Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí
Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
NAʻE lele ʻa ʻIlaisiā he ʻuhá ʻi he kamata ke fakapoʻulí. Naʻe kei mamaʻo ʻa ʻene fonongá ki muʻa ke ne aʻu ki Sisililí, pea naʻe ʻikai te ne kei siʻi. Neongo ia, naʻá ne lele taʻehela, he ko e “nima ʻo Sihova” naʻe ʻiate ia. Ko e iviiviʻia ʻa hono sinó naʻe ʻikai moʻoni faifai ange peá ne ongoʻi pehē ki muʻa. Ko ē, naʻá ne fakalaka ʻi he timi ʻo e fanga hoosi naʻa nau toho ʻa e saliote fakatuʻi ʻa Tuʻi ʻĒhapí!—1 Tuʻi 18:46.
ʻI he taimi ko ení naʻe ʻi mui ʻaupito ʻiate ia ʻa Tuʻi ʻĒhapi, pea naʻá ne toko taha pē ʻi he halá. Sioloto atu ki he pete ʻa ʻIlaisiā ʻi he tau ʻa e ʻuhá ki hono matá heʻene lelé, ʻo foki ai ʻene fakakaukaú ki he ʻaho mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí. ʻOku ʻikai fehuʻia, ko ha ikuna lāngilangiʻia ia ki he ʻOtua ʻo ʻIlaisiaá, ʻa Sihova, pea ki he lotu moʻoní. Ne tuʻu ʻo mamaʻo ʻi mui ʻiate ia he taimi ko ení, ʻo pulia he fakapoʻulituʻu ʻo e afaá, ʻa e ʻaluʻanga matangi ʻi he tumutumu ʻo Moʻunga Kāmelí, ʻa ia naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā ke ne ikunaʻi ʻa e lotu Pēalí ʻi ha founga mālohi mo fakaemana. Naʻe fakaeʻa ʻa e laui teau ʻo e kau palōfita ʻa Pēalí ko e kau kākā fulikivanu pea naʻe tonu hono fakaʻauha kinautolú. Naʻe lotu leva ʻa ʻIlaisiā kia Sihova ke ngata ʻa e laʻalaʻā naʻá ne uesia ʻa e fonuá he taʻu ʻe tolu mo e kongá. Naʻe tō hifo ʻa e ʻuha!a—1 Tuʻi 18:18-45.
ʻI he lele ʻa ʻIlaisiā he ʻuhá ʻi he maile ko ia ʻe 19 (kilomita ʻe 30) ki Sisililí, ne hā ngali kiate ia ʻe hoko mai ha liliu moʻoni. ʻE pau ke liliu ʻa ʻĒhapi! Hili e meʻa kuó ne siotonu aí, pau pē kuo ʻikai haʻane toe fili ke fai ka ke liʻaki ʻa e lotu Pēalí, puleʻi ʻa e kuiní, ʻa Sisipeli, pea ke taʻofi ʻa e fakatangaʻi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová.
ʻI he hā ngali lelei hotau tuʻungá, ʻoku fakanatula pē ke ʻi ai ʻetau ʻamanaki. Te tau sioloto atu nai ko hotau tuʻunga ʻi he moʻuí ʻe hokohoko atu ʻene fakalakalaká, ʻo aʻu nai ʻo tau fakakaukau kuo ngalo ʻa ʻetau ngaahi palopalema kovi tahá. Kapau naʻe fakakaukau pehē ʻa ʻIlaisiā, ʻoku ʻikai fakaʻohovale, he ko iá “ko ha tangata ia naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.” (Sēmisi 5:17) Neongo ia, ko e moʻoni, naʻe teʻeki ai ʻaupito ke vavea ʻosi e ngaahi palopalema ʻa ʻIlaisiaá. Ko hono moʻoní, ʻi loto ʻi ha ngaahi houa ʻe hoko ai ʻa ʻIlaisiā ʻo ilifia lahi, ʻo ne mātuʻaki loto-mafasia, ʻo fakaʻamu ai ke ne mate. Ko e hā naʻe hokó? Pea naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene palōfitá ke fakafoʻou ʻene tuí mo ʻene loto-toʻá? Tau sio angé.
Ko ha Liliu Taʻeʻamanekina
ʻI he aʻu ʻa ʻĒhapi ki hono palasi ʻi Sisililí, naʻá ne fakahaaʻi ha fakamoʻoni ʻo e hoko ko ha tangata kuo liliu, ʻo fakalaumālie ange? ʻOku tau lau: “Pea fakaha ʻe Ehapi kia Sisipeli ʻa e meʻa kotoa kuo fai ʻe Ilaisia, kaeʻumaʻa ʻa e meʻa tepu ʻene fakaʻauha ʻa e kau palofita ʻaki ʻa e heleta.” (1 Tuʻi 19:1) Fakatokangaʻi ko e fakamatala ʻa ʻĒhapi ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻahó naʻe ʻikai fakakau ai ʻa e ʻOtua ʻo ʻIlaisiaá, ʻa Sihova. ʻI hono tuʻunga ko ha tangata fakakakanó, naʻe sio ʻa ʻĒhapi ki he ngaahi meʻa naʻe hoko fakaemaná ʻi he founga fakaetangata ʻataʻatā—ko e ‘meʻa kuo fai ʻe Ilaisia.’ ʻOku hā mahino, kuo ʻikai te ne ako ke fakaʻapaʻapa kia Sihova ko e ʻOtuá. Pea naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sisipeli loto-sāuní?
Naʻá ne ʻita lahi! ʻI he loto-lilí, naʻá ne ʻave ʻa e pōpoaki ko ení kia ʻIlaisiā: “Ke fai behe be kiate au e he gaahi otua, bea lahi hake foki, o kabau e ikai teu fakatatau a hoo moui aau moe moui a ha taha iate kinautolu, i he feituulaa ni abogibogi”! (1 Tuʻi 19:2, PM) Ko ha fakamanamana kovi ʻaupito eni ki he maté. Ko hono moʻoní, naʻe fuakava ʻa Sisipeli ko ia tonu ʻoku totonu ke ne mate kapau heʻikai lava ke ne tāmateʻi ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻaho te ne sāuniʻi ai e mate ʻa ʻene kau palōfita lotu Pēalí. Sioloto atu ki he ʻā taʻemohe ʻa ʻIlaisiā ʻi ha kiʻi nofoʻanga ʻi Sisilili he pō afā ko iá—ʻo fanongo pē ki he lea fakailifia ko ia naʻe ʻoatu ʻe he talafekau ʻa Sisipelí. Naʻe anga-fēfē hono uesia iá?
Ikuʻi ʻe he Loto-Siʻí mo e Ilifiá
Kapau naʻe tui ʻa ʻIlaisiā kuo meimei ʻosi ʻa e faitau mo e lotu Pēalí, naʻe holafa ʻene ʻamanakí ʻi he mōmeniti ko iá. Naʻe ʻikai liliu ʻa Sisipeli ia. Ko ha fuʻu tokolahi ʻo e kaungāngāue faitōnunga ʻo ʻIlaisiaá ne ʻosi tāmateʻi ʻi heʻene tuʻutuʻuní, pea he taimi ko ení, ne hā ngali, ko ia ʻe hoko atu ki aí. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: ‘Naʻá ne hoko ʻo ilifia.’ Naʻe sioloto atu ʻa ʻIlaisiā ki he mate fakalilifu naʻe fakatatali mai ʻe Sisipeli kiate iá? Kapau naʻá ne nōfoʻi he fakakaukau peheé, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he ʻikai te ne kei loto-toʻá. ʻI ha tuʻunga pē, ko ʻIlaisiaá ‘naʻá ne kamata ke mavahe telia ʻene moʻuí’—naʻá ne lele ke moʻui.—1 Tuʻi 18:4; 19:3, NW.
Naʻe ʻikai ko ʻIlaisiā pē ʻa e tangata ʻo e tuí kuo faifai ange pea ikuʻi ʻe he ilifiá. Ki mui ʻaupito, naʻe ʻi ai ha palopalema meimei tatau ʻa e ʻapositolo ko Pitá. Hangē ko ení, ʻi hono ʻai ʻe Sīsū ke malava ʻa Pita ʻo kau fakataha mo Ia ʻi he luelue he fukahi vaí, naʻe kamata ʻa e ʻapositoló ke “sio ki he fuʻu matangí.” Naʻe mole leva ai ʻene loto-toʻá pea kamata ke ne ngoto. (Mātiu 14:30) Ko e fakatātā kia Pita mo ʻIlaisiaá ʻoku akoʻi mai ai kia kitautolu ha lēsoni mahuʻinga. Kapau ʻoku tau loto ke tauhi maʻu ʻetau loto-toʻá, kuo pau ke ʻoua ʻe tuku ke nōfoʻi ʻetau fakakaukaú ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻokú ne fakamanavaheeʻi kitautolú. ʻOku fiemaʻu ke tauhi maʻu ʻetau tokangatahá ʻi he Matavai ʻo ʻetau ʻamanakí mo e mālohí.
“Kuo Lahi”!
Koeʻuhi ko ʻene ilifiá, naʻe hola fakatonga-hihifo ai ʻa ʻIlaisiā ʻi he maile nai ʻe 95 (kilomita ʻe 150) ki Peasipa, ko ha kolo ofi ki he kauʻāfonua fakatonga ʻo Siutá. Naʻá ne tuku ai ʻa hono tauhí peá ne fononga toko taha ki he toafá. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá naʻá ne fononga ʻi he “vaʻihala ʻo e ʻaho ʻe taha,” ko ia te tau sioloto atu nai kiate ia heʻene kamata he hopo ʻa e laʻaá, ʻo hā mahino naʻe ʻikai te ne ʻalu mo ha meʻa. ʻI he loto-mafasiá, ʻo ueʻi ke ne hokohoko atu ʻi he ilifiá, naʻá ne fāinga ai ʻi he konga fonua tokakovi mo lingolingoá ʻi he lalo laʻā kakahá. ʻI he faai hifo ke tō ʻa e laʻā vevelá pea kamata poʻulí, naʻe ʻikai toe ʻi ai ha ivi ʻo ʻIlaisiā. ʻI he ongosiá, naʻá ne tangutu ʻi ha lalo siunipa—ko e fakaū ofi taha ia ʻi he feituʻu pakukā ko iá.—1 Tuʻi 19:4.
Naʻe lotu ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻikai ʻaupito toe ʻi ai haʻane ʻamanakí. Naʻá ne kole ke ne mate. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai te u lelei hake ʻi heʻeku ngaahi kui.” Naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene ngaahi kuí ko e efu pē mo e hui kinautolu he taimi ko iá ʻi he faʻitoká, ʻo ʻikai malava ke nau fai ha meʻa lelei maʻa ha taha pē. (Koheleti 9:10) Naʻe ongoʻi taʻeʻaonga tatau mo kinautolu ʻa ʻIlaisiā. Tāneʻineʻi ke ne kalanga: “Kuo lahi”! pe feʻunga. Ko e hā ke kei hokohoko atu ai ʻi he moʻuí?
ʻOku totonu ke fakaʻohovale ʻa e ʻiloʻi naʻe lava ke hoko ha tangata ʻa e ʻOtuá ʻo mātuʻaki loto-mafasiá? ʻIkai ʻaupito. Ko ha kau tangata mo e kau fefine faitōnunga tokolahi he fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakamatalaʻi naʻa nau ongoʻi loto-mamahi ʻaupito ʻo nau fakaʻamu ai ke mate—ne ʻi honau lotolotongá ʻa Lepeka, Sēkope, Mōsese, mo Siope.—Sēnesi 25:22; 37:35; Nōmipa 11:13-15; Siope 14:13.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu,” ko ia ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻa e hoko ʻa e kakai tokolahi, naʻa mo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá, ʻo ongoʻi loto-mafasia he taimi ʻe niʻihi. (2 Tīmote 3:1) Kapau ʻe faifai ange peá ke ʻi ha tuʻunga faingataʻa pehē, muimui he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaisiā ʻi he tuʻunga ko ení: ʻOhake ki he ʻOtuá hoʻo ongoʻí. He ko ē, ko Sihová ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.” (2 Kolinitō 1:3) Naʻá ne fakafiemālieʻi ʻa ʻIlaisiā?
Naʻe Fafanga ʻe Sihova ʻa ʻEne Palōfitá
ʻOkú ke fakakaukau naʻe fēfē ongoʻi ʻa Sihová heʻene hanga hifo mei hēvani ʻo sio ki heʻene palōfita ʻofeiná heʻene tokoto ʻi he lalo ʻakau ko ia he toafá ʻo kōlenga ke ʻave ia ʻe he maté? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau mateʻi. Hili e mohe maʻu ʻa ʻIlaisiaá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo kiate ia. Naʻe fafangu fakaalaala ʻe he ʻāngeló ʻa ʻIlaisiā ʻaki ʻene ala ki ai peá ne pehē: “Tuʻu, ʻo kai.” Naʻe fai pehē ʻa ʻIlaisiā, he naʻe teuteu anga-ʻofa ʻe he ʻāngeló ha kiʻi meʻakai ko e mā foʻou mafana mo e vai kiate ia. Naʻá ne fakamālō nai ki he ʻāngeló? ʻOku pehē pē ʻe he fakamatalá naʻe kai mo inu ʻa e palōfitá pea toe hoko atu ʻene mohé. Naʻe fuʻu siva ʻene ʻamanakí ke ne talanoa? ʻI ha tuʻunga pē, naʻe fafangu tuʻo ua ia ʻe he ʻāngeló, ʻi he mafoa nai ʻa e atá. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai ai ʻa ʻIlaisiā, ke “Tuʻu, ʻo kai,” peá ne hoko atu ʻaki ʻa e lea fakaʻohovale ko ení, “he ʻoku lahi ʻa e fononga ʻi hoʻo mafai.”—1 Tuʻi 19:5-7.
Mālō mo e fakamaama ne ʻoange ʻe he ʻOtuá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he ʻāngeló ʻa e feituʻu naʻe huʻu ki ai ʻa ʻIlaisiaá. Naʻá ne toe ʻiloʻi ʻe fuʻu lahi ʻa e fonongá kia ʻIlaisiā ke ne fakahoko ʻi hono mālohi pē ʻoʻoná. He meʻa fakafiemālie moʻoni ke tauhi ki ha ʻOtua ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi taumuʻá mo hotau ngātangá ʻo lelei ange ia ʻia kitautolu! (Saame 103:13, 14) Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa ʻIlaisiā mei he kai ko iá?
ʻOku tau lau: “Pea ne tuʻu, ʻo kai mo inu; pea ne ʻalu ʻaki ʻa e malohi kai ko ia, ʻo ʻaho fangofulu mo po fangofulu, ʻo aʻu ki he Moʻunga ʻo Elohimi, ʻa Holepi.” ʻI he hangē ko Mōsese he senituli nai ʻe ono ki muʻa ʻiate iá mo Sīsū ʻi he meimei senituli ʻe hongofulu hili iá, naʻe ʻaukai ʻa ʻIlaisiā ʻo feʻunga mo e ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40. (ʻEkisoto 34:28; Luke 4:1, 2) Ko e kai ʻe taha ko iá naʻe ʻikai ʻai ai ke ʻosi kotoa ʻa ʻene palopalemá, ka naʻe fakaivia ai ia ʻi ha founga fakaemana. Sioloto atu ki he fāinga ʻa e tangataʻeiki ko iá ʻi he toafa taʻeʻiai ha halá he ʻaho ki he ʻaho, uike ki he uike, he meimei māhina ʻe taha mo e konga!
ʻOku fafanga foki ʻe Sihova ʻene kau sevāniti he ʻaho ní, ʻo ʻikai ʻaki ha meʻakai fakamatelie fakaemana, ka ʻi ha founga mātuʻaki mahuʻinga mamaʻo. ʻOkú ne tokonaki fakalaumālie maʻa ʻene kau sevānití. (Mātiu 4:4) Ko e ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei heʻene Folofolá pea mei he ʻū tohi ʻoku makatuʻunga lelei ʻi he Tohi Tapú ʻoku fafangaʻi fakalaumālie ai kitautolu. Ko hono maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ko iá heʻikai nai ʻai ai ke ʻosi ʻetau palopalemá, ka ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e meʻa naʻe mei ʻikai nai lava ke ala kātakiʻí. ʻOku toe taki atu ia ki he “moʻui taʻengatá.”—Sione 17:3.
Naʻe lue ʻa ʻIlaisiā he meimei maile ʻe 200 (kilomita ʻe 320) ʻo faifai pē peá ne aʻu ki Moʻunga Hōlepi, ʻa ia naʻe hā fuoloa ai ki muʻa ʻa Sihova ko e ʻOtuá fakafou ʻi ha ʻāngelo kia Mōsese ʻi he talatalaʻāmoa naʻe uló pea naʻe fai ai ʻe Sihova ki mui ʻa e Fuakava Lao mo ʻIsilelí. Naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e toitoiʻanga ʻi ha ʻana.
Founga Hono Fakafiemālieʻi mo Fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa ʻEne Palōfitá
ʻI Hōlepi, ko e “folofola” ʻa Sihová—ʻoku hā mahino naʻe fakahoko ʻe ha talafekau laumālie—naʻe ʻomai ai ʻa e fehuʻi faingofua ko ení: “Ko e ha ʻau ʻoku ke ʻi heni ai, Ilaisia?” ʻOku ngalingali ko e fehuʻí naʻe leaʻaki ia ʻi ha founga fakaalaala, he naʻe ʻuhingaʻi ʻe ʻIlaisiā ko ha fakaafe ia ke ne lilingi atu ai ʻa ʻene ongoʻí. Pea naʻá ne lilingi atu ia! Naʻá ne pehē: “Ne u matuʻaki fuaʻa koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua Sapaoti; he kuo liʻaki hoʻo kovinanite ʻe haʻa Isileli, ko ho ngaahi olita kuo nau holoki, pea ko hoʻo kau palofita kuo nau tamateʻi ʻaki ʻa e heleta: pea ko au pe ʻoku ou toe toko taha; pea ʻoku nau kumi foki ki heʻeku moʻui ke toʻo.” (1 Tuʻi 19:9, 10) ʻOku fakahaaʻi ʻi he lea ʻa ʻIlaisiaá ʻo ʻikai siʻi hifo he ʻuhinga ʻe tolu ki heʻene loto-siʻí.
ʻUluakí, naʻe ongoʻi ʻe ʻIlaisiā kuo kulanoa ʻene ngāué. Neongo ʻa e ngaahi taʻu ʻo ʻene “matuʻaki fuaʻa” ʻi he tauhi kia Sihová, ʻi hono ʻai ʻa e huafa toputapu ʻo e ʻOtuá mo e lotu kiate iá ʻo māʻolunga he meʻa kehe kotoa pē, naʻe sio ʻa ʻIlaisiā ia ko e ngaahi tuʻungá ʻoku hā ngali ʻalu ia ki he kovi ange. Naʻe kei taʻefaitōnunga mo angatuʻu pē ʻa e kakaí, lolotonga ia naʻe failahia ʻa e lotu loí. Uá, naʻe ongoʻi tuēnoa ʻa ʻIlaisiā. “Ko au pe ʻoku ou toe toko taha,” ko ʻene leá ia, ʻo hangē ko ia ʻa e tangata fakamuimui taha ʻi he puleʻangá naʻe kei tauhi kia Sihová. Tolú, naʻe manavasiʻi ʻa ʻIlaisiā. Ko e tokolahi ʻo hono kaungā palōfitá kuo ʻosi tāmateʻi kinautolu, pea naʻá ne tuipau ko ia ʻe hoko mai ki aí. Ne ʻikai nai faingofua kia ʻIlaisiā ke ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá, ka naʻe ʻikai te ne tuku ʻa e hīkisiá pe ko e maá ke taʻofi ai ia. ʻI heʻene fakaava hono lotó ki hono ʻOtuá ʻi he lotú, naʻá ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kakai faitōnunga kotoa.—Saame 62:8.
Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa Sihova ki he manavahē mo e hohaʻa ʻa ʻIlaisiaá? Naʻe tala ʻe he ʻāngeló kia ʻIlaisiā ke ne tuʻu ʻi he hūʻanga ʻo e ʻaná. Naʻá ne talangofua, ʻo ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hokó. Naʻe hoko fakafokifā mai ha fuʻu matangi mālohi! ʻOku pau pē naʻe ʻuʻulu fakatuli telinga, he naʻe mātuʻaki mālohi ia ʻo ne haveʻi ʻa e ngaahi moʻungá mo fahi ʻa e ngaahi makatuʻú. Sioloto atu kia ʻIlaisiā heʻene feinga ke maluʻi hono matá lolotonga ʻene feinga ke puke hono louʻulu matolú ʻi hono puhi takai ʻe he matangí. Naʻe pau leva ke ne fāinga ke tuʻu lelei, he ko e kelekelé tonu ē naʻe kamata ke ngaʻeke mo ngaungaue—ʻi hono luluʻi ʻe ha mofuike ʻa e feituʻú! ʻI he teʻeki ai te ne meimei fakaakeake mei aí kuo haʻu ha fuʻu afi, ʻo fakamālohiʻi ia ke ne ʻunu ki he loto ʻaná ke maluʻi ai ia mei heʻene fuʻu velá.—1 Tuʻi 19:11, 12.
ʻI he tuʻunga taki taha, ʻoku fakamanatu mai ʻe he fakamatalá naʻe ʻikai pau ke maʻu ʻa Sihova ʻi he ongo fakahāhā fakaofo ko eni ʻo e mālohi ʻo natulá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIlaisiā ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha ʻotua natula fakaetalatupuʻa ia, hangē ko Pēalí, ʻa ia naʻe fakahīkihikiʻi ʻe hono kau lotu takihalaʻí ko e “Pule ʻo e ʻAó,” ko e tokotaha ʻomai ʻo e ʻuhá. Ko Sihova ʻa e Matavai moʻoni ʻo e mālohi fakaofo kotoa ʻoku maʻu ʻi natulá, ka ʻokú ne toe lahi fau ange ʻi ha meʻa pē kuó ne ngaohi. Naʻa mo e langi matelié ʻoku ʻikai lava ke ne hao ai! (1 Tuʻi 8:27) Ko ia ai, naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he meʻa kotoa ko ení ʻa ʻIlaisiaá? Manatuʻi ʻene manavaheé. ʻI ha ʻOtua hangē ko Sihová ʻi hono tafaʻakí, mo e mālohi fakaʻulia kotoa ko ia naʻá Ne tuku maí, naʻe ʻikai ha meʻa ke manavahē ai ʻa ʻIlaisiā kia ʻĒhapi mo Sisipeli!—Saame 118:6.
Hili e mavahe ʻa e afí, naʻe hoko ai ʻo lōngonoa ʻaupito pea naʻe fanongo ʻa ʻIlaisiā ki ha “leʻo naʻe ngananganaiki mai.” Naʻe fakaafeʻi ʻe he leʻó ʻa ʻIlaisiā ke ne toe fakamatala ki he meʻa naʻe hoko kiate iá, pea naʻá ne fai pehē, ʻo lilingi atu ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí ko hono tuʻo uá ia.b Mahalo pē naʻá ne toe fiemālie ange ʻi he meʻa ko iá. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ha toe fiemālie lahi ange ʻi he meʻa hono hoko naʻe tala ange kiate ia ʻe he “leʻo naʻe ngananganaiki mai.” Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia ʻIlaisiā ʻoku ʻikai ʻaupito te ne taʻeʻaonga. Anga-fēfē? Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lahi ʻo ʻene taumuʻa ki he kahaʻú fekauʻaki mo hono tauʻi ʻo e lotu Pēalí ʻi ʻIsilelí. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai kulanoa ʻa e ngāue ʻa ʻIlaisiaá, he ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá naʻe ngaʻunu hokohoko atu ki muʻa. ʻIkai ko ia pē, naʻe pau ke ne kei hoko ko e konga ʻo e taumuʻa ko iá, he naʻe fekauʻi ia ʻe Sihova ke ne foki ʻo ngāue ki ha ngaahi fakahinohino pau.—1 Tuʻi 19:12-17.
Kae kehe, fēfē ʻa e ongoʻi tuēnoa ʻa ʻIlaisiaá? Naʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe ua fekauʻaki mo ia. ʻUluakí, naʻá ne tala kia ʻIlaisiā ke ne pani ʻa ʻIlaisa ke hoko ko e palōfita ʻa ia ʻe faifai atu pē peá ne fetongi ia. Ko e tangata kei siʻi ange ko ení ʻe hoko ko e takanga mo e tokoni kia ʻIlaisiā ʻi ha ngaahi taʻu. He ʻaonga moʻoni ē ko e fakafiemālie ko iá! Uá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e ongoongo fakafiefia ko ení: “Te u fakatoe ʻi Isileli ha toko fitu afe; ko e ngaahi tui kotoa kuo ʻikai peluki kia Peali, pea ko e ngaahi loungutu kotoa ʻoku ʻikai ʻuma kiate ia.” (1 Tuʻi 19:18) Naʻe ʻikai ʻaupito toko taha ʻa ʻIlaisiā. ʻOku pau naʻe māfana ʻa hono lotó he fanongo ki he kakai faitōnunga ko ia ʻe laui afe naʻa nau fakafisi ke lotu kia Pēalí. Naʻa nau fiemaʻu ʻa ʻIlaisiā ke hokohoko atu ʻene ngāue faitōnungá, ke ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mateaki taʻemauea kia Sihova ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. ʻOku pau naʻe maongo lahi kia ʻIlaisiā ʻa e fanongo ki he ngaahi lea ko ia fakafou he talafekau ʻa Sihová, ʻa e “leʻo naʻe ngananganaiki mai” ʻo hono ʻOtuá.
ʻI he hangē ko ʻIlaisiaá, te tau ʻohovale nai ʻi he mālohi lahi fau ʻo natula ʻoku hā mahino ʻi he fakatupú, pea ʻoku totonu ke pehē. ʻOku tapua mataʻāʻā mai ʻi he fakatupú ʻa e mālohi ʻo e Tokotaha-Fakatupú. (Loma 1:20) ʻOku kei saiʻia pē ʻa Sihova ke ngāueʻaki hono mālohi taʻefakangatangatá ke tokoniʻi ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá. (2 Kalonikali 16:9) Kae kehe, ʻoku folofola fakaʻāuliliki ange mai ʻa e ʻOtuá kia kitautolu fakafou he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. (ʻAisea 30:21) ʻI ha ʻuhinga, ko e Tohi Tapú ʻoku hangē ia ko e “leʻo naʻe ngananganaiki mai,” ʻa ia ʻoku tataki ai ʻe Sihova kitautolu he ʻaho ní, fakatonutonuʻi kitautolu, fakalototoʻaʻi kitautolu, pea fakapapauʻi mai ai kia kitautolu ʻa ʻene ʻofá.
Naʻe tali ʻe ʻIlaisiā ʻa e fakafiemālie ne ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻi Moʻunga Hōlepí? ʻOku ʻikai ha toe veiveiua! Naʻá ne toe ngāue leva, naʻe toe ngāue ʻa e palōfita loto-toʻa mo faitōnungá ʻa ia naʻe tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e tuʻunga fulikivanu ʻo e lotu loí. Kapau ʻoku tau tokanga tatau ki he folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ʻa e “fakafiemālie mei he Folofolá,” te tau malava ai ke faʻifaʻitaki ki he tui ʻa ʻIlaisiaá.—Loma 15:4.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he ongo kupu “Faʻifaʻitaki ki Heʻenau Tuí” “Naʻá Ne Tuʻu Maʻá e Lotu Maʻá” mo e “Naʻá Ne Sio, pea Naʻá Ne Tatali” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 2008, mo e ʻEpeleli 1, 2008.
b Ko e matavai ʻo e “leʻo naʻe ngananganaiki mai” ko ení ko e laumālie tatau nai ia naʻe ngāueʻaki ke ne fakahoko ʻa e ‘folofola ʻa Sihova’ ʻoku lave ki ai he 1 Tuʻi 19:9. ʻI he veesi 15, ko e laumālie ko ení ʻoku lave pē ki ai ko ‘Sihova.’ ʻE fakamanatu mai nai ai kia kitautolu ʻa e talafekau laumālie ʻa ia ne ngāueʻaki ʻe Sihova ke ne tataki ʻa ʻIsileli he toafá pea naʻe folofola ki ai ʻa e ʻOtuá: “Ko hoku hingoa ʻoku tuʻu ʻiate ia.” (ʻEkisoto 23:21) Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau fakamatematē ʻi he tuʻunga ko ení, ka ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke ne hoko ko ha tangatá, naʻe ngāue ai ʻa Sīsū ko “Folofola,” ko e Tangata-Lea makehe ki he kau sevāniti ʻa Sihová.—Sione 1:1.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Naʻe tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā, fakatouʻosi he taimi lelei mo e kovi
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻI he loto-mamahi lahí, naʻe lilingi atu ʻe ʻIlaisiā ʻa hono lotó kia Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono mālohi fakaofó ke fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa ʻIlaisiā