ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
Taimi ʻE Toe Talavou Ai ʻa e Kau Taʻumotuʻá
KO HAI ia ʻia kitautolu ʻokú ne tali lelei ʻa e nunuʻa ʻo e taʻumotuʻá—ʻa e mingimingi e kilí, kovi e sió, kovi e fanongó mo e tete ʻa e vaʻé? Te ke fifili nai, ‘Ko e hā ne fakatupu ai kitautolu ʻe he ʻOtuá fakataha mo e malava ke fiefia ʻi he mālohi fakatalavoú ʻo ʻosi angé te tau iku pē ki he hohaʻa ʻi he fakakaukau atu ki he nunuʻa ʻo e taʻumotuʻá?’ Ko e ongoongo leleí he ʻoku ʻikai ko e meʻa eni ia ne fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá kia kitautolú. ʻI hono kehé, kuó ne fakataumuʻa anga-ʻofa ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he hoholo ke motuʻá! Fakatokangaʻi ange e lea naʻe fai ki he pēteliake ko Siopé ʻoku maʻu he Siope 33:24, 25.
Fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo Siopé, ko ha tangata mateaki naʻe ʻofa ai ʻa Sihova. ʻI he ʻikai ʻiloʻi ʻe Siopé, naʻe fehuʻia ʻe Sētane ʻa e anga-tonu ʻa Siopé, ʻo pehē naʻá ne ngāue pē ki he ʻOtuá ʻi he ʻuhinga siokita. Ko Sihova, heʻene falala pau kia Siope mo ʻene ʻiloʻi Hono mālohi tonu ke toʻo ʻosi e maumaú, naʻá ne fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa Siope. Ne hanga leva ʻe Sētane ʻo “taaʻi ʻa Siope ʻaki ʻa e ngaahi hangatamaki kovi mei hono ʻaofivaʻe ʻo aʻu ki hono tumuʻaki.” (Siope 2:7) Ne hoko ai ʻo ʻufiʻufi e kakano ʻo Siopé ʻaki e ʻuanga, pea naʻe mafahifahi hono kilí, ʻo ʻuliʻuli, pea ngangana. (Siope 7:5; 30:17, 30) ʻOku lava ke ke sioloto atu ki heʻene mamahí? Neongo ia, ne faitōnunga ai pē ʻa Siope, ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai te u tukuange ʻeku maʻoniʻoni ʻo aʻu ki he mate.”—Siope 27:5.
Kae kehe, ne fai ʻe Siope ha fehālaaki mafatukituki. ʻI heʻene pehē kuó ne ʻi he ngutuluo ʻo e maté, naʻá ne hoko ai ʻo hohaʻa tōtuʻa ki hono fakatonuhiaʻi tonu iá, ʻo “fakatonuhiaʻi ia ʻe ia, ʻo tuku ʻa e ʻOtua.” (Siope 32:2) Ko e tangata-lea ʻa e ʻOtuá ko ʻIlaiuú naʻá ne fakatonutonu ʻa Siope. Ka naʻe toe fakahaaʻi ʻe ʻIlaiū kia Siope ha pōpoaki lelei mei he ʻOtuá: “Fakamoui ia [ʻa Siope] mei he alu hifo ki he luo: kuou iloʻi ae huhui. E moui lelei hake hono jino i ha tamajii: e toe foki ia ki he gaahi aho o ene kei jii.” (Siope 33:24, 25, PM) Ko e lea ko iá ʻoku pau pē naʻá ne ʻai ke mohu ʻamanaki ʻa Siope. Naʻe ʻikai pau ke hokohoko atu pē ʻene mamahí ʻo aʻu ki heʻene mate. Kapau ʻe fakatomala ʻa Siope, ʻe hōifua ʻa e ʻOtuá ke ne tali ha huhuʻi maʻana pea fakaʻatā ia mei heʻene faingataʻaʻiá.a
Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Siope ʻa e fakatonutonú, pea naʻá ne fakatomala. (Siope 42:6) ʻOku hā mahino naʻe tali ʻe Sihova ha huhuʻi maʻa Siope, ʻo fakaʻatā ai ke ʻufiʻufi ʻene fehālākí pea fakaava ai e hala ki he ʻOtuá ke ne toe fakafoki mai ia ʻo fakapaleʻi. Naʻe hanga ʻe Sihova ʻo ‘fai tapuekina hake ʻa e taimi ki mui ʻo Siopé ʻi he taimi muʻá.’ (Siope 42:12-17) Sioloto atu ki he fiefia ʻa Siope he taimi ʻe kau ai ʻi he ngaahi tāpuaki kehé, ʻa hono fakamaʻa hono mahaki palakuú, pea ko hono moʻoní, ko hono kakanó ʻe hoko ai ʻo ‘moʻui lelei hake i ha tamajii’!
Ko e huhuʻi naʻe tali ʻe he ʻOtuá maʻa Siopé naʻe fakangatangata hono mahuʻingá, he ko e tangatá naʻe kei taʻehaohaoa ai pē pea naʻá ne mate ki mui. ʻOku tau maʻu ha huhuʻi lelei lahi ange ʻoku ʻatā kia kitautolu. Naʻe foaki anga-ʻofa mai ʻe Sihova hono ʻAló, ʻa Sīsū, ko ha huhuʻi maʻatautolu. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Ko e faʻahinga kotoa ʻoku tui ki he huhuʻi ko iá ʻoku nau maʻu e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻI he māmani foʻou ko ia ka hoko maí, ʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá mei he hoholo ke motuʻá. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ako lahi ange ai ki he founga ʻe lava ai ke ke moʻui ʻo sio ʻi he taimi ʻa ia ʻe sio ai ʻa e kau taʻumotuʻá ki he ‘moui lelei hake honau jinó i ha tamajii’?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e foʻi lea “huhui” ne ngāueʻaki hení ʻoku ʻuhinga iá ki he “ʻufiʻufi.” (Siope 33:24, PM) ʻI he tuʻunga ʻo Siopé, ko e huhuʻí ko ha feilaulau monumanu nai, ʻa ia naʻe tali ʻe he ʻOtuá ke ʻufiʻufi, pe fakamolemoleʻi ʻaki e hala ʻa Siopé.—Siope 1:5.