Toʻutupu—ʻAi Ke Mālohi Hoʻomou Holi ke Tauhi kia Sihová
“Manatuʻi, he taimí ni, ʻa ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.”—KOH. 12:2 (12:1), “NW.”
1. Ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fakaaʻu atu ki he fānau ʻi ʻIsilelí?
ʻI HE taʻu nai ʻe 3,500 kuohilí, naʻe fekauʻi ai ʻe he palōfita ʻa Sihova ko Mōsesé ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí: “Fakataha ʻa e kakai, ʻa e kau tangata, mo e kau fefine, mo e tamaiki, . . . koeʻuhi ke nau fanongoa, pea koeʻuhi ke nau maʻu akonaki, mo ʻapasia kia Sihova ko homou ʻOtua, pea ke nau tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻo e lao ni.” (Teu. 31:12) Fakatokangaʻi ʻa e faʻahinga naʻe fakahinohino ke nau fakatahataha ki he lotú: ko e kau tangata, kau fefine, mo e tamaiki. ʻIo, naʻa mo e toʻutupú naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe tala ke nau fanongo, ako, pea muimui ʻi he fakahinohino ʻa Sihová.
2. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene tokanga ki he kau talavou ʻi he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané?
2 ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe hokohoko atu ai hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa ʻene tokanga ki he kau talavou anga-fakaʻotuá. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke fakakau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tohi naʻá ne ʻave ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e fakahinohino naʻe fakahangataha tautefito ki he toʻutupú. (Lau ʻa e Efeso 6:1; Kolose 3:20.) Ko e kau talavou Kalisitiane naʻa nau ngāueʻaki ʻa e akonaki ko iá naʻe fakalakalaka ʻenau ʻilo ki heʻenau Tamai fakahēvani anga-ʻofá pea maʻu ʻa ʻene tāpuakí.
3. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he toʻutupu he ʻaho ní ʻenau holi ke tauhi ki he ʻOtuá?
3 ʻOku fakaafeʻi ʻa e toʻutupu he ʻaho ní ke nau fakatahataha koeʻuhi ke nau lotu kia Sihova? ʻIo! Ko ia ai, ko ha matavai ia ʻo e fiefiá ki he kotoa ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau sio ki he kau sevāniti kei iiki tokolahi ʻa e ʻOtuá takatakai he māmaní ʻoku nau tokanga ki he ekinaki ʻa Paulá: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hep. 10:24, 25) ʻIkai ko ia pē, ʻoku taau ʻa e fānau tokolahi ke kau mo ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mt. 24:14) Pea ʻi hono fakahaaʻi ʻenau ʻofa moʻoni kia Sihová, kuo papitaiso ai ʻa e toʻutupu ʻe laui afe ʻi he taʻu kotoa pē pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí.—Mt. 16:24; Mk. 10:29, 30.
Tali ʻa e Fakaafé—ʻI he Taimí Ni
4. Ko fē ʻa e taimi ʻe lava ai ke tali ʻe he kau talavoú ʻa e fakaafe ʻa e ʻOtuá ke tauhi kiate iá?
4 ʻOku pehē ʻi he Koheleti 12:1 (NW): “Manatuʻi, he taimí ni, ʻa ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.” Ko e taʻu fiha ʻoku fiemaʻu kia kimoutolu toʻutupú ka mou toki tali ai ʻa e fakaafe fakalotomāfana ke lotu mo tauhi kia Sihová? ʻOku ʻikai ʻomai ha taʻu pau ʻi he Tohi Tapú. Ko ia ai, ʻoua ʻe toumoua, ʻo fakakaukau ʻoku mou kei iiki ke fanongo kia Sihova pea tauhi kiate ia. Tatau ai pē pe ʻoku mou taʻu fiha, ʻoku fakalototoʻaʻi atu kimoutolu ke mou tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻo ʻoua ʻe toe tatali.
5. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau laka ki muʻa fakalaumālie?
5 Ko e tokolahi ʻo kimoutolú naʻe tokoniʻi ke mou laka ki muʻa fakalaumālie ʻe ha taha ʻi hoʻo ongo mātuʻá pe ko kinaua fakatouʻosi. ʻI he founga ko ʻení, ʻoku mou tatau ai mo Tīmote ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. ʻI heʻene kei valevalé, naʻe akoʻi kiate ia ʻa e Tohi Tapú ʻe heʻene faʻeé ko ʻIunisi mo ʻene kui-fefiné ko Loisi. (2 Tim. 3:14, 15, NW) Mahalo pē, ʻoku akoʻi kimoutolu ʻe hoʻomou mātuʻá ʻi ha founga meimei tatau ʻaki ʻa e ako Tohi Tapu mo kimoutolu, lotu mo kimoutolu, ʻave kimoutolu ki he fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e ʻasemipilī lalahi ange ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, pea kau fakataha mo kimoutolu ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e moʻoni, ko hono akoʻi kimoutolu ki he founga ʻa e ʻOtuá ko ha fatongia mātuʻaki mahuʻinga ia kuo maʻu ʻe hoʻomou mātuʻá meia Sihova tonu. ʻOku mou houngaʻia ʻi heʻenau ʻofa mo e tokanga kia kimoutolú?—Pal. 23:22.
6. (a) Fakatatau ki he Sāme 110:3, ko e hā ʻa e founga lotu ʻoku fakahōifua kia Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?
6 Neongo ia, ʻi hoʻomou tupu ʻo motuʻá, ʻoku loto ʻa Sihova ke mou “sivi ʻo ʻilo pe ko e ha ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻa e meʻa ʻoku lelei, ʻa e meʻa te ne hōifua ai, ʻa e meʻa ʻoku haohaoa,” ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tīmoté. (Loma 12:2) Kapau ʻoku mou fai ia, te mou kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá, ʻo ʻikai koeʻuhi ko e loto ia ʻa homou mātuʻá, ka koeʻuhí ko hoʻomou loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kapau te mou tauhi kia Sihova ʻaki ha loto-lelei, ʻe fakahōifuaʻi ai ia. (Sāme 110:3) ʻOku anga-fēfē leva hoʻomou fakahāhā ʻoku mou loto ke ʻai ke mālohi hoʻomou holi ke fanongo kia Sihova pea muimui ki heʻene fakahinohinó? Te tau lāulea ki he founga mahuʻinga ʻe tolu ʻe lava ke mou fai pehē aí. Ko e ako, lotu, mo e ʻulungaanga. Tau sivisiviʻi tahataha ange ʻeni.
ʻIloʻi ʻa Sihova ko ha Tokotaha
7. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ko ha tokotaha ako ʻo e Tohi Tapú, pea ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne fai peheé?
7 Ko e ʻuluaki founga ke mou fakahāhā ai hoʻomou loto ke fakalahi hoʻomou holi ke tauhi kia Sihová ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú. ʻE lava ke mou fakalato hoʻomou fiemaʻu fakalaumālié pea maʻu ʻa e ʻilo mahuʻinga ki he Tohi Tapú ʻi hono lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Mt. 5:3) Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga. ʻI he tuʻunga ʻe taha ʻi heʻene taʻu 12, naʻe maʻu atu ia ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻi he temipalé, “ʻoku ne lotolotoi ʻi he kau akonaki, ʻo ne fakafanongo kiate kinautolu mo fakafehuʻi kiate kinautolu.” (Luke 2:44-46) ʻI he kei siʻí, naʻe ʻosi fakatupulekina ai ʻe Sīsū ha hoholi ki he Tohi Tapú mo hano mahinoʻi ia. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne fai peheé? ʻOku ʻikai ha veiveiua ko ʻene faʻeé, ʻa Mele, mo ʻene tamai ohí, ʻa Siosifa, naʻá na fakahoko ha ngafa mahuʻinga. Ko e ongo sevāniti kinaua ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻá na ʻoange kia Sīsū ʻa e fakahinohino fakaʻotuá mei heʻene kei valevalé.—Mt. 1:18-20; Luke 2:41, 51.
8. (a) Ko fē ʻa e taimi ʻoku totonu ai ki he mātuʻá ke kamata uhuʻi ʻa e ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki heʻenau fānaú? (e) Lave ki he meʻa naʻe hokosia ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono akoʻi ʻa e fānaú mei he kei valevalé.
8 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku lāuʻilo ʻa e mātuʻa manavahē-ʻOtua he ʻaho ní ki he mahuʻinga ʻo hono uhuʻi ki he loto ʻo ʻenau fānaú ha hoholi ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú mei he kei valevalé. (Teu. 6:6-9) Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Rubi, ko ha tuofefine Kalisitiane, ʻi he hili pē ʻa e fāʻeleʻi ʻa ʻene ʻuluaki tamasiʻí ko Joseph. ʻI he ʻaho taki taha, naʻá ne lau kiate ia ʻa e tohi Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú. ʻI heʻene tupu ʻo fuʻu lahi angé, naʻá ne tokoniʻi ia ke ako maʻuloto ha ngaahi konga Tohi Tapu kehekehe. Naʻe maʻu ʻe Joseph ha ʻaonga mei he ako ko iá? ʻI heʻene poto pē he leá, naʻe lava ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi talanoa Fakatohitapu lahi ʻi heʻene lea pē ʻaʻana. Pea ʻi heʻene taʻu nimá, naʻá ne fai ai ʻa ʻene ʻuluaki konga ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí.
9. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa hono lau ʻa e Tohi Tapú mo fakalaulauloto ki he meʻa kuo mou laú?
9 Ke lahi ange hoʻomou laka ki muʻa fakalaumālié, ko kimoutolu toʻutupu, ʻoku totonu ke mou tōʻongaʻaki ʻa hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú ʻi he kotoa ʻo hoʻomou taʻu hongofulu tupú ʻo aʻu ki hoʻomou fuʻu lahi. (Sāme 71:17) Ko e hā ʻe tokoniʻi ai kimoutolu ʻe he lau Tohi Tapú ke mou laka ki muʻá? Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi ha lotu ki heʻene Tamaí: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha.” (Sione 17:3) Ko e moʻoni, ʻi he lahi ange hoʻomou ʻilo kia Sihová, te mou mahinoʻi lelei ange ai pē ia ʻi hono tuʻunga ko ha Tokotaha moʻoni pea ʻai ke lahi ange ai hoʻomou ʻofa kiate iá. (Hep. 11:27) Ko ia ai, ʻi he taimi taki taha ʻoku mou lau ai ha konga Tohi Tapú, ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko iá ke ako lahi ange ai fekauʻaki mo Sihova. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakamatala ko ení kiate au fekauʻaki mo Sihova ko ha Tokotahá? ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he konga Tohi Tapu ko ení ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa e ʻOtuá kiate aú?’ Ko hono vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki he ongo fehuʻi ko iá ʻe tokoniʻi ai kimoutolu ke mou ako ki he anga ʻo e fakakaukau mo e ongoʻi ʻa Sihová pea mo e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate kimoutolú. (Lau ʻa e Palovepi 2:1-5.) ʻI he hangē ko e talavou ko Tīmoté, ʻe ‘fakalotoʻi kimoutolu ke tui’ ki he mea ʻoku mou ako mei he Tohi Tapú, pea ʻe ueʻi kimoutolu ke lotu kia Sihova ʻaki ha loto-fiefai.—2 Tim. 3:14.
ʻAi ʻe he Lotú ke Lahi Hoʻomou ʻOfa kia Sihová
10, 11. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kimoutolu ʻe he lotú ke ʻai ke mālohi hoʻomou holi ke tauhi ki he ʻOtuá?
10 Ko e founga hono ua ʻa ia ʻe lava ke ʻai ai ke mālohi hoʻomou holi ke tauhi ʻaufuatō kia Sihová ʻoku fakafou ia ʻi hoʻomou lotú. ʻI he Sāme 65:2 ʻoku tau lau ai: “Ko e tali lotu ʻa e ʻAfiona, ko ia ʻe alu atu ai kiate koe ʻa e kakano kotoa.” Naʻa mo e lolotonga ʻa e taimi naʻe hoko ai ʻa ʻIsileli ko e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá, ko e kau muli naʻa nau haʻu ki he temipale ʻo Sihová naʻe lava ke nau lotu kiate ia. (1 Tuʻi 8:41, 42) ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻene ngaahi fekaú ʻoku nau fakapapauʻi te ne fanongo mai kia kinautolu. (Pal. 15:8) Ko e moʻoni, ko e “kakano kotoa” ʻoku kau ki ai ʻa kimoutolu toʻutupu.
11 ʻOku mou ʻilo ko e makatuʻunga ʻo ha kaumeʻa moʻoni ko e fetuʻutaki leleí. Ngalingali, ʻoku mou fiefia ʻi hono vahevahe atu hoʻomou fakakaukaú, hohaʻá mo e ongoʻí ki ha kaumeʻa ofi. ʻI he founga meimei tatau, ʻi hono fai ha lotu loto-moʻoní, ʻoku mou fetuʻutaki ai mo homou Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá. (Fili. 4:6, 7) Lea kia Sihova ʻo hangē ko hano huaʻi atu homou lotó ki ha mātuʻa ʻofa pe ki ha kaumeʻa ofi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e fehokotaki mālohi ʻi he anga ʻo hoʻomou lotú mo e anga hoʻomou ongoʻi fekauʻaki mo Sihová. Te mou ʻiloʻi ko e mālohi ange hoʻomou kaumeʻa mo Sihová, ko e mohu ʻuhinga ange ia hoʻomou lotú.
12. (a) Ko e hā ʻoku kau ai ki he lotu mohu ʻuhingá ʻa e meʻa lahi ange ʻi he leá pē? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kimoutolu ke mou ʻiloʻi ʻoku ofi ʻa Sihova kia kimoutolú?
12 Kae kehe, manatuʻi ko ha lotu mohu ʻuhinga ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he leá pē. ʻOku kau ki ai hoʻomou ongoʻi lolotó. ʻI hoʻomou lotú, fakahaaʻi ai hoʻomou ʻofa māfana, ʻapasia loloto mo e falala kakato kia Sihova. ʻI hoʻomou ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e tali ʻa Sihova ki hoʻomou lotú, te mou ʻiloʻi tonu ai ʻo ʻikai ʻi ha toe taimi ki muʻa “ʻoku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia.” (Sāme 145:18) ʻIo, ʻe ʻunuʻunu ofi ʻa Sihova kiate kimoutolu, ʻo ʻai ke mou mālohi ʻi hono talitekeʻi ʻa e Tēvoló pea fai ʻa e ngaahi fili totonu ʻi he moʻuí.—Lau ʻa e Semisi 4:7, 8.
13. (a) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ha tuofefine ʻe taha ʻe he kaumeʻa mo e ʻOtuá? (e) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kimoutolu ʻe he kaumeʻa mo e ʻOtuá ke ikuʻi ʻaki ʻa e tenge mei he toʻumeʻá?
13 Fakakaukau atu ki he anga hono maʻu ʻe Cherie ʻa e mālohi ʻi he vāofi mo Sihová. ʻI he kolisí, naʻá ne maʻu ai e ngaahi pale koeʻuhi ko e lelei ʻene akó mo ʻene tuʻu-ki-muʻa he sipotí. ʻI he ʻosi ʻene akó, naʻe tuʻuaki ange ai kiate ia ha sikolasipi ʻa ia naʻe malava ke ne tuli ai ki ha ako māʻolunga ange. “Naʻe fakatauele ʻa e tuʻuakí,” ko e lau ia ʻa Cherie, “pea ko e kau faiako sipotí mo e kaungāakó naʻa nau fakaʻaiʻai lahi au ke u tali ia.” Neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi ko e tuli ki he ako lahi angé ʻe fiemaʻu ai ke ne vaheʻi ʻa e lahi taha ʻo hono taimí ki he akó mo e teuteu ki he sipotí—ʻo siʻi ai e taimi ʻoku toe ki he tauhi kia Sihová. Ko e hā naʻe fai ʻe Cherie? ʻOkú ne pehē, “Hili ʻa e lotu kia Sihová, naʻe ʻikai te u tali ʻa e sikolasipí pea kamata ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.” ʻI he lolotongá ni, kuó ne tāimuʻa ai he taʻu ʻe nima. “ʻOku halaʻatā haʻaku fakaʻiseʻisa,” ko ʻene laú ia. “ʻI hono ʻiloʻi naʻá ku fai ha fili ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová ʻokú ne ʻai au ke u fiefia. Ko e moʻoni, kapau ʻoku mou fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe tānaki atu ʻa e ngaahi meʻa kehé kotoa.”—Mt. 6:33.
Fakahaaʻi ʻe he ʻUlungaanga Leleí ʻOku Mou “Loto Maonioni”
14. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai homou ʻulungaanga leleí ʻi he vakai mai ʻa Sihová?
14 Ko e founga hono tolu ʻe lava ai ke mou fakahāhā ʻoku mou tauhi kia Sihova ʻaki ha loto-fiefaí ko homou ʻulungaangá. ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e toʻutupu ʻoku tauhi maʻu ʻenau maʻa fakaeʻulungaangá. (Lau ʻa e Sāme 24:3-5, “PM.”) Naʻe fakafisi ʻa e talavou ko Sāmiuelá ke faʻifaʻitaki ki he ʻulungaanga taʻetaau ʻa e ongo foha ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí. Naʻe ʻikai puli ʻa e ʻulungaanga lelei ʻo Sāmiuelá. ʻOku pehē ʻi he fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Ka ka tupu ai pe ʻa e tamasiʻi ko Samiuela, pea naʻe ʻofeina ʻia Sihova mo e kakai foki.”—1 Sam. 2:26.
15. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe niʻihi ke tauhi maʻu ai hoʻomou ʻulungaanga leleí?
15 ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he kakai ʻoku nau ʻofa kiate kinautolu pē, anga-taʻetokaʻi, talangataʻa ki he mātuʻá, kau taʻehounga, kau anga-taʻemolumalu, kau anga-fakamanu, kau loto ʻaoʻaofia ʻi he ʻafungi, ko e kau ʻofa ki he mālié ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtuá—ko e niʻihi pē eni ʻo e ngaahi ʻulungaanga naʻe fakahokohoko mai ʻe Paulá. (2 Tim. 3:1-5) Ko ia ai, ʻe lava ke faingataʻa moʻoni kia kimoutolu ke tauhi maʻu ha ʻulungaanga alafaʻifaʻitakiʻanga neongo ʻa hono takatakaiʻi ʻe he ʻātakai fulikivanu ko ʻení. Kae kehe, ʻi he taimi taki taha ʻoku mou fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea fakafisi ke kau ʻi he ʻulungaanga taʻefakaʻotuá, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku mou ʻi he tafaʻaki ʻa Sihova ʻi he ʻīsiu fekauʻaki mo e tuʻunga-hau fakalevelevá. (Siope 2:3, 4) ʻOku mou toe maʻu ai ʻa e fiemālie ʻi he ʻilo ʻoku mou tali ʻa e kole loto-māfana ʻa Sihova: “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.” (Pal. 27:11, PM) ʻIkai ko ia pē, ko hono ʻiloʻi ʻoku mou maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻe ʻai ai ke mou mālohi ʻi hoʻomou holi ke tauhi kiate iá.
16. Naʻe anga-fēfē hono fakafiefiaʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻa e loto ʻo Sihová?
16 ʻI hono tuʻunga ko ha tokotaha taʻu hongofulu tupú, ko ha tuofefine Kalisitiane ko Carol naʻá ne pīkitai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú lolotonga ʻene ʻi he akoʻangá ʻi hono taʻu hongofulu tupú, pea naʻe fakatokangaʻi ʻa ʻene ʻulungaanga leleí. Ko e hā naʻe hokó? Naʻe fehangahangai ʻa Carol mo e manuki mei hono kaungāakó koeʻuhi ko e ʻikai ke fakaʻatā ia ʻe hono konisēnisi kuo akoʻi mei he Tohi Tapú ke ne kau ʻi he ngaahi kātoanga ʻaho mālōloó mo e ngaahi kātoanga mamahiʻi-fonuá. ʻI he tuʻunga ko iá, he taimi ʻe niʻihi naʻá ne maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakamatalaʻi ʻa ʻene tuí ki he niʻihi kehé. ʻI he ngaahi taʻu lahi ki mui ai, naʻe maʻu ai ʻe Carol ha kaati mei ha kaungāako ki muʻa, ʻa ia naʻá ne tohi: “Naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ke fetuʻutaki atu ʻo ʻoatu ha fakamālō. Ko ho ʻulungaanga leleí mo e faʻifaʻitakiʻanga ko ha toʻutupu Kalisitiané, fakataha mo hoʻo loto-toʻa fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho mālōloó, naʻe ʻikai ke puli. Ko koe ʻa e fuofua tokotaha Fakamoʻoni ʻa Sihova naʻá ku fetaulaki mo iá.” Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Carol naʻe maongo lahi ia ki hono kaungāakó ʻo ne kamata ako Tohi Tapu ai ki mui. Naʻá ne tohi ʻi heʻene kaati kia Carol ʻo pehē kuó ne hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova laka hake ʻi he taʻu ʻe 40! ʻI he hangē ko Carol, ko kimoutolu toʻutupu he ʻaho ní ʻa ia ʻoku mou loto-toʻa ʻo pīkitai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku mou ueʻi nai ai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau ʻilo ʻa Sihova.
Fakahīkihikiʻi ʻe he Toʻutupú ʻa Sihova
17, 18. (a) Ko e hā hoʻomou ongoʻi fekauʻaki mo e toʻutupu ʻi hoʻomou fakatahaʻangá? (e) Ko e hā ʻa e kahaʻu ʻoku fakatatali mai ki he toʻutupu manavahē-ʻOtuá?
17 Ko kitautolu kotoa ʻi he kautaha fakaemāmani lahi ʻa Sihová ʻoku tau fiefia ʻi he ʻilo ki he laui afe ʻo e toʻutupu faivelenga ʻoku nau kau ʻi he lotu moʻoní! Ko e toʻutupu ko ení ʻoku nau ʻai ke mālohi ʻenau holi ke lotu kia Sihová ʻaki hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, lotu, pea ʻai ke fehoanaki honau ʻulungaangá mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e toʻutupu alafaʻifaʻitakiʻanga ko iá ko ha matavai ia ʻo e fakaivifoʻou ki heʻenau mātuʻá pea ki he kotoa ʻo e kakai ʻa Sihová.—Pal. 23:24, 25.
18 ʻI he kahaʻú, ʻe kau ʻa e toʻutupu faitōnungá ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia te nau hao atu ki he māmani foʻou kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá. (Fkh. 7:9, 14) ʻI aí, te nau hokosia ai ʻa e tāpuaki taʻefaʻalaua ʻi he hokohoko atu e tupulaki ʻenau ʻilo kia Sihová, pea te nau malava ai ke fakahīkihikiʻi ia ʻo taʻengata.—Sāme 148:12, 13.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• ʻOku lava fēfē ke kau ʻa e toʻutupú ʻi he lotu moʻoni he ʻaho ní?
• Ke mou maʻu ʻaonga mei he lau Tohi Tapú, ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻa e fakalaulaulotó?
• ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kimoutolu ʻe he lotú ke mou ʻunuʻunu ofi kia Sihová?
• Ko e hā ʻoku lavaʻi ʻi ha ʻulungaanga lelei ʻo ha Kalisitiane?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻOku mou tōʻongaʻaki ʻa hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú?