-
Ko Hotau Tauhí ʻa SihovaKo e Taua Leʻo—2005 | Nōvema 1
-
-
“ʻE ʻIkai Te U Manavahe ki ha Kovi; he ko Koe ʻOku Ma Feohi”
13. ʻI he Sāme 23:4, ʻoku anga-fēfē ʻa e lea ai ʻa Tēvita ʻi he tuʻunga vāofi angé, pea ko e hā ʻoku ʻikai ke fakaʻohovale ai ení?
13 ʻOku ʻomai ʻe Tēvita ha ʻuhinga hono ua ki heʻene falalá: ʻOku maluʻi ʻe Sihova ʻene fanga sipí. ʻOku tau lau: “ʻIo, neongo ʻete ʻalu pe ʻi he teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa Mate, ʻe ʻikai te u manavahe ki ha kovi; he ko koe ʻoku ma feohi: ko siʻo tokotoko mo ʻakau, ʻoku na fakafiemalieʻi au.” (Sāme 23:4) ʻOku lea ʻa Tēvita ʻi he tuʻunga vāofi ange he taimi ko ení, ʻo lea kia Sihova ʻaki ʻa e fetonginauna ko e “koe.” ʻOku ʻikai ke fakaʻohovale eni, he ʻoku talanoa ʻa Tēvita ʻo fekauʻaki mo e founga ʻo hono tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne kātakiʻi ʻa e faingataʻá. Naʻe fou ʻa Tēvita ʻi he ngaahi teleʻa lahi ʻoku maluʻaki ai ʻa e maté—ʻi he ngaahi taimi ʻa ia naʻe ʻi he fakatuʻutāmaki tonu ai ʻa ʻene moʻuí. Ka naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e manavaheé ke ne puleʻi ia, he naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻOtuá—mo Hono “tokotoko” mo e “ʻakau” naʻe mateuteú—naʻá ne ʻiate ia. Ko e lāuʻilo ko eni ki he maluʻí naʻe fakafiemālieʻi ai ʻa Tēvita pea ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne tohoakiʻi ai ia ke ne ofi ange kia Sihova.b
14. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu fekauʻaki mo e maluʻi ʻa Sihová, ka ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ki ai ení?
14 ʻOku anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova he ʻahó ni ʻa ʻene fanga sipí? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha kau fakafepaki—tēmeniō pe tangata—ʻe faifai ange pea nau lavameʻa ʻi hano toʻo ʻosi ʻa ʻene fanga sipí mei he māmaní. ʻE ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ia ʻe Sihova. (Aisea 54:17; 2 Pita 2:9) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ko hotau Tauhí te ne maluʻi kitautolu mei he fakatamaki kotoa pē. ʻOku tau hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku anga-maheni ki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku tau fehangahangai mo e fakafepaki ʻa ia ʻoku hoko ki he kau Kalisitiane moʻoni kotoa pē. (2 Timote 3:12; Semisi 1:2) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi te tau lava ai, hangē ko e laú ke “ʻalu pe ʻi he teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa Mate.” Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau meimei mate ko e tupu mei ha fakatanga pe ko ha tuʻunga mahamahaki. Pe mahalo ko ha tokotaha ʻoku tau ʻofa ai ʻoku meimei mate pe ʻoku ofi ke mate. Lolotonga ʻa e meʻa ʻoku hā ngali ko e ngaahi mōmeniti fakapōpōʻuli tahá, ʻoku ʻiate kitautolu ʻa hotau Tauhí, pea te ne maluʻi kitautolu. Anga-fēfē?
15, 16. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku tau fehangahangai nai mo iá? (e) Fakamatala ki ha hokosia ke fakahaaʻi ai ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí.
15 ʻOku ʻikai ke talaʻofa ʻe Sihova haʻane kau fakaemana mai.c Ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻa e meʻá ni: ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ikuʻi ha faʻahinga fakafaingataʻaʻiaʻanga pē te tau fehangahangai nai mo ia. ʻE lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e poto ke fekukiʻaki mo e “ngaahi ʻahiʻahi kehekehe.” (Semisi 1:2-5) ʻOku ngāueʻaki ʻe he tauhi-sipí ʻa hono tokotokó pe vaʻakaú ke ʻikai ngata pē ʻi hono tuli ʻa e fanga manu fekaí kae pehē foki ki hono kiʻi teke ʻa ʻene sipí ki he hala totonú. ʻOku lava ke “kiʻi teke” kitautolu ʻe Sihova, mahalo pē fakafou ʻi ha kaungālotu, ke ngāueʻaki ʻa e akonaki makatuʻunga he Tohi Tapú ʻa ia te ne fai nai ha liliu lahi ʻi hotau tuʻungá. Tānaki atu ki ai, ʻe lava ke ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e mālohi ke kātaki. (Filipai 4:13) Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, ʻe lava ke ne teuʻi kitautolu ʻaki ʻa e “makehe atu ʻo e mafai.” (2 Kolinito 4:7) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne ʻai ke tau malava ʻo kātakiʻi ha ʻahiʻahi pē ʻe ʻomai nai ʻe Sētane kiate kitautolu. (1 Kolinito 10:13) ʻIkai ʻoku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku mateuteu ai pē ʻa Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu?
16 ʻIo, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e teleʻa ʻoku maluʻaki ai ʻa mate ʻoku tau ʻi aí nai, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau fou tokotaha ai. ʻOku ʻiate kitautolu hotau Tauhí, ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke tau ʻuluaki ʻiloʻi kakato. Fakakaukau angé ki he hokosia ʻa ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi ngungu fakatupu mate ʻi hono ʻutó. “Kuo pau ke u fakahaaʻi ʻi he ʻuluaki taimí, naʻá ku fifili ai pe naʻe houhau ʻa Sihova ʻiate au pea aʻu ʻou pehē pe naʻá ne ʻofa nai ʻiate au. Ka naʻá ku fakapapauʻi ke ʻoua te u holomui meia Sihova. ʻI hono kehé, naʻá ku leaʻaki kiate ia ʻa ʻeku ngaahi loto-hohaʻá. Pea naʻe tokoniʻi au ʻe Sihova, ʻo faʻa fakafiemālieʻi au fakafou ʻi hoku fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Naʻe vahevahe mai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi fakamaama ʻaonga makatuʻunga ʻi heʻenau hokosia tonu ʻa e fekuki mo e puke mafatukitukí. Ko ʻenau ngaahi fakamatala mafamafatataú naʻe fakamanatu mai ai kiate au naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngalikehe ʻi he meʻa naʻe hoko kiate aú. Ko e tokoni ʻaongá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi tōʻonga anga-ʻofa ʻoku maongó, naʻe fakapapauʻi mai ai naʻe hōifua mai ʻa Sihova kiate au. Ko e moʻoni, kuo pau ke u hokohoko atu ʻa e faitau mo hoku mahakí, pea ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā ʻe iku ki aí. Ka ʻoku ou tuipau ʻoku ʻiate au ʻa Sihova pea te ne hokohoko atu ke tokoniʻi au ʻi he ʻahiʻahi ko ení.”
-
-
Ko Hotau Tauhí ʻa SihovaKo e Taua Leʻo—2005 | Nōvema 1
-
-
b Naʻe faʻu ʻe Tēvita ha ngaahi saame ʻa ia naʻá ne fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova ʻi hono fakahaofi ia mei he fakatuʻutāmakí.—Ko e fakatātaá, sio ki he fakamatala ʻi ʻolunga ʻi he Sāme 18, 34, 56, 57, 59 mo e 63.
c Sio ki he kupu “Kau Fakaʻotua Maí—Ko e Hā ʻe Lava Ke Tau ʻAmanekiná?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 1, 2003.
-