Kau Talavou—ʻOku Mou Fai ha Laka ki Muʻa Fakalaumālie?
“NEONGO naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻe ʻikai haʻaku holi mālohi ke tauhi kia Sihova,” ko e lau ia ʻa Hideo ʻi heʻene sio atu ki hono ngaahi ʻaho ʻi he akoʻanga māʻolungá. “Naʻá ku faʻa sioloto atu kiate au ʻoku manakoaʻi ʻe hoku kaungā kalasí pea mo ʻeku luelue fakalaukau ʻi he halá mo haku kaumeʻa fefine. Naʻe ʻikai pau ʻa ʻeku ngaahi taumuʻá, pea naʻe ʻikai haʻaku holi ke fai ha laka ki muʻa fakalaumālie.” Hangē ko Hideo, ʻoku hā ngali kaungā fononga noa pē ʻa e kau talavou tokolahi, ʻo ʻikai ha holi ke aʻu ki ha ngaahi taumuʻa ʻaonga pe fai ha fakalakalaka.
Kapau ʻokú ke kei siʻi, ngalingali ʻokú ke fiefia ʻi hoʻo kau ʻi he ngaahi sipotí pe ko ha vaʻinga manako. Kae kehe, ʻi heʻene hoko ki he ngaahi ngāue fakalaumālié, ʻoku ʻikai nai te ke ongoʻi pehē. ʻE malava ke hoko ʻo fiefia fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié? Fakakaukau angé ki he ngaahi lea ko eni ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku pau, ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale. . . . Ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻoku tafesinoʻivai, ʻoku fakamaama ai ʻa e mata.” (Sāme 19:7, 8) ʻOku lava ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tataki “siʻi taʻe fie vale” ke ne ngāue fakapotopoto, ‘ʻo fakamaama ai hono matá.’ ʻIo, ʻe lava ke ke mālieʻia mo fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Ka ko e hā ʻoku fiemaʻu kiate koe ke ke ongoʻi pehē aí? Ko fē ʻoku totonu ke ke kamata mei aí?
Ueʻi ke Tauhi ki he ʻOtuá
ʻUluakí, kuo pau ke ueʻi koe. Fakakaukau angé ki he tuʻunga ʻo Tuʻi Siosaia kei siʻi ʻo Siutá. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻi he temipalé ʻa e tohi ʻo e Lao ʻa Sihová, naʻe ʻai ʻe Siosaia ke lau ia pea naʻe maongo loloto kiate ia ʻa e meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Ko hono olá, naʻe “ʻave ʻe Siosaia ʻa e ngaahi fakalielia kotoa mei he ngaahi fonua naʻe kau ki haʻa Isileli.” (2 Kalonikali 34:14-21, 33) Ko hono lau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe ueʻi ai ʻa Siosaia ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono pouaki pē ʻo e lotu maʻá.
Ko koe foki ʻe lava ke ke fakatupulekina ha holi ke tauhi kia Sihova kapau ʻokú ke lau tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú. Ko e meʻa ia naʻá ne ueʻi ʻa Hideo. Naʻá ne kamata ke feohi vāofi mo ha tāimuʻa taʻumotuʻa ange, ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e tāimuʻá ko ha tokotaha ako tōtōivi ia ʻo e Tohitapú pea naʻá ne feinga ke ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi akonakí ʻi heʻene moʻuí. ʻI hono fakalototoʻaʻi lahi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tāimuʻá, naʻe kamata ʻa Hideo ke ne fai ʻa e meʻa tatau pea fakatupulekina ai ha holi mālohi ke tauhi ki he ʻOtuá pea mo e kakai kehé. Ko ʻene laka ki muʻa fakalaumālié naʻe iku ia ki ha moʻui mohu taumuʻa.
Ko hono lau fakaʻaho ʻa e Tohitapú ʻe lava ke hoko ia ʻo fakaueʻiloto ki he kau talavoú. ʻOku fakamatala ʻa Takahiro: “ʻI ha taimi pē ʻoku ou ʻalu ai ʻo mohe pea toki ʻiloʻi naʻe teʻeki ai ke fai ʻeku lau Tohitapú ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ku tuʻu hake leva ʻo fai ia. Ko hono olá, naʻá ku ongoʻi ai ʻa e tataki ʻa Sihová. Ko e lau Tohitapu fakaʻahó naʻe tokoni lahi ia ki heʻeku fakalakalaka fakalaumālié. ʻI he fakapapauʻi ke kau lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová, naʻá ku kamata ai ʻa e ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú ʻi he taimi nounou hili ʻeku maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he akoʻanga māʻolungá. Pea ʻoku ou fiefia lahi ʻaupito ai.”
Tānaki atu ki hono lau ʻa e Tohitapú, ko e hā ha toe meʻa kehe ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakaivimālohi ai hoʻo fakaueʻiloto ke fakahīkihikiʻi ʻa Sihová? Naʻe akoʻi kia Tomohiro ʻa e moʻoni faka-Tohitapú ʻe heʻene faʻeé. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku toki ongoʻi ʻa e maongo lahi kiate au ʻa e ʻofa ʻa Sihová pea mo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú ʻi he hili ʻeku ako fakaʻāuliliki ʻa e tohi ko e Life Does Have a Purpose ʻi hoku taʻu 19. Ko e houngaʻia ko ia ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá naʻá ne ueʻi au ke u fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ngāue ʻa Sihová.” (2 Kolinito 5:14, 15) ʻI he hangē ko Tomohiro, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e kau talavou tokolahi ke nau fai ha fakalakalaka fakalaumālie ʻaki ʻa e tuli ki ha ako fakafoʻituitui tōtōivi ʻo e Tohitapú.
Naʻa mo ia, fēfē kapau ʻoku kei ʻikai pē haʻo holi fakamātoato ke tauhi kia Sihova? ʻOku ʻi ai ha taha ʻe lava ke ke hanga ki ai ki ha tokoni? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He koe Otua ia oku ne gaue iate kimoutolu . . . ke mou loto mo fai ki ai.” (Filipai 2:13, PM ) Kapau ʻokú ke lotu kia Sihova ki ha tokoni, te ne ʻoatu taʻetotongi kiate koe ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia te ne fakaivia koe ke ʻikai ngata pē ke “fai” kae pehē foki ke “loto” ki ai. ʻOku ʻuhinga ení ʻe hanga ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻo e ʻOtuá ʻo fakaleleiʻi hoʻo holi ke fai hoʻo lelei tahá ʻi he ngāue ʻa Sihová pea te ne tokoniʻi koe ke ke tupu fakalaumālie. ʻI he meʻa kotoa, falala ki he mālohi ʻo Sihová pea ʻai ke mālohi ho lotó!
Fokotuʻu Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Pē ʻAʻau
ʻI hoʻo fakapapauʻi pē ke tauhi kakato ange kia Sihová, ʻoku fiemaʻu ke ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui koeʻuhí ke fai ai ha laka ki muʻa fakalaumālie. Ko Mana, ko ha finemui Kalisitiane, naʻá ne pehē: “Ko e fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻá ko ha tokoni lahi ia kiate au. ʻI he ʻikai fakaholomuí, ʻoku lava ke u ʻunu ki muʻa fakataha mo e loto-toʻa. ʻI he fakakaukau ki heʻeku ngaahi taumuʻá, naʻá ku lotu fakamātoato kia Sihova ki he tataki, pea naʻá ku malava ke fai ha fakalakalaka ʻo ʻikai fakahohaʻasi.”
Ko hoʻo ngaahi taumuʻá ʻoku totonu ke moʻoni mo ala aʻusia. Ko hono lau ha vahe ʻo e Tohitapú ʻi he ʻaho taki taha ʻe lava ke hoko ia ko ha taumuʻa ʻuhinga lelei. ʻE toe lava ke ke kamata ha ngāue fakaefekumi. Ke fakatātaaʻi eni ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ala maʻu ʻi he faka-Pilitāniá, te ke ako nai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihova ʻa ia ʻoku fakahokohoko ʻi lalo ʻi he kaveinga tokoni “Qualities by Name” ʻi lalo ʻi he kupu ko e “Jehovah” ʻi he Watch Tower Publications Index. ʻOku ʻi ai ʻa e kupu nai ʻe 40 ʻe lava ke ke vakai ki ai, pea ko e fekumí ʻoku ʻikai ha veiveiua te ne tohoakiʻi koe ke ofi ange kia Sihova pea ueʻi koe ke ke fai ha meʻa lahi ange maʻana. Ko e ngaahi taumuʻa ala aʻusia kehé ʻoku kau ki ai ʻa e tali ʻikai siʻi hifo he tuʻo tahá lolotonga ʻa e fakataha faka-Kalisitiane taki taha ʻoku fiemaʻu ke kau ki ai ʻa e kau fanongó, hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá ʻi he fakataha kotoa pē, pea ʻikai tuku ke fakalaka ha ʻaho taʻekau ai ʻa e lotu kia Sihova pea talanoa fekauʻaki mo ia ki he niʻihi kehé.
Kapau kuo teʻeki ai te ke kau ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, ko ha taumuʻa lelei ia kia koe. Kuó ke kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí? Kapau ʻoku ʻikai, te ke loto nai ke ngāue ke hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso. Ko e fakakaukau fakamātoato ki ho vahaʻangatae mo Sihová mo hono fakatapui tonu koe kiate iá ʻe hoko fakanatula ko e sitepu ia hono hokó. ʻOku feinga ʻa e kau talavou tokolahi ke nau moʻui ʻo fakatatau ki heʻenau fakatapuí ʻaki ʻa e kakapa atu ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.
Lolotonga ʻoku lelei ke ʻi ai ha ngaahi taumuʻa ʻi hoʻo moʻuí, tokanga naʻa fakatupulekina ha laumālie ʻo e feʻauʻauhí. Te ke maʻu ʻa e fiefia lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke faí kapau ʻoku ʻikai te ke fakahoa koe ki he niʻihi kehé.—Kaletia 5:26; 6:4.
Mahalo pē ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke taʻetaukei pea ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke fokotuʻu ha ngaahi kolo ʻuhinga lelei. Muimui leva ʻi he akonaki ʻa e Tohitapú: “Fanogo ho teliga, bea fanogo ki he lea ae boto.” (Palovepi 22:17, PM ) Kole ʻa e tokoni ʻa hoʻo ongo mātuʻá pe ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé. Ko e moʻoni, ko e ongo mātuʻá mo e niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke nau fakaʻatuʻi pea fakalototoʻa ʻi he meʻá ni. Ko e ongoʻi tenge ke feinga ki ha taumuʻa ʻoku fokotuʻu maʻanautolu ʻe he niʻihi kehé ʻe lava ke ne kaihaʻasi mei he kau talavoú ʻa e fiefiá pea aʻu nai ʻo ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e taumuʻa ʻo hono fokotuʻu ʻo e ngaahi taumuʻá. Naʻe hoko ia ki ha taʻahine ʻe taha, ʻa ia naʻá ne pehē: “Naʻe fokotuʻu tahataha mai kiate au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e taumuʻá, hangē ko e kau ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, kau ʻi he malaʻe ngāué, hoko ʻo papitaisó, mo e hoko ko ha tāimuʻá. Naʻá ku fai ʻa e ngaahi feinga mālohi ke aʻusia taki taha kinautolu. ʻI heʻeku aʻusia ʻa e taumuʻa ʻe tahá, naʻe ʻikai ke fakaongoongoleleiʻi au ʻe heʻeku ongo mātuʻá, ka ʻi hono kehé, naʻá na ʻomai kiate au ha taumuʻa ʻe taha ke feinga ki ai. Ko hono olá, naʻá ku ongoʻi maʻu pē ʻoku fakamālohiʻi au ke u aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻá. Naʻá ku ongosia pea ʻikai ha ongoʻi lavameʻa.” Ko e hā naʻe fehālaakí? Naʻe totonu kotoa ʻa e ngaahi taumuʻá, ka naʻe ʻikai ko ia tonu ne haʻana iá. Ke lavameʻá, kuo pau ke ueʻi koe ke ke muʻomuʻa ʻi hono fokotuʻu ʻa e taumuʻa maʻaú!
Fakakaukau atu kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻene haʻu ki he māmaní, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻamanekina meiate ia ʻe heʻene Tamai ko Sihová. Ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, naʻe ʻikai ko ha taumuʻa pē ia kia Sīsū, ka ko ha misiona ke fakahoko. Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sīsū ki heʻene vāhenga-ngāué? Naʻá ne pehē: “Ko ʻeku meʻakai e, ko e tuli ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au, pea ke fakaʻosi haʻána ngaue.” (Sione 4:34) Naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová pea naʻá ne moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻamanaki ʻa ʻene Tamaí. Naʻe hangē ia ha meʻakai kia Sīsuú—naʻá ne maʻu ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi hono fakaʻosi ʻa e ngāue naʻe ʻamanekina meiate iá. (Hepelu 10:5-10) Ko koe foki ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ueʻi totonu koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku fakalototoʻaʻi ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke ke faí.
ʻOua ʻe Fiu ʻi he Faileleí
ʻI hoʻo fakakaukau pē ki ha taumuʻá, ngāue mālohi ke aʻusia ia. ʻOku pehē ʻe he Kaletia 6:9: “Ka ʻoua naʻa ta fiu ʻi he failelei, he te ta utu ʻi hono faʻahitaʻu, ʻo kapau ʻe ʻikai te ta vaivai.” ʻOua ʻe falala ki he mālohi pē ʻoʻoú pe ko hoʻo malavá pē tokotaha. ʻOku ngalingali te ke fehangahangai mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe aʻu nai ʻo ke hokosia ha ongoʻi fakataimi ʻo e taʻelavameʻa. Ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu: “Ke ke fakaongo kiate ia [ʻOtuá] ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” (Palovepi 3:6) ʻE tauhi koe ʻe Sihova ʻi hoʻo ngāue mālohi ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻa fakalaumālié.
ʻIo, ʻi hono fakatupulekina ʻa e holi ke tauhi kia Sihová, pea ʻi he kakapa atu ki he ngaahi taumuʻa fakalaumālié, te ke malava ai ke ʻai “ke ha ki he kakai kotoa hoʻo laka ki muʻa.” (1 Timote 4:15) Te ke maʻu leva ai ha moʻui mohu taumuʻa ʻo e ngāue ki he ʻOtuá.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Ko hono lau ʻa e Tohitapú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú te ne ueʻi koe ke ke tauhi kia Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻo fakatatau ki he ngaahi ʻamanaki ʻa ʻene Tamaí