Ko Ho Tokotaha-Fakatupú—Ako pe ʻOku Fēfē Ia
“Teu fai ke ha atu eku agalelei kotoabe i ho ao, bea teu fakaha ae huafa o Jihova i ho ao.”—EKISOTO 33:19, PM.
1.Ko e hā ʻoku taau ai ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú?
KO E ʻapositolo ko Sioné, ʻa e tokotaha-tohi ʻo e tohi fakamuimui ʻo e Tohitapú, naʻá ne lēkooti ʻa e fanongonongo loloto ko ʻeni fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” (Fakahā 4:11) Hangē pē ko ia naʻe fokotuʻu mai ʻe he kupu ki muʻá, ko e ngaahi ʻilo ʻa e saienisi ʻi onopōní ʻokú ne faʻa tānaki mai ʻa e ngaahi ʻuhinga ke tui ai ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa peé.
2, 3. (a)Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he kakaí ka nau ako fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ʻuhinga lelei ai ke feʻiloaki fakafoʻituitui mo e Tokotaha-Fakatupú?
2 Hangē pē ko hono mahuʻinga ko ia ke tali ʻoku ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku mahuʻinga tatau pē ke ako pe ʻoku fēfē ia—ʻa ia ko iá ko ha tokotaha moʻoni, fakataha mo ha ʻulungaanga mo e ngaahi founga ʻokú ne tohoaki ʻa e kakaí kiate ia. Pe ko e hā pē hono lahi kuó ke fai ai iá, ʻikai ʻe ʻaonga ke feinga ke ʻiloʻi lelei ange ia? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia heni ke feʻiloaki fakafoʻituitui mo ia, ʻi he ʻuhinga ʻo hangē pē ko ʻetau feʻiloaki mo e faʻahinga kehe ʻi he tangatá.
3 Ko Sihová ko e toe Matavai ia ʻo e ngaahi fetuʻú, ko hotau laʻaá ko ha foʻi fetuʻu ia ʻoku lahilahingalelei pē. Te ke fakakaukau atu ke ke feinga ke fai ha fetaulaki vāofi fakaesino mo e laʻaá? ʻIkai ʻaupito! Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau tokanga naʻa mo ha hila pē ki ai, pe ko hono fakaeʻa atu honau kilí ki hono ngaahi huelo mālohí ʻi ha taimi fuoloa. Ko e mafana ʻo hono uhó ʻoku tikilī Selosiasi nai ʻe 15,000,000 (27,000,000°F.). ʻI he sēkoni taki taha, ʻoku liliu ai ʻe he fōnise vela fakaeniukilia ko ʻení ʻa e toni ʻe fā miliona nai ʻo hono fuʻu konga ʻo hoko ko e ivi. Ko ha kiʻi konga siʻisiʻi pē ʻo ia ʻoku aʻu mai ki he foʻi māmaní ʻi he tuʻunga ko e mafana mo e maama, ka ʻoku tokoniʻi ʻe he lahi ʻo e meʻa ko iá ʻa e moʻui kotoa ʻi hení. ʻOku totonu ke hanga ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa tefito ko iá ʻo ʻai ke maongo kiate kitautolu ʻa e mālohi fakaofo ʻo e Tokotaha-Fakatupú. Ko ia ai, naʻe malava ʻe ʻAisea ke tohi fekauʻaki mo e “lahi hono ngaahi ivi [ʻo e Tokotaha-Fakatupú], mo e tuʻu kaukaua hono ngu.”—Aisea 40:26.
4. Ko e hā naʻe kole ki ai ʻa Mōsesé, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa Sihová?
4 Ka, naʻá ke ʻilo naʻe hili atu pē ha ngaahi māhina mei he mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite ʻi he 1513 K.M., naʻe kole ʻa Mōsese ki he Tokotaha-Fakatupú: “ʻOku ou kole, ke ke fakaha mai ho langilangi.” (Ekisoto 33:18) ʻI hono manatuʻi ko e ʻOtuá ko e toe Matavai ia ʻo e laʻaá, ʻe lava ke ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne folofola ai kia Mōsese: “ʻE ʻikai te ke lava ke sio ki hoku mata; he ʻoku ʻikai ha tangata te ne sio ki hoku mata, pea moʻui.” Naʻe fakaʻatā ʻe he Tokotaha-Fakatupú ʻa Mōsese ke ne toitoi ʻi ha feituʻu ʻi Moʻunga Sainai lolotonga ʻEne “ʻalu atu.” Naʻe toki fakaʻasi pē ʻa Mōsese ki he “tuʻa” ʻo e ʻOtuá, hangē ko e laú, ki ha faʻahinga ulo naʻe tapua mai mei he lāngilangi, pe ʻao ʻo e Tokotaha-Fakatupú.—Ekisoto 33:20-23; Sione 1:18.
5. ʻI he founga fē naʻe fakalato ai ʻe he Tokotaha-Fakatupú ʻa e kole ʻa Mōsesé, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻa e hā?
5 Ko e holi ko ia ʻa Mōsese ke ne ʻilo lelei ange ki he Tokotaha-Fakatupú naʻe ʻikai ke taʻefakatōliʻa ia. ʻOku hā mahino ʻi he lea fakafou ʻi ha ʻāngelo, naʻe fakalaka atu ai ʻa e ʻOtuá ʻia Mōsese mo ne fanongonongo: “Ko Sihova, ʻa Sihova ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni; ʻOku taʻofi mesi maʻa e ngaahi toko afe, ʻOku ne fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala, ka ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e halaia.” (Ekisoto 34:6, 7) ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ko e ʻai ko ia ke ʻilo lelei ange ki hotau Tokotaha-Fakatupú ʻoku kau ki ai, ʻo ʻikai ko e sio ki ha fōtunga fakaesino, ka ko hono mahinoʻi ʻi ha tuʻunga kakato ange pe ʻoku fēfē ia, ko hono ʻulungāngá mo hono ngaahi angá.
6. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakaofo ʻa hotau sisitemi maluʻí?
6 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai iá ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá mei he meʻa naʻá ne fakatupú. Fakakaukau ange ki ho sisitemi maluʻí. ʻI ha ʻīsiu fekauʻaki mo e maluʻi mahakí, naʻe pehē ʻe he Scientific American: “Mei he ki muʻa ke fāʻeleʻí ʻo aʻu ki he maté, ko e sisitemi maluʻí ʻoku ʻi ha tuʻunga ia ʻo e tokanga tuʻumaʻu. Ko ha fakakulukulupu kehekehe ʻo e ngaahi molekulá mo e ngaahi selá . . . ʻoku maluʻi ai kitautolu mei he fanga kiʻi meʻa moʻui kainikaveá mo e ngaahi tupuʻanga ʻo ha mahaki. Ka ne taʻeʻoua ʻa e ngaahi maluʻi ko iá, heʻikai malava ke moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ia.” Ko e hā ʻa e matavai ʻo e sisitemi ko iá? Naʻe pehē ʻe ha kupu ʻi he makasini ko iá: “Ko e fakakulukulupu fakaofo ʻo e ngaahi sela fengāueʻaki pōtoʻi ko ia ʻoku nau maluʻi ʻa e sinó mei he ngaahi siemu mo e vailasi fakatupu maumaú ʻoku nau haʻu mei ha ngaahi sela siʻisiʻi ki muʻa ʻoku nau ʻuluaki hā ʻi he uike ʻe hiva nai ʻi he hili ʻo e tuʻituʻiá.” ʻOku tuku atu ʻe ha fefine feitama ha maluʻi mahaki ki heʻene tama ʻoku kei tupu ʻi manavá. Ki mui aí, fakafou ʻi heʻene huʻakau ʻi he huhú, ʻokú ne toe tokonaki ai ha ngaahi sela maluʻi mo e ngaahi kemikale ʻaonga ki heʻene pēpeé.
7. Ko e hā ʻe lava ke tau fakakaukau atu ki ai fekauʻaki mo hotau sisitemi maluʻí, ʻo taki atu ai ki he fakamulituku ko e hā?
7 ʻOkú ke maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke ke fakaʻosiʻaki ko ho sisitemi maluʻí ʻoku mahulu atu ia ʻi ha meʻa pē ʻoku malava ke tokonaki mai ʻe he faitoʻo ʻi onopōní. Ko ia ai, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo hono Tupuʻangá mo e Tokotaha-Tokonaki mai ʻo iá?’ Ko e sisitemi ko ʻení, ʻa ia ‘ʻoku ʻuluaki hā ia ʻi he uike ʻe hiva nai ʻi he hili ʻo e tuʻituʻiá’ pea ʻokú ne mateuteu ke maluʻi ha kiʻi tama toki fanauʻí, ʻoku tapua moʻoni mai ai ʻa e poto mo e fakakaukau tōmuʻa. Ka ʻe lava ke tau ʻilo ʻo toe lahi ange fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú mei he sisitemi ko ʻení? Ko e hā ʻe fakaʻosiʻaki ʻe he tokolahi taha ʻo kitautolú ʻo fekauʻaki mo Albert Schweitzer mo e niʻihi kehe ko ia naʻa nau līʻoa ʻenau moʻuí ke tokonaki mai ʻa e tokanga fakafaitoʻo maʻá e kau faingatāmakí? ʻOku tau faʻa taku ki he faʻahinga manavaʻofa peheé ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei. ʻI hono fakahoa atú, ko e hā ʻe lava ke tau fakaʻosiʻaki fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻokú ne tokonaki mai ha sisitemi maluʻi ʻo tatau pē ki he tuʻumālié mo e masivá? ʻOku hā mahino, ʻokú ne ʻofa, taʻefilifilimānako, manavaʻofa, mo fakamaau totonu. ʻIkai ʻoku huʻufataha ʻeni mo e fakamatala fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú naʻe fanongo ki ai ʻa Mōsesé?
ʻOkú Ne Fakahaaʻi pe ʻOku Fēfē Ia
8. Ko e hā ʻa e founga makehe ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻa ia tonu kiate kitautolú?
8 Ka, ʻoku toe ʻi ai ʻa e founga ʻe taha ke hoko ai ʻo ʻilo lelei ange ai ki hotau Tokotaha-Fakatupú—fakafou ia ʻi he Tohitapú. ʻOku tautefito ʻa e mahuʻinga ʻa e meʻá ni koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia ʻoku halaʻatā ke malava ʻe he saienisí ia mo e ʻunivēsí ʻo fakahaaʻi mai pea mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku mahino lahi ange mei he Tohitapú. Ko ha fakatātā ʻo e meʻa ki muʻá ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e Tokotaha-Fakatupú. Ko e Tohitapú pē ʻokú ne tala mai fakatouʻosi ʻa e huafa ʻo e Tokotaha-Fakatupú mo hono mahuʻingá. ʻI he ngaahi tatau tohinima faka-Hepelū ʻo e Tohitapú, ʻoku hā ai ʻa hono huafá ʻo tuʻo 7,000 nai ko e ngaahi foʻi konisinānite ʻe fā ʻe lava ke tohi fakamataʻitohi kehe ko e YHWH pe JHVH, ʻoku puʻaki anga-maheni ko e Jehovah ʻi he lea faka-Pilitāniá.—Ekisoto 3:15; 6:3.
9. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e huafa fakafoʻituitui ʻo e Tokotaha-Fakatupú, pea ko e hā ʻoku malava ke tau fakaʻosiʻaki mei hení?
9 Ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku fiemaʻu ke tau mahinoʻi ko iá ʻoku ʻikai ko ha “Tupungaʻanga Fakalūkufua” noa pē ia pe ko ha “Ko Au” taʻetaʻepau. ʻOku fakahaaʻi ia ʻe hono huafa fakafoʻituituí. Ko ha faʻunga ia ʻo ha foʻi veape faka-Hepelū ko hono ʻuhingá ko e “hoko” pe “hoko moʻoni.”a (Fakafehoanaki mo Senesi 27:29, NW; Koheleti 11:3, NW.) ʻOku ʻuhinga ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko e “ʻOkú Ne ʻAi ke Hoko” pea fakamamafaʻi ʻokú ne fakatou fakataumuʻa mo ngāue ki ai. ʻI heʻetau ʻilo mo ngāueʻaki hono huafá, ʻoku malava ke tau mahinoʻi lelei ange ai ʻokú ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá pea fakahoko longomoʻui mai mo ʻene taumuʻá.
10. Ko e hā ʻa e mahino mahuʻinga ʻoku malava ke tau maʻu mei he lēkooti ʻa Sēnesí?
10 Ko e Tohitapú ko e matavai ia ʻo e ʻiloʻi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá mo hono ʻulungāngá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he lēkooti ʻa Sēnesí naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻe melino ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ʻOtuá pea naʻa nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko ha moʻui fuoloa mo mohu ʻuhinga. (Senesi 1:28; 2:7-9) ʻI he huʻufataha mo e mahuʻinga ʻo hono huafá, ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ʻe fakangata ʻe Sihova ʻa e faingataʻaʻia mo e feifeitamaki kuo fuoloa ʻa e fehangahangai mo ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau lau fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá: “Ko e māmani fakamatelié naʻe fakamoʻulaloa ki he feifeitamaki, ʻo ʻikai ʻi hono loto ʻoʻona, ka ʻi he finangalo ʻo e Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ʻi heʻene ngaohi ia ke peheé, naʻá ne ʻoange ki ai ha ʻamanaki ʻe ʻi ai nai ha ʻaho ʻe taha ʻe hoko . . . ʻo ʻai ke ne kau ʻi he tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.”—Loma 8:20, 21, The New Testament Letters, fai ʻe J. W. C. Wand.
11. Ko e hā nai ke tau fakakaukau ai ki he ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú, pea ko e hā ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo ha fakamatala pehē ʻe taha?
11 ʻOku toe malava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa ʻene ngaahi ngāue mo ʻene ngaahi tali ʻi he taimi naʻá ne feangai ai mo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Fakakaukau ange ki ha fakatātā fekauʻaki mo ʻIlaisa pea mo Neamani, ko e pule fakakautau ʻa e kau tau Sīlia fakafilí. ʻI hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he 2 Tuʻi vahe 5, te ke sio ai ki ha kiʻi taʻahine pōpula ʻIsileli naʻá ne vilitaki ʻo pehē ʻe fakamoʻui nai ʻa e kilia ʻo Neamaní ʻi ha tokoni meia ʻIlaisa ʻi ʻIsileli. Naʻe ʻalu ki ai ʻa Neamani mo ʻamanekina ʻe tākalo ʻe ʻIlaisa hono ongo nimá ʻi ha ouau fakamoʻui fakamisiteli. Ka, naʻe tala ange ʻe ʻIlaisa ia ki he tokotaha Sīliá ni ke kaukau ʻi he Vaitafe Sioataní. Neongo naʻe pau ke fakalotoʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa Neamaní ia ke ne tali, ʻi he taimi naʻá ne fai ai iá, naʻe fakamoʻui ai ia. Naʻe foaki ange ʻe Neamani ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga, ʻa ia naʻe ʻikai tali ia ʻe ʻIlaisa. Ki mui ai, ne moulu atu kia Neamani ha tokotaha ngāue pea fakafou ʻi ha loi naʻá ne maʻu ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga. Naʻe taki atu ia ʻe heʻene taʻefaitotonú ki hono taaʻi ʻaki ia ʻa e kiliá. Ko ha fakamatala fakatoʻoaloto fakaetangata eni—ko e taha ʻa ia ʻoku malava ke tau ako mei ai.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamulituku ʻoku lava ke tau maʻu fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú mei he fakamatala fekauʻaki mo ʻIlaisa pea mo Neamaní?
12 Ko e fakamatalá, ʻi ha founga fakamānako, ʻokú ne fakahaaʻi ko e Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga ʻo e ʻunivēsí ʻoku ʻikai te ne fuʻu māʻolunga fau ke hāngaifofonga hifo ki ha kiʻi taʻahine, ʻoku kehe ʻaupito ia mei he tuʻunga ʻoku ʻi he ngaahi anga-fakafonua lahi ʻi he ʻaho ní. ʻOkú ne toe fakamoʻoniʻi ko e Tokotaha-Fakatupú ʻoku ʻikai te ne hōifua ki ha matakali pe puleʻanga pē ʻe taha. (Ngāue 10:34, 35) Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻi he ʻikai ke ʻamanekina e kakaí ke nau ngāueʻaki ʻa e tōʻonga kākaá—ʻoku failahia ʻe he “kau fakamoʻui mahaki” ʻe niʻihi ʻo e kuohilí mo e lolotongá ni—naʻe fakahāhaaʻi ʻe he Tokotaha-Fakatupú ia ha poto fakaofo. Naʻá ne ʻafioʻi ʻa e founga ke fakamoʻui ai ʻa e kiliá. Naʻá ne toe fakahāhaaʻi ʻa e tokaimaʻananga mo e fakamaau totonu ʻi he ʻikai fakaʻatā ʻa e kākaá ke lavameʻá. Ko ia ai, ʻikai ʻoku huʻufataha ia mo e ʻulungaanga ʻo Sihova naʻe fanongo ʻa Mōsese fekauʻaki mo iá? Neongo ʻoku nounou ʻa e fakamatala Tohitapu ko iá, he meʻa lahi ē ʻoku malava ke tau maʻu mei ai ʻo fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú pe ʻoku fēfē ia!—Sāme 33:5; 37:28.
13. Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú.
13 Ko e ngaahi fakamatala kehe fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga taʻehoungaʻia ʻa ʻIsilelí mo e tali ki ai ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú naʻe toutou ʻahiʻahiʻi ia ʻe he kau ʻIsilelí, ʻo ʻai ai ia ke ne ongoʻi loto-lavea mo mamahi. (Sāme 78:40, 41) Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú, pea ʻokú ne tokanga fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku toe lahi foki mo e meʻa ke ako, mei he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e faʻahinga ʻiloa tāutaha. ʻI hono fili ʻo Tēvita ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Sāmiuela: “Oku jio ae tagata ki he aga oku ha itua, ka oku afioʻi e Jihova ae loto.” (1 Samiuela 16:7, PM) ʻIo, ʻoku sio ʻa e Tokotaha-Fakatupú ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi lotó, ʻikai ko e ngaahi fōtunga hāmai pē ki tuʻá. He fakafiemālie lahi ē!
14. ʻI heʻetau lau ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ko e hā ʻa e meʻa ʻaonga ʻoku lava ke tau faí?
14 Ko e ngaahi tohi ʻe tolu hiva ʻo e Tohitapú naʻe tohi ia ki muʻa ʻi he taimi ʻo Sīsuú, pea ʻoku taau ke tau lau kinautolu. ʻOku ʻikai totonu ke hoko pē ʻeni ko ha ako ki he ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú pe hisitōliá. Kapau ʻoku tau fiemaʻu moʻoni ke tau ako pe ʻoku fēfē hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻoku totonu ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ko iá, ʻo fakakaukau nai, ‘Ko e hā ʻoku fakamahino mai ʻe he konga ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono ʻulungāngá? Ko fē ʻi hono ngaahi ʻulungāngá ʻoku hā mahino mai hení?’b ʻI hono fai iá te ne tokoniʻi nai naʻa mo e kau fakataʻetaʻetuí ke nau sio ko e Tohitapú kuo pau ko e tupu ia mei he ʻOtuá, ʻo fakatoka ai ha makatuʻunga ke nau hoko ai ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa hono Tokotaha-Faʻutohi ʻofá.
Ko ha Faiako Lahi ʻOku Tokoni Kiate Kitautolu ke ʻIloʻi ʻa e Tokotaha-Fakatupú
15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke mohu fakahinohino ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú?
15 Ko e moʻoni, ko e kakai ʻoku nau veiveiua ki he ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú pe ko e anga ʻo ʻenau fakakaukau ki he ʻOtuá ʻoku taʻetaʻepau ʻoku siʻi nai ʻenau ʻilo fekauʻaki mo e Tohitapú. Mahalo pē naʻá ke fetaulaki mo ha faʻahinga tāutaha ʻa ia naʻe ʻikai malava ke nau tala pe naʻe moʻui ʻa Mōsese ki muʻa pe hili ʻa Mātiu pea ʻoku ʻikai te nau meimei ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi ngāue pe ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Ko e meʻa fakamamahi lahi tahá ia koeʻuhi ʻe lava ʻe ha taha ke ne ako lahi ʻaupito fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú mei he Faiako Lahí, ko Sīsū. ʻI heʻene maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, naʻe malava ai ke ne fakahaaʻi pe ʻoku fēfē hotau Tokotaha-Fakatupú. (Sione 1:18; 2 Kolinito 4:6; Hepelu 1:3) Pea naʻá ne fai ia. Ko hono moʻoní, naʻe tuʻo taha ʻene pehē: “Ko ia kuo ne mātā au, kuo ne mātā ʻa e Tamai.”—Sione 14:9.
16. Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi mai ʻe he fetalanoaʻaki ʻa Sīsū mo ha fefine Samēliá?
16 Fakakaukau ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení. ʻI ha taimi ʻe taha ʻi he helaʻia ʻa Sīsū mei he fonongá, naʻá ne lea ai ki ha fefine Samēlia ofi ki Saika. Naʻá ne vahevahe atu ai ʻa e ngaahi moʻoni loloto, ʻo fakatefito ʻi he fiemaʻu ke “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni ʻe nau lotu ki he Tamai.” Ko e kau Siu ʻo e kuonga ko iá naʻa nau fakamamaʻo mei he kau Samēliá. ʻI hono kehé, naʻe tapua mai ʻe Sīsū ia ʻa e loto-lelei ʻa Sihova ke ne tali ʻa e kau tangata mo e kau fefine loto-totonu ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, hangē ko ia naʻa tau fakatokangaʻi mei he meʻa fekauʻaki mo ʻIlaisa mo Neamaní. ʻOku totonu ke ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻoku ʻikai hōifua ʻa Sihova ia ʻi he fakafili ʻatamai-fāsiʻi fakalotu ko ia ʻoku hūhū ʻi he māmaní he ʻaho ní. ʻOku toe malava foki ke tau fakatokangaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke akoʻi ha fefine, pea ʻi he meʻá ni ko ha fefine naʻe nofo mo ha tangata naʻe ʻikai ko hano husepāniti. ʻI he ʻikai ke fakahalaiaʻi iá, naʻe fakafeangai kiate ia ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ngeia, ʻi ha founga naʻe malava ke tokoniʻi moʻoni ai iá. ʻI he hili iá, naʻe fanongo ʻa e kau Samēlia kehe kia Sīsū pea fakaʻosiʻaki: “ʻOku mau ʻilo, ko eni moʻoni ia ʻa e Fakamoʻui ʻo mamani.”—Sione 4:2-30, 39-42; 1 Tuʻi 8:41-43; Mātiu 9:10-13.
17. Ko e hā ʻa e fakamulituku ʻoku tuhu ki ai ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa Lasalosí?
17 Tau fakakaukau ange ki ha fakatātā ʻe taha ʻo e founga ʻe lava ke tau ako ai fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú ʻaki hono fakamaheni kitautolu ki he ngaahi ngāue mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Fakakaukau atu ki he taimi naʻe mate ai ʻa e kaumeʻa ʻo Sīsū ko Lasalosí. Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ki muʻa ʻa hono mālohi ke fakafoki mai ʻa e maté ke moʻuí. (Luke 7:11-17; 8:40-56) Ko ia, naʻe anga-fēfē ʻene tali heʻene sio ki he tangi ʻa Mele ko e tuofefine ʻo Lasalosí? Ko Sīsuú “naʻa ne ʻita ʻi hono laumalie, mo ne fakatekelili.” Naʻe ʻikai te ne taʻetokanga ki ai pe fakamamaʻo; naʻá ne “tutulu.” (Sione 11:33-35) Pea naʻe ʻikai ko ha fai fakahāhā pē ʻeni ʻo e ongoʻí. Naʻe ueʻi ʻa Sīsū ke ne fai ʻa e ngāue pau—naʻá ne fokotuʻu hake ʻa Lasalosi. ʻOku malava ke ke sioloto atu ki he tokoni ʻa e meʻá ni ki he kau ʻapositoló ke nau houngaʻia ʻi he ngaahi ongoʻi mo e ngaahi ngāue ʻa e Tokotaha-Fakatupú. ʻOku totonu ke toe tokoni ia kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ke mahino ʻa e ʻulungaanga mo e ngaahi founga ʻa e Tokotaha-Fakatupú.
18. ʻOku totonu ke ongoʻi fēfē ʻa e kakaí ʻo fekauʻaki mo hono ako ʻa e Tohitapú?
18 ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ia ke mā ai ʻi hono ako ʻa e Tohitapú mo ako lahi ange fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú. ʻOku ʻikai ko ha tohi fakaeonoʻaho ʻa e Tohitapú. Ko e tokotaha naʻá ne ako ia pea hoko ko ha tokotaha feohi vāofi ʻo Sīsū ko Sione. Naʻá ne tohi ki mui: “ʻOku tau lāuʻilo kuo haʻu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua, pea kuo ne tuku mai ha mafai ke tau ʻilo ʻa e Toko Taha Moʻonia, pea ʻoku tau tuʻu ʻi he Toko Taha Moʻonia, heʻetau tuʻu ʻi hono ʻAlo ko Sisu Kalaisi. Ko eni ia ʻa e ʻOtua Moʻonia, pea ko e moʻui taʻengata.” (1 Sione 5:20) Fakatokangaʻi ko hono ngāueʻaki ʻa e “mafai” ke maʻu ʻa e ʻilo ki he “Toko Taha Moʻonia,” ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku malava ke taki atu ai ki he “moʻui taʻengata.”
ʻE Malava Fēfē Ke Ke Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Ako Fekauʻaki mo Ia?
19. Ko e hā ʻa e lākanga kuo fai ke tokoniʻi ʻa e kakai fakataʻetaʻetuí?
19 ʻOku lahi ʻa e meʻa ia ʻoku fiemaʻu ki he kakai ʻe niʻihi ka nau tui ʻoku ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu manavaʻofa ʻoku tokanga mai kiate kitautolu pea ke nau mahinoʻi pe ʻoku fēfē ia. ʻOku laulaui miliona ʻa e kakai ʻoku nau kei fakataʻetaʻetui fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú pe ko e anga ʻenau fakakaukau kiate iá ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku hā ʻi he Tohitapú. ʻE malava fēfē ke ke tokoniʻi kinautolu? ʻI he ngaahi fakataha-lahi fakavahe mo fakavahaʻapuleʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he 1998/1999, naʻe tukuange mai ai ha meʻangāue foʻou ola lelei ʻi he ngaahi lea lahi kehekehe—ko e tohi Is There a Creator Who Cares About You?
20, 21. (a) ʻE malava fēfē ke ngāueolaleleiʻaki ʻa e tohi Creator? (e) Lave ki he ngaahi meʻa naʻe hokosia fekauʻaki mo e founga kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ai ʻa e ola lelei ʻa e tohi Creator.
20 Ko ha tohi ia te ne fakalahi ʻa hoʻo tui ʻaʻau ki hotau Tokotaha-Fakatupú pea mo hoʻo houngaʻia ʻi hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi foungá. Ko e hā ʻoku papau ai ʻení? Koeʻuhi ko e Is There a Creator Who Cares About You? kuo faʻufaʻu tefito ia fakataha mo e fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa pehē. Ko ha foʻi afo ʻoku lele ʻi he loto tohí ko e “Ko e hā ʻoku lava ke ne tānaki atu ʻa e ʻuhinga ki hoʻo moʻuí?” Ko e ngaahi meʻa ʻi lotó ʻoku ʻomai ia ʻi ha founga naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ke loko tuʻunga fakaako leleí te nau ʻilo ʻoku fakatoʻoaloto. Neongo ia, ʻoku aʻu ia ki he ngaahi fakaʻānaua ʻoku maʻu ʻe kitautolu kātoa. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamatala fakatoʻoaloto mo fakatupu fakalotoʻi ki he kau lautohi ʻoku nau veiveiua ki he ʻi ai ʻa e Tokotaha-Fakatupú. ʻOku ʻikai pehē ʻe he tohí ia ko e tokotaha lautohí ʻoku tui ki ha Tokotaha-Fakatupu. Ko e faʻahinga ʻoku fakataʻetaʻetuí te nau toʻoa ʻi he anga ʻo e fakafeangai ki he ngaahi ʻilo mo e ngaahi fakakaukau fakasaienisi ki mui ní. Naʻa mo e tui ʻa e faʻahinga ʻoku tui ki he ʻOtuá ʻe fakaivia ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa peheé.
21 ʻI hono ako ʻa e tohi foʻou ko ení, ʻe fakatokangaʻi ai ko e ngaahi konga ʻo iá ʻokú ne ʻomai ha vakai fakalūkufua ki he hisitōlia ʻo e Tohitapú ʻi ha founga ʻoku fakaeʻa mai ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ʻo tokoniʻi ai ʻa e kau lautohí ke nau ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻOtuá. Ko e tokolahi kuo nau ʻosi lau iá kuo nau fakamatala ki he moʻoni ʻa e meʻa ko iá ʻi honau tuʻungá. (Sio ki he kupu hono hoko maí, peesi 25-26.) ʻOfa ke hoko pehē pē ʻiate koe ʻi hoʻo fakamaheni koe mo e tohí pea ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange honau Tokotaha-Fakatupú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e Sēsuti mataotao ko M. J. Gruenthaner, lolotonga ʻene ʻētita-pule ʻi he The Catholic Biblical Quarterly, naʻá ne ngāueʻaki ki he foʻi veape ko ʻení ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki fekauʻaki mo e foʻi veape ʻoku faʻahingataha mo ia, ʻa ia ko e pehē “ʻoku ʻikai ʻaupito te ne maʻu ʻe ia ha foʻi fakakaukau ʻo e ʻi aí ʻi he noa peé ka ʻokú ne fakahaaʻi maʻu pē ʻa e lolotonga hoko pe hoko ʻi he mahino, ʻa ia, ko ʻene fakahāhaaʻi moʻoni mai ia tonu.”
b ʻI hono tala ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú ki heʻenau fānaú, ʻe lava ke nau tokoni ai ki heʻenau fānaú ʻaki hono ʻohake ha ngaahi fehuʻi pehē. ʻE lava ai ʻa e kau talavoú ke nau hoko ʻo maheni mo e ʻOtuá, pea pehē ki he ako ke fakalaulauloto ki heʻene Folofolá.
Naʻá Ke Fakatokangaʻi?
◻ Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Mōsese ʻo maheni lelei ange mo Sihova ʻi Moʻunga Sainaí?
◻ Ko e hā ʻoku hoko ai hono ako ʻo e Tohitapú ko ha tokoni ia ke ʻilo ai pe ʻoku fēfē ʻa e ʻOtuá?
◻ ʻI heʻetau lau ʻa e Tohitapú, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki hotau Tokotaha-Fakatupú?
◻ ʻI he founga fē ʻokú ke palani ai ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e tohi Creator?
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe hotau sisitemi maluʻí ʻo fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ko ha konga ʻo e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté, fakataha mo hono fakaeʻa mai ʻo e Tetakalamatoní (huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he faka-Hepeluú)
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Courtesy of the Shrine of the Book, Israel Museum, Jerusalem
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he tali ʻa Sīsū ki he mamahi ʻa Melé?