2 Kia Hai?
ʻOKU ʻalu kotoa ʻa e ngaahi lotú ki he feituʻu tatau, tatau ai pē pe ko hai ʻoku fakahanga ki aí? ʻOku anga-maheni ke tui pehē ʻa e kakai tokolahi he ʻahó ni. ʻOku fakamānako ʻa e fakakaukau ko iá ki he faʻahinga tokolahi ʻoku nau poupouʻi ʻa e lotu tuifió mo loto ke tali ʻa e lotu kotoa pē, neongo ʻenau faikehekehé. Ka, ʻoku ala lava nai ke ʻikai moʻoni ʻa e fakakaukau ko iá?
Ko hono moʻoní, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi lotu lahi ʻoku fai ia ʻi he founga hala. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻa e Tohi Tapú, naʻe anga-maheni ke fakahanga ʻe he kakaí ʻenau lotú ki he ngaahi ʻīmisi kuo tongí. Ka, naʻe toutou fakatokanga ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu fekauʻaki mo e tōʻonga ko iá. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻi he Saame 115:4-6 fekauʻaki mo e ngaahi ʻaitolí: “ʻOku ʻi ai honau telinga, ka ʻoku ʻikai lava ke nau fanongo.” ʻOku māʻalaʻala ʻa e poiní. Ko e hā ke lotu ai ki ha ʻotua heʻikai ʻaupito lava ke ne fanongo atu kiate koé?
ʻOku fakamāʻalaʻalaʻi ʻe ha fakamatala Fakatohitapu ʻa e poini ko ení. Ko e palōfita ko ʻIlaisiaá, naʻá ne poleʻi ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí ke nau lotu ki honau ʻotuá, pea hili iá naʻe lotu leva ʻa ʻIlaisiā ki hono ʻOtuá. Naʻe tala ange ʻe ʻIlaisiā ko e ʻOtua moʻoní te ne tali ʻa e lotú ka ko e ʻotua loí heʻikai te ne tali ia. Naʻe tali eni ʻe he kau palōfita ʻa Pēalí, pea nau lotu lōloa mo tōtōivi, naʻe aʻu ʻo nau kaikaila leʻo-lahi—ka naʻe ʻikai pē ke lavameʻa ʻenau ngaahi lotú! ʻOku pehē ʻi he fakamatalá: “Naʻe ʻikai ha taha te ne fai mai ha tali; naʻe ʻikai ha taha ʻe tokanga mai.” (1 Tuʻi 18:29) Ka, ko e hā naʻe hoko ʻi he taimi naʻe lotu ai ʻa ʻIlaisiaá?
Hili ʻa e lotu ʻa ʻIlaisiaá, naʻe tali ʻe hono ʻOtuá ʻene lotú ʻi he taimi pē ko iá, ʻaki hono ʻomai ha afi mei hēvani ke ne tutu ʻa e feilaulau ʻa ʻIlaisiaá. Ko e hā ʻa e faikehekehé? ʻOku ʻi ai ha poini mahuʻinga ki he meʻá ni, ʻi he 1 Tuʻi 18:36, 37. Ko ha lotu nounou ʻaupito ia—naʻe feʻunga pē mo ha foʻi lea ʻe 30 ʻi he muʻaki lea faka-Hepeluú. Ka, ʻi he ngaahi lea siʻi ko iá, naʻe lave tuʻo tolu ai ʻa ʻIlaisiā ki he ʻOtuá ʻaki hono huafa fakafoʻituituí, ʻa Sihova.
Ko Pēalí, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “tokotaha ʻoku ʻoʻona” pe “pule,” ko e ʻotua ia ʻo e kau Kēnaní, pea naʻa nau fakahingoaʻaki ia ʻa e ngaahi hingoa lahi ʻo makatuʻunga ʻi he feituʻu naʻa nau nofo aí. Ka, ko e Sihová, ko ha huafa laulōtaha ia, pea ʻoku ngāueʻaki pē ia ki he Tokotaha pē ʻe taha ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí. Ko e ʻOtua ko ení naʻá ne tala ange ki heʻene kakaí: “Ko au Sihova. Ko hoku hingoá ia; ʻoku ʻikai te u ʻoange ʻa hoku lāngilangí ki ha toe taha kehe.”—ʻAisea 42:8.
Ko e lotu ʻa ʻIlaisiaá mo e ngaahi lotu ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí naʻa nau ʻalu pē ki he feituʻu tatau? Ko e lotu Pēalí naʻe kau ki ai ʻa e faifeʻauaki mo e feilaulau tangata ʻa ia naʻe tuku hifo ai ʻa e ngeia ʻa e kakaí. ʻI hono kehé, ko e lotu kia Sihová naʻá ne fakangeingeiaʻi ʻene kakaí, ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he ngaahi tōʻonga ololalo peheé. Ko ia fakakaukau angé ki aí: Kapau ʻokú ke ʻave ha tohi ki haʻo kaumeʻa ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi, te ke ʻamanekina nai ke ʻave ia ki ha taha kehe, ʻa ia ʻoku kovi hono ongoongó ʻi he fakahoa atu ki ho kaumeʻá? ʻIkai ʻaupito!
ʻI hono poleʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí naʻe fakahaaʻi ai ko e ngaahi lotu kotoa pē ʻoku ʻikai ke nau ʻalu ki he feituʻu tatau
Kapau ʻokú ke lotu kia Sihova, ʻokú ke lotu ai ki he Tokotaha-Fakatupú, ʻa e Tamai ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.a Naʻe lotu ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻo pehē: “Ko koe, ʻe Sihova, ʻa ʻemau Tamaí.” (ʻAisea 63:16) Ko e Tokotaha tofu pē eni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻene tala ange ki hono kau muimuí: “ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí pea ko hoʻomou Tamai pea ki hoku ʻOtuá pea ko homou ʻOtua.” (Sione 20:17) Ko Sihova ʻa e Tamai ʻa Sīsuú. Ko e ʻOtua ia naʻe lotu ki ai ʻa Sīsuú pea akoʻi hono kau muimuí ke nau lotu ki aí.—Mātiu 6:9.
ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ke tau lotu kia Sīsū, kia Mele, ki he kau sangató pe ki he kau ʻāngeló? ʻIkai—kia Sihova pē. Fakakaukau angé ki ha ʻuhinga ʻe ua. ʻUluakí, ko e lotú ko ha founga ia ʻo ʻetau tauhi ki he ʻOtuá, pea ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e lotú ʻoku totonu ke fai tokotaha pē kia Sihova. (ʻEkisoto 20:5) Uá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga ko e “Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Saame 65:2) Neongo ko Sihová ʻokú ne vaheʻi nima-homo ʻa e ngaahi fatongiá, ko e fatongia ia ko ení ʻoku ʻikai ke ne ʻave ʻe ia ki ha toe taha. Ko e ʻOtua ia ʻokú ne talaʻofa mai te ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú.
Ko ia kapau ʻokú ke loto ke fanongo ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú, manatuʻi ʻa e enginaki Fakatohitapu ko ení: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sihová ʻe fakahaofi.” (Ngāue 2:21) Ka ʻoku fanongo ʻa Sihova ki he ngaahi lotu kotoa pē? Pe ʻoku ʻi ai ha toe meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo ki ai kapau ʻoku tau loto ke fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?
a ʻOku pehē ʻe he ngaahi talatukufakaholo fakalotu ʻe niʻihi ʻoku hala ke leaʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá, naʻa mo e ʻi he lotú. Neongo ia, ʻoku hā tuʻo 7,000 nai ʻa e hingoa ko iá ʻi he ngaahi muʻaki lea ʻo e Tohi Tapú, pea ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ʻi he ngaahi lotu mo e ngaahi saame ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová.