ʻE Lava Fēfē ke Fanongo Mai ʻa e ʻOtuá ki Hoʻo Lotú?
Ko Sihova ko e ʻOtuá “ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú.” (Saame 65:2) ʻE lava ke tau lotu leʻo-lahi pe lotu fakalongolongo kiate ia ʻi ha faʻahinga feituʻu pē pe ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku finangalo ʻa Sihova ke tau ui kiate ia ko ha “Tamai,” pea ko ia ʻa e Tamai lelei taha ʻe lava ke tau maʻú. (Mātiu 6:9) ʻOku anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo akoʻi mai ʻa e founga ke tau lotu ai ka ne fanongo mai kiate kitautolu.
LOTU KIA SIHOVA KO E ʻOTUÁ FAKAFOU ʻI HE HUAFA ʻO SĪSUÚ
“Kapau te mou kole ha meʻa ki he Tamaí, te ne ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi hoku hingoá.”—Sione 16:23.
ʻOku fakahaaʻi mahino ʻi he lea ʻa Sīsuú ʻoku finangalo ʻa Sihova ke tau lotu kiate ia, ʻo ʻikai fakafou ʻi he ngaahi ʻīmisi, kau sangato, kau ʻāngelo pe ko e kakai kuo maté, ka ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai ki he ʻOtuá fakafou ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau lāuʻilo ki he ngafa mahuʻinga ʻo Sīsuú. “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au,” ko e lea ia ʻa Sīsuú.—Sione 14:6.
LEA MEI HE LOTÓ
“Huaʻi atu homou lotó ʻi hono ʻaó.”—Saame 62:8.
ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová, ʻoku totonu ke tau lea kiate ia ʻo hangē ko ʻetau lea ki ha tamai ʻofa. ʻI he ʻikai ke lau ia mei ha tohi pe leaʻaki ha meʻa naʻe ako maʻuloto, ʻoku totonu ke tau lea anga-fakaʻapaʻapa kiate ia mei he lotó.
LOTU ʻO FEHOANAKI MO E FINANGALO ʻO E ʻOTUÁ
“ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.”—1 Sione 5:14.
ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tala mai ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e meʻa te ne fai maʻa kitautolu mo e meʻa ʻokú ne finangalo ke tau fai ange maʻana. Ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú, ʻoku fiemaʻu ke tau lotu “ʻo fakatatau ki hono finangaló.” Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ʻa e Tohi Tapú koeʻuhi ke tau ʻiloʻi lelei ange ia. Kapau te tau fai eni, ʻe fakahōifua ʻetau ngaahi lotú kiate ia.
MEʻA ʻE LAVA KE TAU LOTU FEKAUʻAKI MO IÁ
Lotu Fekauʻaki mo Hoʻo Fiemaʻú. ʻE lava ke tau lotu ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó—ko e meʻakai, vala mo e nofoʻanga. ʻE lava foki ke tau lotu ki ha poto ke fai ʻa e ngaahi fili totonú pea ki ha mālohi ke tau kātekina ʻa e ʻahiʻahí. ʻE lava ke tau lotu ki ha tui, ki ha fakamolemole pea ki he tokoni ʻa e ʻOtuá.—Luke 11:3, 4, 13; Sēmisi 1:5, 17.
Lotu Maʻá e Niʻihi Kehé. Ko e ngaahi mātuʻa tokangá ʻoku nau fiefia ʻi he feʻofaʻaki ʻenau fānaú. ʻOku loto foki ʻa Sihova ke fetokangaʻaki ʻene fānau ʻi he māmaní. ʻOku feʻungamālie ke lotu maʻa hotau hoá, fānaú, fāmilí, mo hotau ngaahi kaumeʻá. “Mou felotuʻaki,” ko e tohi ia ʻa e ākonga ko Sēmisí.—Sēmisi 5:16.
Fakahaaʻi ʻa e Fakamālō. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo hotau Tokotaha-Fakatupú: “ʻI heʻene faileleí, ʻaki hono foaki mai kiate kimoutolu ʻa e ʻuha mei he langí mo e ngaahi faʻahitaʻu mahu, ʻo ne fakamākona kimoutolu ʻaki ʻa e meʻakai pea fakafonu homou lotó ʻaki ʻa e fiefia.” (Ngāue 14:17) ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolú, ʻe ueʻi ai kitautolu ke fakamālō kiate ia ʻi he lotu. Ko e moʻoni, ʻoku totonu foki ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi heʻetau founga moʻuí.—Kolose 3:15.
KĀTAKI PEA HANGANAKI LOTU
ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau ongoʻi loto-siʻi nai koeʻuhi ko e ʻikai ke tali vave ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní. ʻOku totonu ke tau pehē ai ʻoku ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu? Mole ke mamaʻo! Fakakaukau ki he ngaahi hokosia ko eni ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke tau hanganaki lotú.
Ko Steve, naʻe lave ki ai ʻi he ʻuluaki kupú, ʻokú ne pehē, “Ka ne taʻeʻoua ʻa e lotú, kuo fuoloa ʻeku foʻi ʻi he moʻuí ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú.” Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke ne liliú? Naʻe kamata ke ne ako ʻa e Tohi Tapú pea ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke lotu pea kīvoi aí. “ʻOku ou lotu ki he ʻOtuá ke fakamālō kiate ia ki he poupou anga-ʻofa kotoa kuó u maʻu mei hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeiná,” ko e lea ia ʻa Steve. “ʻOku ou fiefia ange ʻi he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa.”
Kae fēfē ʻa Jenny, naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke ne tuha ke fanongo mai kiate ia ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku ongoʻi mātuʻaki vaivaí, naʻá ku kōlenga ki he ʻOtuá ke ne tokoniʻi au ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ou ongoʻi taʻefeʻunga aí.” Naʻe tokoni fēfē ia kiate ia? “Ko e talanoa ki he ʻOtuá kuó ne tokoniʻi au ke maʻu ʻa e vakai totonu kiate aú, ke sio neongo kapau ʻoku fakahalaiaʻi au ʻe hoku lotó, ʻoku ʻikai ke Ne pehē. Kuo toe tokoniʻi ai au ke ʻoua te u foʻi kae hanganaki feinga.” Ko e hā ʻa e olá? “Kuo tokoniʻi au ʻe he lotú ke vakai kia Sihova ko ha ʻOtua moʻoni, anga-ʻofa mo tokanga, ko ha Tamai mo ha Kaumeʻa, te ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi au kehe pē ke u hanganaki feinga ke fai ʻa hono finangaló.”
“ʻOku ou ʻiloʻi ko e tali lelei taha ia ki heʻeku ngaahi lotú,” ko e lea ia ʻa Isabel ʻi heʻene sio ki heʻene tamasiʻi ko Gerard ʻokú ne fiefia neongo ʻene faingataʻaʻiá
Fakakaukau foki ki he hokosia ʻa Isabel. ʻI he taimi naʻá ne feitama aí, naʻe tala ange ʻe heʻene toketaá ʻe faingataʻaʻia lahi ʻene kiʻi tamá hono fanauʻi maí. Naʻá ne loto-mamahi lahi. Naʻe aʻu ʻo tala ange ʻe he niʻihi ke ne fakatooki ia. “Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē te u mate ʻi he mamahi kotoa naʻe ʻi hoku lotó.” Ko e hā naʻá ne faí? “Naʻá ku lotu mo lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni,” ko ʻene leá ia. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne fanauʻi ha tamasiʻi, ko Gerard, pea naʻá ne poliō. ʻOku ongoʻi ʻe Isabel naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú? ʻIo! ʻI he founga fē? “ʻI heʻeku sio ki heʻeku tamasiʻí, ʻokú ne taʻu 14 he taimí ni, ʻokú ne fiefia neongo ʻene faingataʻaʻiá,” ko e lea ia ʻa Isabel, “ʻOku ou ʻiloʻi ko e tali lelei taha ia ki heʻeku ngaahi lotú, ko e tāpuaki lahi taha ia kuo foaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá kiate aú.”
Ko e ngaahi fakamatala loto-moʻoni peheé ʻokú ne ʻai ke tau fakakaukau ki he lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Te ke fanongo ki he tautapa ʻa e anga-vaivaí, ʻe Sihova. Te ke ʻai honau lotó ke mālohi pea te ke mātuʻaki tokanga kiate kinautolu.” (Saame 10:17) He ngaahi ʻuhinga fakaofo ē ke tau kīvoi ʻi he lotú!
ʻOku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi lotu lahi ʻa Sīsū. Ko ʻene lotu ʻoku ʻiloʻi lahi tahá ʻa ē naʻá ne akoʻi ki heʻene kau ākongá. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei aí?