ʻOkú Ke Fakaʻamu ke Ngāue ʻo Kakato Ange?
“NAʻÁ KU ʻita kia Sihova,” ko e lau ia ʻa Laura. “Naʻá ku lotu mo lotu ke ne tokoni mai ke fakaleleiʻi homau faingataʻaʻia fakaepaʻangá koeʻuhí kau lava ʻo hokohoko atu ʻeku tāimuʻá—kae ʻikai pē ha ola. Ne iku ʻo pau ke u mavahe mei he lisi ʻo e tāimuʻá. Kuo pau ke u toe fakahā foki naʻá ku meheka ki he faʻahinga ko ia naʻa nau malava ʻo hoko atú.”
Fakakaukau atu foki, ki he meʻa fekauʻaki mo Michael, ko ha sevāniti fakafaifekau ia ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne kakapa atu ki he ngāue ko ia ʻo e ʻovasiá. (1 Timote 3:1) Hili ha ngaahi taʻu mo e ʻikai pē fakahoko ʻene fakaʻamú, naʻá ne hoko ai ʻo fuʻu loto-mamahi ʻo ʻikai ai te ne toe fiemaʻu ke kau he lau ki he monū ko iá. “Naʻe ʻikai pē ke u lava ʻo makātakiʻi ha toe mamahi ʻo e ʻamanaki taʻehokó,” ko ʻene laú ia.
Kuó ke hokosia ha meʻa meimei tatau? Ne pau ke ke liʻaki ha monū fakateokalati ʻokú ke manako ai? Ko e fakatātaá, ne pau ke ke taʻofi hoʻo ngāue ko ha tāimuʻá, ko ha tokotaha fanongonongo taimi-kakato ʻo e Puleʻangá? Pe ʻokú ke fakaʻamu ki ha ngaahi fatongia pau ʻi he fakatahaʻangá kuo tuku ki ha niʻihi kehe? Mahalo pē nai ʻokú ke holi mālohi ki he ngāue ʻi Pētelí pe hoko ko ha misinale, ka ʻoku ʻikai lavá koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.
“Ko e ʻamanaki fuoloa ʻoku fakatutue loto,” ko e fakamoʻoni ia ʻa e tohi ʻa Palovepí. (Palovepi 13:12) ʻE mātuʻaki moʻoni eni ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi monū tofu pē ko ia ʻokú ke ʻamanaki ki aí. ʻOku tokonaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ha ʻilo, fakafiemālie, mo ha ʻamanaki ki ha taha pē ʻokú ne aʻusia ha ngaahi ʻamanaki taʻehoko pehē? ʻIo, ʻoku pehē. Ko hono moʻoní, ko e Sāme 84 ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ha sevāniti ʻa Sihova ʻa ia naʻá ne maʻu ha ngaahi holi meimei tatau naʻe ʻikai ke fakahoko fekauʻaki mo e ngāue ʻa Sihová.
Ko ha Houngaʻia ʻa ha Līvai
Ko e kau faʻu ko ia ʻo e Sāme 84 ko e ngaahi foha ʻo Kola, ko e kau Līvai ʻa ia naʻa nau ngāue ʻi he temipale ʻo Sihová pea naʻa nau fakamahuʻingaʻi lahi honau ngaahi monū fakangāué. “ʻE Sihova Mohu-hosite, hono ʻikai fakaʻofoʻofa ʻa ho ngaahi nofoʻanga!” ko e kalanga ia honau tokotaha. “ʻOku holi hoku laumalie, ʻio ʻoku ne pongia he fiemaʻu ʻa e ngaahi lotoʻā ʻo Sihova: Ko hoku loto mo hoku kakano ni ʻoku na tangi ki he ʻOtua moʻui.”—Sāme 84:1, 2.
Naʻe maʻu ʻe he Līvai ko ʻení ha holi pehē ke ngāue ʻi he temipale ʻo Sihová he naʻa mo e fotu mai pē ʻa e ngaahi meʻa maheni ʻi he hala ki Selusalemá, ne hā fakamānako ia kiate ia. “Siʻenau ʻalu ʻi he Teleʻa Tangi,” ko ʻene laú ia, “ʻoku nau ngaohi ia ko e pupunga matavai.” (Sāme 84:6) ʻIo, ko ha feituʻu faʻa pakukā naʻe hangē ia ha potu vaiʻiá.
Koeʻuhí ko e tangata-tohi-sāmé ko ha Līvai ʻikai ko ha taulaʻeiki, naʻe malava ke ne ngāue ʻi he temipalé ʻi ha uike pē ʻe taha ʻi he māhina ʻe ono kotoa pē. (1 Kalonikali 24:1-19; 2 Kalonikali 23:8; Luke 1:5, 8, 9) Ko e toenga leva ʻo hono taimí naʻe fakamoleki pē ʻi ʻapi ʻi he taha ʻo e ngaahi kolo faka-Līvaí. Ko ia naʻá ne hiva ai: “Seuke, kuo maʻu fale ai ʻe he kiʻi manupuna, mo e pekepeka hano pununga; pea kuo ne tuku ki ai hono fānganga, ʻo ofi ki ho ngaahi feilaulauʻanga, ʻEiki Sapaoti, ʻa hoku Tuʻi mo hoku ʻOtua.” (Sāme 84:3) He fiefia ē ne mei aʻusia ʻe he tangata Līvaí kapau naʻá ne hangē ko e fanga manupuna ko ia naʻa nau maʻu ha nofoʻanga tuʻumaʻu ange ʻi he temipalé!
Ne mei faingofua ange ki he Līvaí ke hoko ʻo loto-ʻita koeʻuhi naʻe ʻikai malava ke ne ngāue hokohoko lahi ange ʻi he temipalé. Ka neongo ia, naʻe fiefia pē ia ke ngāue ʻo hangē ko ia naʻá ne malavá, pea naʻá ne fakatokangaʻi moʻoni ko e līʻoa ʻaufuatō kia Sihová ʻoku tuha ia mo e feinga ʻoku faí. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa e Līvai anga-tonu ko ʻení ke kei fiemālie pē ʻi hono ngaahi monū fakangāué?
Ako ke Fiemālie
“Ko ha foʻi ʻaho ʻi ho lotoʻā ʻoku lelei hake ʻi ha afeʻi ʻaho ʻi ha potu ange,” ko e lau ia ʻa e Līvaí. “Te u fili muʻa ke u leʻo matapa ʻi he fale ʻo hoku ʻOtua, ʻi haʻaku nofo ʻi he ngaahi teniti ʻo e angahala.” (Sāme 84:10) Naʻá ne fakamahuʻingaʻi hono fakamoleki ko ia naʻa mo e foʻi ʻaho pē taha ʻi he fale ʻo Sihová ko ha monū taʻeala fakatataua ia. Pea ko e Līvaí naʻá ne maʻu ʻo hulu atu ʻi he ʻaho ʻe tahá ke ngāue ai ʻi he temipalé. Ko ʻene fiemālie ʻi hono ngaahi monuú naʻá ne ʻai ia ke ne hiva ʻi he fiefia.
Fēfē kitautolu? ʻOku tau lau hotau ngaahi tāpuakí, pe ʻoku tau hehema ke fakangaloʻi ʻa ia kuo tau ʻosi maʻu ʻi he ngāue ʻa Sihová. Koeʻuhí ko ʻenau līʻoa kiate iá, kuo tuku ai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ha ngaahi ʻuuni monū mo e fatongia. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi fatongia mamafa ange ʻo e angí, tauhí, faiakó, pea mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ngāue taimi-kakató. Ka ʻoku toe fakakau atu ki ai mo e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻoku felāveʻi mo e lotu kia Sihová.
Ko e fakatātaá, fakakaukau atu ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Kalisitiané. Naʻe fakatatau ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻa hotau monū ko ia ʻo hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ki heʻetau maʻu ko ia ha “koloa . . . ʻoku faʻo hina kelekele.” (2 Kolinito 4:7) ʻOkú ke vakai atu ki he ngāue ko iá ko ha koloa mahuʻinga fau? Ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe takimuʻa ʻi he ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá, naʻe pehē ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki aí, ʻo ne fokotuʻu ai ha sīpinga. (Mātiu 4:17) Naʻe pehē ʻe Paula: “Ko e meʻa ʻi heʻemau maʻu ʻa e lakanga [“ngāue fakafaifekaú,” NW] ko é . . . ko ia ʻoku ʻikai te mau foʻi.”—2 Kolinito 4:1.
Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ko ha toe tokonaki toputapu ia ke ʻoua naʻa fakamaʻamaʻaʻi. ʻI heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakahinohino mahuʻinga ʻaupito pea mo maʻu ai ʻa e feohi ʻoku fiemaʻú. ʻI heʻetau ngaahi fakatahá ʻoku tau lava foki ai ʻo fakaeʻa atu ki he kakaí ʻetau tuí mo e ʻamanakí ʻaki ʻa e poupou maʻu pē mo kau ʻi he polokalamá ʻi ha ngaahi founga kehe. (Hepelu 10:23-25) Ko ʻetau ngaahi fakatahá ko ha tokonaki moʻoni ia ke fakamahuʻingaʻi!
Ko Michael, ʻa ē naʻe lave ki ai ʻi muʻá, naʻá ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e ngaahi tāpuakí ni mo fakahoungaʻi loloto kinautolu. Ka ko e taʻehoko ko ia ʻene ʻamanakí ʻi he ʻikai malava ke ne ngāue ko ha mātuʻá ne mōlia fakataimi atu ai ʻene houngaʻia ʻi he ngaahi meʻá ni. ʻI hono toe fakahanga ʻa e tokanga kiate kinautolú, naʻá ne malava ai ke toe maʻu ʻene mafamafatataú mo tatali anga-kātaki ai kia Sihova.
ʻI he ʻikai ke ongoʻi taʻefiemālie koeʻuhi ko hano taʻemaʻu ha monū pau, ʻoku taau mo kitautolu ke toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe Sihová, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tangata-tohi-sāmé.a Kapau ʻoku ʻikai te tau fuʻu loko sio ki ha meʻa, ʻoku fiemaʻu ke tau toe sio, ʻo kole kia Sihova ke fakaʻā hotau matá ke tau sio ki hotau ngaahi monuú mo e ngaahi founga ko ia ʻokú ne tāpuekina ai kitautolú mo ngāueʻaki kitautolu ki hono fakahīkihikiʻí.—Palovepi 10:22.
ʻOku toe mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e ngaahi monū makehé, hangē ko e ngāue ʻo e ʻovasiá, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi tuʻunga taau pau ia. (1 Timote 3:1-7; Taitusi 1:5-9) Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau sivisiviʻi kitautolu, ʻo vakaiʻi pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi tafaʻaki pē ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi pea fai leva ha feinga tōtōivi ke fakaleleiʻi.—1 Timote 4:12-15.
ʻOua ʻe Hoko ʻo Lotosiʻi
Kapau ʻoku ʻikai te tau maʻu ha faʻahinga monū pau ʻo e ngāué, ʻoku fiemaʻu ke ʻoua te tau fakaʻosiʻaki ʻo pehē kuo ʻofa lahi ange ʻa Sihova ia ʻi he faʻahinga ʻoku nau maʻu iá pe pehē ʻokú ne taʻofi ha lelei meiate kitautolu. ʻOku moʻoni, ʻoku totonu ke ʻoua te tau loto-meheka ʻo fakamahamahalo ko e niʻihi kehe ko ʻení kuo nau maʻu taʻetotonu honau ngaahi monuú ʻi ha filifilimānako fakaetangata kae ʻikai ko hano fakanofo fakateokalati. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau peheé ʻe taki atu nai ki he meheka, felaulauhi, pea naʻa mo haʻatau mātuʻaki foʻi.—1 Kolinito 3:3; Semisi 3:14-16.
Ko Laura, ʻa ē naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻe ʻikai pē foʻi. Ne faai atu pē ʻo ne malava ke mapukepuke ʻene ongoʻi ʻitá mo e meheká. Naʻe toutou lotu ʻa Laura ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke fakaleleiʻi ʻene ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo ʻene taʻemalava ke tāimuʻá. Naʻá ne toe fekumi ki ha tokoni mei he kau tangata taau ko ia ʻi he fakatahaʻangá pea naʻá ne ongoʻi fiemālie ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. “Naʻe ʻomi ʻe Sihova kiate au ha nonga ki heʻeku fakakaukaú,” ko ʻene leá ia. “Lolotonga ʻoku ʻikai lava ke u tāimuʻa mo hoku husepānití he taimí ni, ʻokú ma tukulotoa ʻa e taimi naʻá ma kei lava aí pea ʻokú ma maʻu ha mālohi mei he ngaahi meʻa ko ia ne ma aʻusiá. ʻOkú ma toe tokoni ki homa foha kuo tupu haké ʻi heʻene tāimuʻá.” ʻI heʻene hoko ʻo fiemālié, kuo malava ai ʻe Laura he taimí ni ke “fiefia mo kinautolu ʻoku fiefia” ʻi heʻenau ngāue tāimuʻá.—Loma 12:15.
Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa ʻOku Ala Lavaʻí
Ko ʻetau hoko ʻo fiemālie ʻi he ngaahi monū fakangāue lolotongá ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ia ke tau taʻofi ai hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakateokalati hulu angé. ʻI heʻene lāulea ki he toetuʻu fakahēvaní, naʻe lea ai ʻa Paula fekauʻaki mo e “kakapa atu ki he ngaahi meʻa mei muʻa.” Naʻá ne toe pehē: “Ko e ha ha meʻa kuo ta aʻu ki ai, kehe ke fou atu ai pe ʻi he hala pe ko ia.” (Filipai 3:13-16) ʻOku malava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi taumuʻa fakateokalatí ke tau kakapa atu ki muʻa. Ka ko e polé ia, ke ʻai kinautolu ʻoku ala malavá.
Ko e ngaahi taumuʻa ʻoku ala malavá ʻoku ʻuhinga lelei ia mo ala lavaʻi. (Filipai 4:5) ʻOku ʻikai ʻuhinga ai ʻeni ia ko ha taumuʻa ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue mālohí ʻoku taʻeala malava ia. Ko e ngaahi taumuʻa taumamaʻo peheé ʻe ala aʻusia māmālie ia ʻaki hano fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakahokohoko lotoloto, pe ngaahi sitepu. ʻE malava ʻo hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko e fakaʻilongaʻanga ia ʻo e fakalakalaka fakalaumālié. Ko hono fakakakato ola lelei ʻo e sitepu taki taha, ʻe tokonaki mai ai ha ongoʻi fiemālie ʻi he feinga ʻoku faí kae ʻikai ko e taʻehoko ʻa e ʻamanakí.
Ko ha Mafamafatatau Lelei
ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi foki, koeʻuhí ko hotau ngaahi tuʻungá mo e ngātangá, ʻe taʻemalava nai ai ke maʻu ha ngaahi monū ʻe niʻihi. Ko hono fokotuʻu kinautolu ko ha ngaahi taumuʻá ʻe taki atu pē ia ki he ʻamanaki taʻehoko mo e feifeitamaki. Ko e ngaahi taumuʻa peheé ʻoku totonu ke tukunoaʻi ia, lolotonga ʻa e taimi ko ʻení. Ko hono fai ʻení ʻe ʻikai faingataʻa ia kapau te tau lotu ki he nonga fakaʻotuá pea ʻai ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo Sihová ko ʻetau tokanga tefitó ia. ʻI he taimi ʻoku tau kakapa atu ai ki ha ngaahi monū, ko e lāngilangi ʻo Sihová—kae ʻikai ko hono ʻiloʻi ʻa ʻetau ngaahi lavameʻa fakafoʻituituí—ʻoku mahuʻingá. (Sāme 16:5, 6; Mātiu 6:33) ʻOku talatala tonu mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Tekaki kia Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ke fai: pea ʻe fakaai hoʻo ngaahi fakakaukau.”—Palovepi 16:3.
ʻI he fakakaukau atu ko ia ki he Sāme 84, ʻoku lava ke tau sio ai naʻe fakaeʻa ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ha vakai pehē fekauʻaki mo e ngaahi monū fakangāué, pea naʻe tāpuakiʻi lahi ia ʻe Sihova. ʻIkai ko ia pē, ko e sāmé ni ʻoku hokohoko ai pē ʻene ʻaonga ki he kakai ʻa Sihová ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.
ʻAki ʻa e falala ʻo lotu kia Sihová, te ke lava ʻo fakafuofua tatau hoʻo fakaʻamua ʻa e ngaahi monū lahi angé ʻaki ʻa e fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻokú ke lolotonga maʻú. ʻOua naʻa teitei fakaʻatā ʻa e holi ko ia ke fai ʻo hulu angé ke ne kaihaʻasia meiate koe ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻokú ke maʻu ʻi he taimi ní mo e fiefia ko ia ʻi hono tauhi ʻa Sihova ʻo taʻengatá. Falala kia Sihova, he ʻe iku ia ki he fiefia, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻi he ngaahi lea ʻa e Līvaí: “ʻE Sihova Mohu-hosite, monuʻiaā ka ko e tangata ʻoku falala kiate koe!”—Sāme 84:12.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kātaki ʻo sio ki he kupu “ʻOku Ke Houngaʻia ʻi he Ngaahi Meʻa Toputapu?” ʻi he tatau ko ia ʻo e Taua Leʻo ʻo Maʻasi 1, 1989.
[Puha ʻi he peesi 11]
Ngaahi Taumuʻa Te Tau Fokotuʻu Nai
Ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú.—Siosiua 1:8; Mātiu 4:4
Ko hono fakaleleiʻi ʻa ʻetau mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻi hono akoʻi faka-Tohitapú.—Hepelu 5:14
Ko hono fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi ange mo e ʻOtuá.—Sāme 73:28
Ko hono fakatupulekina taki taha ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié.—Kaletia 5:22, 23
Ko hono fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ngaahi lotú.—Filipai 4:6, 7
Ko e hoko ʻo ola lelei ange ʻi he malangá mo e faiakó.—1 Timote 4:15, 16
Ko hono lau mo fakalaulauloto ki he tatau taki taha ʻo e ongo makasini Taua Leʻo mo e Awake!—Sāme 49:3
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻI hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui, fakamuʻomuʻa ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá