfē ʻa e māvaé? ʻOku toe fakahaaʻi mahino mai eni ʻe he Tohi Tapú. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 7:10, 11.) ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga Fakatohitapu ki he māvaé. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai nai ha tuʻunga ʻe ongoʻi ai ʻe ha Kalisitiane ʻoku fiemaʻu moʻoni ke ne māvae mo hono hoá. Ko e fakatātaá, ʻoku tuipau nai ʻa e niʻihi ko ʻenau moʻuí pe vahaʻangatae mo Sihová ʻe hoko ʻo fakatuʻutāmaki ʻaupito kapau te nau nofo ai pē mo honau hoa ʻoku fakamamahí pe hoa ʻoku tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní.c (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
17. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha ongo meʻa mali Kalisitiane ke tuʻuloa ai ʻena nofo malí?
17 Kapau ʻe ʻalu ha ongo meʻa mali ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻo kole ha faleʻi ki he founga ke fakaleleiʻi ai ʻena nofo malí, ʻe malava ke ʻeke ange ʻe he kau mātuʻá pe kuó na ʻosi sio ʻi he vitiō ko e What Is True Love? mo ako ʻa e polosiua ʻE Lava ke Fiefia Ho Fāmilí. ʻOku fakamamafaʻi heni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni ke toe mālohi ange ha nofo mali. Naʻe pehē ʻe ha ongo meʻa mali: “Talu ʻema ako ʻa e polosiua ko ení mo e hoko ʻema nofo malí ʻo toe fiefia ange he taimí ni ʻi ha toe taimi.” Naʻe fakakaukau ha tuofefine ʻe taha naʻe mali ʻi he taʻu ʻe 22 ʻe movete nai ʻene nofo malí. Naʻá ne sio leva ʻi he vitioó. Naʻá ne pehē: “Naʻá ma fakatou papitaiso, ka naʻe kehekehe ʻa e anga ʻema ongoʻí. Naʻe haʻu taimi tonu ʻa e vitiō! ʻOku toe lelei ange ʻema nofo malí he taimí ni.” ʻOku hā mahino, kapau ʻe ngāueʻaki ʻe ha husepāniti mo ha uaifi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻi heʻena nofo malí, ʻe toe fakafiefia mo mālohi ange ʻa hona vahaʻangataé.
FUAKAVA ʻA E KAU SEVĀNITI TAIMI-KAKATO MAKEHÉ
18, 19. (a) Ko e hā kuo fai ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi? (e) Ko e hā ʻe lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau ngāue taimi-kakato makehé?
18 Ki muʻá naʻa tau lāulea ai ki he fuakava naʻe fai ʻe Sēfita mo ʻAná. Koeʻuhi ko e ongo fuakava ko ení, naʻe fakatou ngāueʻaki ai ʻe he ʻofefine ʻo Sēfitá mo e foha ʻo ʻAná ʻena moʻuí ke tauhi ai kia Sihova ʻi ha ngaahi founga makehe. Kuo fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi he ʻahó ni ʻenau fānaú ke nau kau ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató pea fakahangataha ʻenau moʻuí ki heʻenau ngāue ki he ʻOtuá. Pea ʻe lava ke tau kau kotoa ʻi hono fakalototoʻaʻi ʻa e toʻutupú ke hokohoko atu ʻenau ngāué.—Fkm. 11:40; Saame 110:3.
Fuakava ngāue taimi-kakato makehe (Sio ki he palakalafi 19)
19 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai nai ʻa e kau mēmipa ʻe toko 67,000 ʻoku nau kau ki he Fakapapau ʻi Māmani Lahi ʻa e Kau Sevāniti Taimi-Kakato Makehe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ngāue ʻa e niʻihi ʻi he Pētelí pe ʻi he ngāue langá pe ʻi he ngāue fakasēketí. ʻOku ngāue mālohi ʻa e niʻihi ko e kau faiako ʻo e ngāue fakamalangá, kau tāimuʻa makehe, kau misinale, kau sevāniti Holo ʻAsemipilií, pe kau sevāniti fale ki he akoʻanga Tohi Tapú. Ko kinautolu taki taha ʻoku nau fai ʻa e “Fuakava ʻo e Talangofua mo e Nofo Masiva.” ʻI he fuakava ko ení, ʻoku nau palōmesi ai ke ngāue mālohi ʻi ha ngāue pē kuo ʻoange kia kinautolu ʻi he ngāue ʻa Sihová, ke nau moʻui faingofua, pea ʻikai fai ha ngāue fakamāmani tuku kehe kapau ʻoku fakangofua kinautolu. ʻOku ʻikai ko e kakaí ka ko ʻenau ngāué ʻoku fai ʻa e vakai ki ai ʻoku makehé. ʻOku nau anga-fakatōkilalo mo fakapapauʻi ke nau fai ki heʻenau fuakavá lolotonga ʻenau ngāue taimi-kakato makehé.
20. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki heʻetau fuakava ki he ʻOtuá? Ko e hā hono ʻuhingá?
20 ʻI he kupu ko ení, kuo tau lāulea ai ki he fuakava ʻe tolu ʻoku tau fai nai ki he ʻOtuá. Mahalo kuó ke fai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fuakava ko ení. ʻOku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻetau fuakavá pea ʻoku totonu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke tauhi ki ai. (Pal. 20:25) Kapau heʻikai ke tau fai ki heʻetau fuakava kia Sihová, ʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa mafatukituki. (Koh. 5:6) Ko ia ʻofa ke tau hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē kia Sihova: “Te u hiva ʻaki ho huafa maʻu pe, ʻo u fakaai ʻeku ngaahi tukumoʻui [pe ngaahi fuakavá] hokohoko ʻaho pe.”—Saame 61:8.
a Naʻe palōmesi ʻa ʻAna kia Sihova kapau te ne maʻu ha foha, te ne hoko ko ha Nāsili ʻi he toenga ʻene moʻuí. Naʻe ʻuhinga ení ʻe fakatapui hono fohá pea fakamavaheʻi ia ki he ngāue ʻa Sihová.—Nōm. 6:2, 5, 8.
b Koeʻuhí ko e lahi ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke lāulea ki ai ʻa e kau mātuʻá mo ha taha ki muʻa ke ne taau ki he papitaisó, ʻe tātātaha pē ke taʻeʻaonga ʻa e papitaiso ʻa ha taha.
c Sio ki he kupu ʻi he ʻApenitiki “Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú ki he Veté mo e Māvaé” ʻi he tohi Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá.