Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakatahá Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekaú
ia 143 ¶24-25
24 ʻI he taimí ni ʻoku hao ʻa ʻĒseta mo Motekiai, ʻe fiemālie leva ʻa e kuiní? Kapau pē naʻá ne siokita. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe tuʻutuʻuni ʻa Hāmani ke tāmateʻi ʻa e kotoa ʻo e kau Siú ʻi he kotoa ʻo e ʻemipaeá. Naʻe fai Puli ʻa Hāmani pe ko ʻene talotalo ki ha faʻahinga laumālie—ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke fakahoko ai ʻa e ʻohofi fulikivanu ko ení. (ʻĒseta 9:24-26) Ko e hili eni ha lau māhina mei ai, ka naʻe vave pē hono fakahokó. ʻE kei fakahoko pē ʻa e ʻohofi ko ení?
25 Naʻe toe tuku ʻe ʻĒseta ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, ʻi heʻene hā ʻi he ʻao ʻo e tuʻí teʻeki ke fakaafeʻi. ʻI he taimi ko ení, naʻá ne tangi maʻa hono kakaí pea kole ki hono husepānití ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fekau fakalilifu ko ení. Ka ko e ngaahi lao ʻa e kau Pēsiá ʻa ē kuo fakamoʻoni huafa ki ai ʻa e tuʻí naʻe ʻikai lava ke taʻefakaʻaongaʻi. (Tan. 6:12, 15) Ko ia naʻe fakamafaiʻi ʻe he tuʻí ʻa ʻĒseta mo Motekiai ke na toe fokotuʻu ha lao foʻou. Ko hono tuʻo ua ia ʻa hono ʻoatu ki he kau Siú ʻa e totonu ke taukapoʻi kinautolu. Naʻe fakavave ʻa e kau talafekaú ki he tapa kotoa ʻo e ʻemipaeá ʻo ʻave ʻa e ongoongo leleí ki he kau Siú. Naʻe toe ʻi ai ʻa e ʻamanaki ʻa e tokolahi. (ʻĒseta 8:3-16) Te tau sioloto atu nai ki he kotoa ʻo e kau Siú ʻi he kotoa ʻo e ʻemipaeá ʻoku nau ʻosi teunga tau mo mateuteu ki he taú, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke nau lava ʻo fai ia taʻekau ai ʻa e tuʻutuʻuni foʻou ko ení. Kae kehe, ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻe kau ʻa “Sihova Sapaoti, ko e ʻOtua ʻo e ngaahi matatau” maʻa hono kakaí?—1 Sām. 17:45.
ia 142, puha
Fakahoko ʻa e Kikité
ʻI he faitau ʻa ʻĒseta mo Motekiai maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe fakahoko ai ha kikite Fakatohitapu. Laka hake ʻi ha ngaahi senituli lahi ki muʻa ai, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa e pēteliake ko Sēkopé ke ne tōmuʻa tala ʻa e meʻa ʻo fekauʻaki mo e taha ʻi hono ngaahi fohá: “Ko Penisimani ko e ulofi ʻoku halu. Pongipongi te ne kai ʻene aʻalu, Efiafi te ne tufa ʻa e meʻa kuo maʻu.” (Sēn. 49:27) ʻI he “pongipongi” ʻi he hisitōlia ʻo e laine ʻo e haʻa tuʻi ʻo ʻIsilelí, ko e ngaahi hako ʻo Penisimaní naʻe kau ai ʻa Tuʻi Saula mo e ngaahi toʻa kehe ki he kakai ʻa Sihová. ʻI he “efiafi” ʻi he hisitōlia fakatuʻí, ʻi he hili ʻa e tō ʻa e laʻaá ʻi he laine ʻo e haʻa tuʻi ʻIsilelí, ko ʻĒseta mo Motekiai, fakatouʻosi mei he matakali ʻo Penisimaní, naʻá na ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi fili ʻo Sihová. Naʻá na toe maʻu mo e ngaahi vahe fonua ʻo Hāmaní.
w95 2/15 27-28 ¶5-6
Ko ia, naʻe makatuʻunga kotoa ʻenau ngaahi faleʻí ʻi ha fakamahamahalo hala: ko e faingataʻá ʻoku hoko pē ia ki he faʻahinga ʻoku nau faiangahalá. ʻI heʻene ʻuluaki leá, naʻe pehē ʻe ʻElifasi: “Ko hai kuo ʻauha taʻehalaia? Pea ʻi fe fonua ne tuʻusi ai ʻa e kakai angatonu? Ko ʻeku vakai ʻaku, Ko kinautolu ʻoku ngoueʻaki ʻa e kovi, Mo kinautolu ʻoku to ʻa e fakamamahi, Ko kinautolu ʻoku utu ʻa e meʻa ko ia.” (Siope 4:7, 8) Naʻe maʻuhala ʻa ʻElifasi ʻoku ʻikai uesia ʻa e faʻahinga tonuhiá ʻe he fakatamakí. Naʻá ne fakaʻuhinga ko e fehangahangai ʻa Siope mo e ngaahi faingataʻá, kuo pau pē naʻá ne faiangahala ki he ʻOtuá. Ko Pilitati mo Sofaʻā naʻá na fakamatematē kia Siope ke fakatomala koeʻuhí ko ʻene angahalá.—Siope 8:5, 6; 11:13-15.
Ko hono ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko tolú naʻa nau toe fakaloto-mamahiʻi ʻa Siope ʻaki hono fai ha ngaahi tokoni fakaekinautolu pē kae ʻikai hanga ki he poto fakaʻotuá. Naʻe toe pehē ʻe ʻElifasi ko e ʻOtuá oku ikai te ne falala ki he ene kau tamaioeikí’ pea ʻoku ʻikai fuʻu loko mahuʻinga kia Sihova pe ʻoku māʻoniʻoni ʻa Siope pe ʻikai. (Siope 4:18, PM; 22:2, 3) ʻOku faingataʻa ke sioloto atu ki he lahi ʻo e fakalotosiʻí—pe ko e lahi ʻo e faleʻi halá! ʻI he ʻikai fakaʻohovalé, ki mui ai naʻe valokiʻi ʻe Sihova ʻa ʻElifasi mo hono kaungāmeʻá ki he lea fieʻotua ko ení. Naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au.” (Siope 42:7) Ka ko e olá naʻe teʻeki ke hoko mai.
w15 7/1 12 ¶2
Naʻe faingataʻaʻia ʻa Siope ʻi ha holongā faingataʻa fakafoʻituitui ʻoku hā ngali taʻefeʻunga. Naʻá ne fakakaukau hala, ʻo fakaʻosiʻaki ʻoku ʻikai ke tokanga ange ʻa e ʻOtuá pe te ne tauhi maʻu ʻene tuí kiate Ia pe ʻikai. (Siope 9:20-22) Naʻe fakatuipauʻi ʻa Siope ʻe heʻene anga-tonu pē ʻaʻaná ka ki he niʻihi kehé naʻa nau fakakaukau naʻá ne fakahaaʻi atu ʻa ia tonu naʻá ne māʻoniʻoni ange ʻi he ʻOtuá.—Siope 32:1, 2; 35:1, 2.
w15 3/1 3
ʻUhinga Ke Tau Hao Aí
“Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine ʻOku fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi; ʻOku ne tupu hake pea tuʻusi, hange ha fisiʻi ʻakau; ʻOku ne mole hange ha ʻata, pea ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane tuʻumaʻu.”—Siope 14:1, 2.
Mei he kamataʻangá, naʻe fakaʻamu ʻa e kakaí ki he fakalata ʻo ha moʻui taʻengata ʻi ha tuʻunga kei talavou mo maʻu ha sino moʻui lelei. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahi ʻoku hokó: ʻOku tau matengofua. Ko e ngaahi lea ʻi ʻolunga ʻa Siopé, naʻe leaʻaki ia ʻi ha ngaahi taʻu ʻe tolu afe tupu ki muʻa, ka ʻoku kei hoko moʻoni ia ʻi hotau ʻahó ni.
Ko e holi ke moʻui taʻengatá ʻoku mālohi, pea ʻoku fakamāmani lahi. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ko e ʻOtuá kuó ne ʻai ʻa ʻitāniti ki hotau lotó fakataha mo e holi ke aʻusia ia. (Koheleti 3:11) Kapau ko ia, ʻoku ʻuhinga lelei kiate koe ʻi he hanga ʻe ha ʻOtua ʻofa ʻo ʻai ha holi ʻiate kitautolu ʻoku taʻemalava ke aʻusia? Kapau ko ho talí ko e ʻikai, ʻokú ke tonu. ʻOku ui ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e maté ko e fili ia pea ko e talaʻofá “ʻe toʻo ʻosi atu ia.”—1 Kolinitō 15:26.
ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e maté ko e fili. Heʻikai ke saiʻia ai ha taha. Kapau ʻe ofi ke hoko mai ha fakatuʻutāmaki, ʻoku tau talitekeʻi, toitoi pe hola. Kapau ʻoku tau puke, ʻoku tau kumi ki ha ngaahi founga ke sai ai. ʻOku tau fai kotoa e meʻa ʻoku tau malavá ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakatupunga ke tau maté.
ʻOku toe ʻi ai ha ʻuhinga ke tui ai ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taʻumotuʻa? ʻIo ʻoku ʻi ai. Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Tokotaha-Fakatupú, naʻe ʻikai ke ne ngaohi ʻa e tangatá ke moʻui ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pea mate leva. Ko e mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe ʻikai ko ha konga ia ʻene muʻaki taumuʻá. Naʻá ne fakataumuʻa ki he tangatá ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, pea ko e meʻa ʻokú ne taumuʻa ki aí, ʻokú ne fakahoko.—ʻAisea 55:11.
ʻE lava fēfē leva ke fakangata ʻa e maté? ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fāinga ʻa e tangatá ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ko e maté, ka naʻe ʻikai lavameʻa. ʻI onopōní, ʻoku hokohoko atu pē ʻa e fakatotoló. Kuo fakalakalaka hono maʻu ʻe he kau Saienisí ʻa e ngaahi huhu maluʻi mo e faitoʻo ke taʻofiʻaki ʻa e ngaahi mahaki ʻe niʻihi. ʻOku nau fakafehokotaki ia mo e faʻunga ʻo e meʻa moʻuí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ko e fakaʻavalisi ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku nau moʻui fuoloa ange ʻi he faʻahinga naʻa nau moʻui ʻi he senituli ki muʻá. Kae kehe, ʻoku teʻeki ai pē ke ikuʻi ʻa e maté. Hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú, “ʻoku foki kotoa pe ki he efu.”—Koheleti 3:20.
Ko e ongoongo leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau falala ki he poto ʻo e tangatá ke fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻoku tau fekuki hokohoko mo iá. Kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke fakahaofi kitautolu mei he maté, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha tefito ʻi he fokotuʻutuʻu ko iá.
w10 5/1 5 ¶2
ʻOua ʻe fakasiʻia ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angatuʻu ko iá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fou mai ʻi he tangata pē taha [ʻĀtama] ʻa e hū ʻa e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ʻi he angahalá.” (Loma 5:12) Tuku kehe ʻa e hoko ʻa e maté, kuo hanga ʻe he angahalá ʻo uesia hotau vahaʻangatae mo hotau Tokotaha-Fakatupú pea kuo uesia fakaesino, fakaefakakaukau mo fakaeongo ai kitautolu. Ko hono olá, ko hotau tuʻungá ʻoku meimei tatau ia mo ha motuʻi fale. Ko e tangata māʻoniʻoni ko Siopé naʻá ne fakanounou hotau tuʻungá ʻi heʻene fakamatala ko e tangatá ʻoku “fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi.”—Siope 14:1.
w08 3/1 3 ¶3
Ko e tokolahi taha ʻo kitautolu heʻikai ʻaupito fiemaʻu ke tau hohaʻa ʻo hangē ko e kau keli malala ʻe toko hiva naʻa nau fihia ʻi lolofonua pe ko e fehangahangai mo e maté ʻi ha fakatuʻutāmaki. Ka, ʻoku kei fiemaʻu pē ke fakahaofi kitautolu, mei he mahamahakí, taʻumotuʻá naʻa mo e maté. “Ko e tangata kuo fanauʻi ʻe he fefine, ʻOku fuonounou ʻene moʻui, pea ʻoku fonu ʻi he mamahi,” naʻe fakatokangaʻi eni ʻe he pēteliake faitōnunga ko Siopé. “ʻOku ne tupu hake pea tuʻusi, hange ha fisiʻi ʻakau; ʻOku ne mole hange ha ʻata, pea ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane tuʻumaʻu.” (Siope 14:1, 2) ʻI he ʻahó ni, ko e taʻu ʻe 3,500 ki mui nai, ko e ngaahi lea ko ení naʻe hoko ʻo moʻoni, he ko hai ʻiate kitautolu ʻe lava ke hao mei he ikuʻanga anga-maheni ʻo e moʻuí—ko e maté? Tatau ai pē pe ko fē feituʻu ʻoku tau nofo ai, pe ʻoku lelei fēfē ʻetau tokangaʻi ʻetau moʻui leleí, ʻoku fiemaʻu ke fakahaofi kitautolu mei he nunuʻa ʻo e faingataʻaʻiá, taʻumotuʻá mo e maté.
w11 3/1 22 ¶2-4
Fakakaukau atu ki he tuʻungá. Ko Siopé ko ha tangata naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻene tuí, pea fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi kehekehe—kau ai ʻa e mole ʻene koloá, ko e mate ʻa e kotoa ʻo ʻene fānaú pea mo ha mahaki fakamamahi. ʻI heʻene toʻe ʻi he mamahí, naʻá ne ui ai ki he ʻOtuá: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi! [faʻitoka anga-maheni ʻo e tangatá] ʻo ke fufū au.” (Veesi 13) Naʻe vakai ʻa Siope ki Seoli ko ha fakaleleiʻanga. ʻI aí, kapau ko ha koloa ia kuo fufū ʻe he ʻOtuá, te ne ʻatā ai mei he faingataʻá mo e mamahí.
ʻE hoko ʻa Seoli ko ha nofoʻanga taʻengata ia ʻo Siope? Naʻe ʻikai ke tui pehē ʻa Siope. Naʻá ne hoko atu ʻene lotú: “Taumaiā . . . [te ke] tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai!” Naʻe tuipau Siope ʻi he ʻamanaki ko ʻene nofo ʻi Seolí ʻe fakataimi pea ʻe ʻikai ke fakangaloʻi ia ʻe Sihova. Naʻe fakatatau ʻe Siope ʻa e taimi te ne ʻi Seoli aí ki ha “fatongia tau”—ko ha kiʻi vahaʻa taimi ʻo e tatali. Ko e hā hono lōloá? “Kaeʻoua ke aʻu mai hoku liliu; [pe fakahaofi]” ko e ʻene leá ia. (Veesi 14) Ko e liliu ko ení ʻoku ʻuhinga ia ki he ʻatā mei Seoli—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e toetuʻu mei he maté!
Ko e hā e ʻuhinga naʻe tuipau ai ʻa Siope ʻe hoko mai hono fakahaofí? Koeʻuhí ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi hotau Tokotaha-Fakatupu ʻofá ki Heʻene kau lotu faitōnunga kuo maté. Naʻe pehē ʻe Siope: “Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au: ʻE kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.” (Veesi 15) Naʻe lāuʻilo ʻa Siope ko ia tonu ʻa e fakamoʻoni ʻo e e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e Tokotaha Foaki-Moʻuí ko ia ʻoku ʻoʻona ʻa e faʻunga ʻo Siopé ʻi heʻene kei ʻi manavá pea ʻoku lava ke ne fakafoki ia ki he moʻuí hili ʻene maté.—Siope 10:8, 9; 31:15.
w15 8/1 7 ¶3
Ko e hā e ʻuhinga naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Sihova ʻa e toetuʻu ʻi he kahaʻú? Koeʻuhi ko ʻene ʻofá. Naʻe ʻeke ʻe Siope: “Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa? “Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au: ʻE kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.” (Siope 14:14, 15) Naʻe tuipau ʻa Siope ko ʻene Tamai fakahēvaní ʻokú ne holi ke fokotuʻu hake ia mei he maté. Kuo liliu ʻa e ʻOtuá? “Ko Sihova au, ʻoku ʻikai te u liliu.” (Malakai 3:6) ʻOku kei maʻu pē ʻe Sihova ʻa e holi ke fokotuʻu hake ʻa e maté ki he moʻui lelei mo fiefia. Ko e meʻa tofu pē eni ʻe fakaʻamua ʻe ha mātuʻa ʻofa kuo mate haʻana tama ʻi he maté. Ko hono moʻoní, ko e faikehekehé, ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻokú ne finangalo ki aí.—Saame 135:6.
w11 3/1 22 ¶3-6
ʻE hoko ʻa Seoli ko ha nofoʻanga taʻengata ia ʻo Siope? Naʻe ʻikai ke tui pehē ʻa Siope. Naʻá ne hoko atu ʻene lotú: “Taumaiā . . . [te ke] tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai!” Naʻe tuipau Siope ʻi he ʻamanaki ko ʻene nofo ʻi Seolí ʻe fakataimi pea ʻe ʻikai ke fakangaloʻi ia ʻe Sihova. Naʻe fakatatau ʻe Siope ʻa e taimi te ne ʻi Seoli aí ki ha “fatongia tau”—ko ha kiʻi vahaʻa taimi ʻo e tatali. Ko e hā hono lōloá? “Kaeʻoua ke aʻu mai hoku liliu; [pe fakahaofi]” ko e ʻene leá ia. (Veesi 14) Ko e liliu ko ení ʻoku ʻuhinga ia ki he fakafoki mei Seoli—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e toetuʻu mei he maté!
Ko e hā e ʻuhinga naʻe tuipau ai ʻa Siope ʻe hoko mai hono fakahaofí? Koeʻuhí ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi hotau Tokotaha-Fakatupu ʻofá ki Heʻene kau lotu faitōnunga kuo maté. Naʻe pehē ʻe Siope: “Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au: ʻE kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.” (Veesi 15) Naʻe lāuʻilo ʻa Siope ko ia tonu ʻa e fakamoʻoni ʻo e e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e Tokotaha Foaki-Moʻuí ko ia ʻoku ʻoʻona ʻa e faʻunga ʻo Siopé ʻi heʻene kei ʻi manavá pea ʻoku lava ke ne fakafoki ia ki he moʻuí hili ʻene maté.—Siope 10:8, 9; 31:15.
Ko e ngaahi lea ʻa Siopé ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ha lēsoni lelei ʻo fekauʻaki mo Sihova: ʻOkú ne maʻu ha ongoʻi makehe ki he faʻahinga hangē ko Siope, ʻokú ne tuku kinautolu ki hono nimá ʻo fakaʻatā ia ke ne fakafuo kinautolu ke hoko ko e kakai ʻoku fakahōifua ʻi hono ʻaó. (ʻAisea 64:8) ʻOku koloaʻaki ʻe Sihova ʻene kau lotu faitōnungá. ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e holi ke fakamoʻui ʻa e faʻahinga mateaki kuo maté. ʻI he lea faka-Hepeluú ko e “taha ʻo e foʻi lea mālohi ʻoku taʻetoefehuʻia ke fakamatalaʻi ʻa e ongoʻi ʻo e holí” ko e lau ia ʻa e mataotao ʻe taha. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ngata pē hono manatuʻi ʻe Sihova ʻene kau lotú ka ʻokú ne toe maʻu ʻa e holi ke fokotuʻu hake kinautolu mei he maté.
g99 7/22 11, puha
Matuʻotuʻa mo Poto Ange?
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE maʻu nai ha poto mei he faʻahinga ʻoku hina, Pea ko e moʻui fuoloa ʻoku fakatupu ʻilo.” (Siope 12:12) Ko e hā ʻa e tuʻunga moʻoní? Naʻe fekumi ʻa e kau fakatotoló ki he kakai matuʻotuʻa angé ke sio ki he ngaahi ʻulungaanga hangē ko e “ʻiloʻilo, fakafuofua lelei, malava fakaefakakaukau mo e malava ke fuatautau ʻa e mahuʻinga ʻo e faikehekehé pea mo hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá.” Fakatatau ki he U.S.News & World Report, naʻe fakahaaʻi ʻe he fakatotolo ko ení ko e “kakai matuʻotuʻa angé ʻoku makehe ange ʻenau potó ʻi he faʻahinga kei siʻi angé, pea nau fai mo ha ngaahi faleʻi ʻoku fakapotopoto ange.” ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he fakatotoló “ʻoku faʻa fuoloa ange ʻa e taimi ʻoku fai ai ʻe he kakai taʻumotuʻa angé ha fili ʻi he faʻahinga kei siʻi angé, pea ʻoku faʻa hoko eni ʻo lelei ia.” Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he tohi ʻa Siopé, ko e taʻumotuʻá, ko e moʻoni ko e potó ia.
it-1 802 ¶4
Ko e fakapuliki pe ʻufiʻufi ʻo e mata ʻo ha tangata pe ko ha ʻāngelo ʻoku faʻa mei fakahaaʻi ai ʻa e anga-fakatōkilalo pe manavahē anga-ʻapasia mo e fakaʻapaʻapaʻi. (ʻEki. 3:6; 1 Tuʻi 19:13; ʻAi. 6:2) ʻOku faʻa hoko nai ko e fakaʻilonga ʻo e mamahi. (2 Sām. 19:4) ʻI hono kehé, naʻe fakahaaʻi loi ʻe ʻElifasi ko e tuʻumālie ʻa Siopé naʻe ʻai ai ia ke ne hīkisia, ʻi heʻene pehē naʻe “ʻufiʻufi hono mata ʻaki ʻa e ngako.” (Siope 15:26 [15:27, PM]) ʻI he tuʻunga ʻo Hāmaní, ko hono pūlou ʻo e mata ha taha ʻoku lava ke ʻuhinga ia ki he fakamaaʻi mo e fakaʻauha ʻosi.—ʻĒseta 7:8; fakafehoanaki mo e Saame 44:15; Sel. 51:51.