LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 10/15 p. 13-19
  • “Alu Atu i he Fonua”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Alu Atu i he Fonua”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Fakalahi Hoʻo Mahinó ʻe he ʻIloʻi ʻo e Mamaʻó
  • ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Fakakaukau mo e Tali ʻa e Kakaí?
  • Hoko ʻo Feilaulauʻi-Kita
  • Ako ki he Fonua ko Iá mo e Meʻa ʻOku Tuʻu Mai mei Muʻá
  • “Koe Heleta a Jihova bea mo Kitione”!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siosiuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ikunaʻi ʻe Kitione ʻa e Kau Mitianí
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 10/15 p. 13-19

“Alu Atu i he Fonua”

“Alu atu i he fonua, i hono loloa mo hono māukubu o ia.”​—SENESI 13:​17, PM.

1. Ko e hā ʻa e fakahinohino mahuʻinga naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé?

ʻOKÚ KE saiʻia ʻi he fononga he feituʻu ʻutá, ʻo ʻeveʻeva meʻalele nai ʻi ha fakaʻosinga ʻo e uiké? ʻOku saiʻia ʻa e niʻihi ke fononga pasikala ke fakamālohisino pea ke sio māmālie ange ai ʻi he feituʻú. ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi kehe ia ʻoku nau fili kinautolu ke nau ʻeveʻeva lalo ke maheni lelei mo fiefia ʻi he feituʻú ʻo ʻikai ha fakavavevave. Ko e ngaahi ʻeveʻeva peheé ʻoku faʻa fakangatangata hono fuoloá. Ka ke sioloto atu angé pe naʻe ongoʻi fēfē ʻa ʻĒpalahame ʻi he hili hono tala ange kiate ia ʻe he ʻOtuá: “Tuu hake, bea alu atu i he fonua, i hono loloa mo hono maukubu o ia; he teu foaki ia kiate koe”!—Senesi 13:​17, PM.

2. ʻI he hili ʻa e mavahe mei ʻIsipité, naʻe ʻalu ʻa ʻĒpalahame ki fē?

2 Fakakaukau atu angé ki he ʻātakai ʻo e ngaahi foʻi lea ko iá. Ko ʻĒpalahame mo hono uaifí mo e niʻihi kehe, naʻa nau ʻāunofo ʻi ʻIsipite. ʻOku tala mai ʻe he Senesi vahe 13 kiate kitautolu naʻa nau mavahe mei ʻIsipite pea hiki ʻenau ngaahi tākangá ki “Tonga [pe Nīkepi].” Ko hono hokó naʻe “hikihiki holo [ʻa ʻĒpalahame] mei Tonga [pe mei he Nīkepí] ʻo ne aʻu ki Peteli.” ʻI he taimi naʻe malanga hake ai ha palopalema ʻi he vahaʻa ʻo ʻene kau tauhi manú mo e kau tauhi manu ko ia ʻa Lote naʻá ne fohaʻakí pea hoko ʻo hā mahino kuo pau ki he toko ua ko ʻení ke na taki taha kumi ha kaikaiʻanga, naʻe nima-homo ʻa ʻĒpalahame ʻo tuku kia Lote ke ne ʻuluaki fili. Naʻe fili ʻe Lote ʻa e “Seakale ʻo Sioatani,” ko ha teleʻa lahi mo maʻuiʻui “hange ko e ngouetapu ʻa Sihova,” pea ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻá ne nofo ʻi Sōtoma. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame: “Tāngaki hake, ʻo sio mei he potu ʻoku ke ʻi ai ki he tokelau mo e tonga mo hahake mo hihifo.” Ngalingali mei ha feituʻu māʻolunga ofi ki Pēteli, naʻe malava ai ʻa ʻĒpalahame ke sio ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e fonuá. Neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ke fai. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne “alu atu i he fonua” pea feinga ke maheni mo hono natulá pea mo hono ngaahi feituʻú.

3. Ko e hā ʻoku faingataʻa nai ai ke sioloto atu ki he ngaahi fononga ʻa ʻĒpalahamé?

3 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi naʻe aʻu ki ai ʻa ʻĒpalahame ki muʻa ke ne aʻu ki Hepeloní, ʻoku pau naʻá ne maheni ange mo e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he tokolahi taha ʻo kitautolú. Fakakaukau atu ki he ngaahi feituʻu ʻoku lave ki ai ʻi he fakamatala ko ʻení—Nīkepi, Pēteli, ko e Siakale ʻo Sioataní, Sōtoma, mo Hepeloni. ʻOku faingataʻa kiate koe ke ke ʻilo pe naʻe tuʻu ʻi fē ʻa e ngaahi feituʻu ko iá? ʻOku faingataʻa ʻeni ki he tokolahi koeʻuhi he ko e tokosiʻi pē ʻo e kakai ʻa Sihová kuo nau ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu naʻa nau lau fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú, ʻo fononga ʻi he lōloa mo e māukupu ʻo e fonuá. Kae kehe, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga ke mahuʻingaʻia loto-vēkeveke ai ʻi he ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ʻi he Tohi Tapú. Ko e hā hono ʻuhingá?

4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e Palovepi 18:15 mo hono ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻa e ngaahi fonua ʻo e Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Sefanaia vahe 2?

4 ʻOku fakamatala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e loto ʻo e tangata ʻatamai ʻoku ne maʻu mai ʻa e ʻilo: pea ko e telinga ʻo e kau poto ʻoku kumi ai pe ki he ʻilo.” (Palovepi 18:15) ʻOku lahi ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku malava ke te maʻu ai ʻa e ʻiló, ka ko e ʻilo totonu felāveʻi mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi feangaingá ʻoku mahuʻinga tefitó. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he ʻilo ko iá. (2 Timote 3:16) Kae fakatokangaʻi ʻoku kau ai mo e mahinó. Ko e malava ia ke sio ki loto ki ha meʻa, ke ʻiloʻilo pe makupusi ʻa e ngaahi fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo hono ngaahi kongá pea mo e fakakātoá. ʻOku kaunga ʻeni ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa ʻIsipité, ka ko e hā hono lahi ʻo ʻetau mahinoʻi ʻa e fakamatala ko ia naʻe ʻalu atu ʻa ʻĒpalahame mei ʻIsipite “ki he Nīkepí,” ki mui ai ki Pēteli, pea hoko leva ki Hepeloní? ʻOkú ke mahinoʻi ʻa e fehokotaki ʻa e ngaahi feituʻu ko iá?

5 Pe naʻá ke muimui nai ʻi ha taimi-tēpile lau Tohi Tapu naʻe kau ai ʻa e Sefanaia vahe 2. ʻI aí naʻá ke lau ai ʻa e hingoa ʻo e ngaahi kolo, ngaahi kakai, mo e ngaahi fonua. Ko Kesa, ʻAsikeloni, ʻAsitoti, ʻEkiloni, Sōtoma, mo Ninive pea pehē ki Kēnani, Mōape, ʻĀmoni, mo ʻAsīlia ʻoku lave kotoa ki ai ʻi he foʻi vahe ʻe taha ko iá. Naʻá ke lavameʻa fēfē ʻi he sioloto atu ki he ngaahi feituʻu ko ia ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e kakai moʻoni, ʻa e kakai naʻe kaunga ki hono fakahoko ʻo e kikite fakaʻotuá?

6. Ko e hā kuo hoko ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻo houngaʻia ʻi he ngaahi mapé? (Sio ki he puhá.)

6 Kuo maʻu ʻe he kau ako tokolahi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻaonga lahi mei he kumi ki he ngaahi mape ʻo e ngaahi fonua ʻi he Tohi Tapú. ʻOku nau fai ʻeni, ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko ha fakamānako ʻa e ngaahi mapé, ka koeʻuhi ʻoku nau ʻiloʻi ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi mapé, ʻe lava ke nau fakalahi ai ʻenau ʻilo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku lava ʻe he ngaahi mapé ke ne toe tokoniʻi kinautolu ke fakatupulekina ʻenau mahinó, ʻi he sio ki he anga ʻo e felāveʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo nau ʻosi ʻiló ki ha fakamatala kehe. ʻI heʻetau lāulea ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi, ngalingali ʻe toe fakaloloto ai hoʻo houngaʻia kia Sihová pea maʻu ai ʻa e fakamaama lahi ange ki he ngaahi fakamatala ʻi heʻene Folofolá.—Sio ki he puha ʻi he peesi 14.

ʻOku Fakalahi Hoʻo Mahinó ʻe he ʻIloʻi ʻo e Mamaʻó

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e meʻa fakaofo naʻe fai ʻe Samisoni fekauʻaki mo Kesá? (e) Ko e hā ʻa e fakamatala ʻokú ne ʻai ke toe maongo ange ʻa e ngāue ʻa Samisoní? (f) ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻilo mo e mahino fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻeni kia Samisoní?

7 ʻI he Fakamaau 16:​1, 2, te ke lau ai ʻo fekauʻaki mo Fakamaau Samisoni heʻene ʻi Kesá. Ko e hingoa Kesá ʻoku faʻa hā ia ʻi he ngaahi fakamatala ongoongo ʻi onopōní, ko ia ʻokú ke maʻu nai ha fakakaukau fakalūkufua ki he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa Samisoní, ʻi he vahefonua Filisitiá ofi ki he Matāfanga ʻo e Metiteleniané. [11] Fakatokangaʻi ange he taimí ni ʻa e Fakamaau 16:3: “Pea tokoto ʻa Samisoni ʻo aʻu ki he tuʻuapō; ka ʻi he tuʻuapō malie naʻa ne tuʻu, ʻo ne ala ki he ongo lau matapa ʻo e matanikolo, mo e ongo pou matapa, ʻo ne taʻaki ia fakataha mo e ʻakau fakamaʻu, ʻo ne hilifaki ki hono uma; ʻo ne ʻohake ki he tumutumu ʻo e moʻunga ʻoku hanga ki Hepeloni.”

8 ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e ongo lau matapā mo e ongo pou matapā ʻo ha kolo mālohi hangē ko Kesá naʻe lahi mo mamafa. Sioloto atu ki he feinga ke fua kinautolú! Naʻe fai ia ʻe Samisoni, ka ko fē naʻá ne ʻave kinautolu ki aí, pea ko e faʻahinga fononga fēfē naʻe pau ke ne faí? Sai, ko Kesá ʻoku ʻi he matāfangá ia ʻo meimei tatau nai mo e lēvolo ʻo e tahí. [15] Kae kehe, ko Hepeloní ʻoku tuʻu ia ʻi he hahaké ʻi ha māʻolunga ko e mita ʻe 900—ko ha kaka lahi moʻoni! ʻOku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi ʻa e tuʻuʻanga tonu ʻo e “moʻunga ʻoku hanga ki Hepeloni,” ka ko e koló ʻoku fakafuofua ki he kilomita ʻe 60 mei Kesa—tānaki atu ki ai ʻene toe ʻalu ki ʻolungá! Ko hono ʻiloʻi ʻa e mamaʻo ʻoku kau ki aí ʻokú ne ʻai ʻa e ngāue ʻa Samisoní ke toe hā lahi ange, ʻikai ko ia? Pea manatuʻi ʻa e ʻuhinga naʻe malava ai ʻe Samisoni ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue peheé—“nae hoko malohi aubito ae Laumalie o Jihova kiate ia.” (Fakamaau 14:​6, 19; 15:​14, PM) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní, ʻoku ʻikai te tau ʻamanekina ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne ʻomai ha mālohi fakaesino anga-kehe kiate kitautolu. Ka, ʻoku malava ʻe he laumālie mālohi tatau pē ʻo fakatupulekina ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie lolotó pea ʻai kitautolu ke tau mālohi ʻo fakatatau ki hotau tangata ʻi lotó. (1 Kolinito 2:​10-16; 13:8; Efeso 3:16; Kolose 1:​9, 10) ʻIo, ko hono mahinoʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo Samisoní ʻoku fakatuipauʻi ai kitautolu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku malava ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu.

9, 10. (a) Ko e hā naʻe kau ʻi he ikunaʻi ʻe Kitione ʻa e kau Mitianí? (e) ʻOku malava fēfē ke tokoni ʻa ʻetau ʻilo ʻa e siokālafi ʻoku kau ki aí ki hono ʻai ʻa e fakamatalá ni ke mohu ʻuhinga angé?

9 Ko hono ikunaʻi ko ia ʻe Kitione ʻa e kau Mitianí ko ha toe fakamatala ia ʻokú ne fakaeʻa mai ʻa e mahuʻinga ʻo hono ʻiloʻi ʻa e mamaʻó. Ko e tokolahi ʻo e kau lau Tohi Tapú ʻoku nau ʻiloʻi ʻa hono ikuʻi ʻe Fakamaau Kitione mo ʻene kau tau ʻe toko 300 ʻa e fuʻu kau tau fakatūʻuta fakatahataha ʻe toko 135,000—ko e kau Mitiani, kau ʻAmaleki, mo e niʻihi kehe naʻa nau ʻapitanga ʻi he tokalelei ʻo Sisililí, ʻo ofi ki he moʻunga ʻo Molé. [18] Naʻe ifi ʻe he kau tangata ʻa Kitioné ʻa e ngaahi talupité pea fahi mo e ngaahi siokí ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi tūhulú, mo nau kaila: “Ko e Heleta ʻa Sihova mo Kitione!” Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakapuputuʻuʻi mo fakamanavaheeʻi ʻa e filí, ko ia naʻa nau kamata ke fehokohokai pē ʻiate kinautolu. (Fakamaau 6:33; 7:​1-22) Ko e meʻa fakakātoa ko ia naʻe hokó, ko ha foʻi ngāue vave pē ʻe taha ʻi he poʻulí? Hoko atu ʻa e laú ʻi he Fakamaau vahe 7 mo e 8. Te ke ʻiloʻi ai naʻe hokohoko atu pē ʻe Kitione ʻa e ʻohó. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻoku lave ki aí, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ia ʻoku ʻikai malava ke ʻilo honau ngaahi tuʻuʻangá, ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke nau hā ʻi he ngaahi mape ʻa e Tohi Tapú. Ka neongo ia, ʻoku ʻosi feʻunga ʻa e niʻihi ia kuo fakapapauʻí, koeʻuhi ke tau malava ai ke muimuiʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa Kitioné.

10 Naʻe tuli ʻe Kitione ʻa e toenga ʻo e kau tau fakatahatahá ʻo fakalaka atu ʻi Pete-sita pea ʻalu fakatonga ai ki ʻEpelimehola, ofi ki Sioatani. (Fakamaau 7:​22-25) ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea aʻu ʻa Kitione ki Sioatani ke aʻa atu, ʻa ia mo e toko Tolungeau naʻe ō mo ia; kuo nau vaivai kae tuli pe.” ʻI he hili ʻenau kolosí, naʻe tuli fakatonga ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi filí ki Sūkote mo Penueli, ʻo ofi ki Siapoki, pea ʻalu hake ʻi he ʻotu moʻungá ki Siokipeha (ofi ki ʻĀmani ʻi onopōní, Sioatani). ʻOku meimei ko e kilomita ia ʻe 80 ʻo e tulimui mo e faitau. Naʻe puke ʻe Kitione ʻo tāmateʻi ʻa e ongo tuʻi Mitianí; pea naʻá ne foki leva ki hono koló, ko ʻŌfila, ofi ki he feituʻu naʻe kamata ai ʻa e taú. (Fakaʻītali ʻamautolu; Fakamaau 8:​4-12, 21-27) ʻOku hā mahino ko e ngāue ʻa Kitioné naʻe mahulu atu ia mei he ngaahi miniti siʻi pē ʻo e ifi talupité, hiki hake ʻo e ngaahi tūhulú, mo e kailá. Pea fakakaukau atu ki he anga ʻo ʻene toe taʻotaʻo mai ke maongo ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e kau tangata ʻo e tuí: “ʻOku siʻi ʻa e taimi ke fakamatala kia Kitione [mo e niʻihi kehe ʻa ia] naʻe fakaake malohi mei he vaivai, naʻa nau hoko ʻo toʻa ʻi he tau.” (Hepelu 11:​32-34) ʻOku malava foki mo e kau Kalisitiané ke nau helaʻia fakaesino, kae ʻikai ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau hokohoko atu ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá?—2 Kolinito 4:​1, 16; Kaletia 6:9.

ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Fakakaukau mo e Tali ʻa e Kakaí?

11. Ko e hā ʻa e fononga naʻe fai ʻi he ki muʻa mo e hili ʻa e aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki Kētesí?

11 ʻOku hanga nai ʻa e niʻihi ki he ngaahi mape ʻa e Tohi Tapú ke kumi ha ngaahi feituʻu, ka ʻokú ke fakakaukau atu ʻe malava ʻe he ngaahi mape ko iá ʻo ʻoange ha fakamaama ki he fakakaukau ʻa e kakaí? Tau fakatātāʻaki ʻa e kau ʻIsileli naʻa nau ngaʻunu mei Moʻunga Sainai ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI hono fai ha ngaahi tuʻu ʻe niʻihi ʻi he fonongá, naʻe faifai pē ʻo nau aʻu ki Kētesi (pe Kētesi-pānea). [9] ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Teutalonome 1:2 ko ha fononga ʻaho ʻe 11 ʻeni, ʻi ha mamaʻo ko e kilomita nai ʻe 270. Naʻe fekau atu ʻe Mōsese mei ai ha kau asiasi ʻe toko 12 ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nomipa 10:​12, 33; 11:​34, 35; 12:16; 13:​1-3, 25, 26) Naʻe ʻalu fakatokelau ʻa e kau asiasí ʻo fou atu ʻi he Nīkepí, ngalingali naʻa nau fakalaka atu ʻi Peasipa, pea hoko mai ai ʻa Hepeloni, ʻo nau aʻu ki he ngaahi ngataʻanga fakatokelau ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nomipa 13:​21-24) Koeʻuhi naʻa nau tali ʻa e līpooti kovi ʻa e kau asiasi ʻe toko hongofulú, naʻe pau ai ki he kau ʻIsilelí ke nau hē holo ʻi he toafá ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 40. (Nomipa 14:​1-34) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo ʻenau tuí pea mo ʻenau loto-lelei ke falala kia Sihová?—Teutalonome 1:​19-33; Sāme 78:​22, 32-43; Siutasi 5.

12. Ko e hā ʻoku malava ke tau fakamulituku ʻaki fekauʻaki mo e tui ʻa e kau ʻIsilelí, pea ko e hā ko ha meʻa ai ia ke tau fakakaukau ki aí?

12 Fakakaukauloto ange ki he meʻá ni mei ha vakai fakasiokālafi. Kapau naʻe ngāueʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e tuí pea muimui ki he faleʻi ʻa Siosiua mo Kēlepí, te nau fai ha fononga mamaʻo ke aʻu ai ki he Fonua ʻo e Talaʻofá? Naʻe kilomita pē nai ʻe 16 ʻa Kētesi mei Pea-lehai-loʻai, ʻa ia naʻe nofo ai ʻAisake mo Lepeká. [7] Naʻe siʻi hifo pē ʻi he kilomita ʻe 95 ki Peasipa, naʻe lave ki ai ko ha kauʻā fonua fakatonga ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Senesi 24:62; 25:11; 2 Samiuela 3:10) ʻI he fononga mei ʻIsipite ki Moʻunga Sainai pea hoko atu ai ʻi he kilomita ʻe 270 ki Kētesí, naʻe hangē naʻa nau ʻosi ʻi he matatulutulu ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI hotau tuʻungá, ʻoku tau ʻi he hūʻanga ʻo e Palataisi fakaemāmani kuo talaʻofa ʻakí. Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Naʻe fakafehokotaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tuʻunga ʻo e kau ʻIsilelí mo e akonakí ni: “Ko ia ke tau tōtōivi ke hu ki he mālōlōʻanga ko ia, naʻa ai ha taha ʻe to ki he anga talangataʻa ko ia.”—Hepelu 3:16–4:11.

13, 14. (a) ʻI he tuʻunga fē naʻe fou ai ʻa e kau Kipioné ʻi ha sitepu ʻosi fakapapauʻí? (e) Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fakakaukau ʻa e kau Kipioné, pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku totonu ke tau ako mei he meʻá ni?

13 Ko ha fakakaukau kehe—ko e fakakaukau ʻo e falala ki he ʻOtuá ke fakahoko hono finangaló—ʻoku hā mahino ia mei he meʻa naʻe hoko Fakatohitapu fekauʻaki mo e kau Kipioné. ʻI he hili hono taki ʻe Siosiua ʻa e kau ʻIsilelí ʻo nau kolosi ʻi he Vaitafe Sioataní ki he fonua naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he fāmili ʻo ʻĒpalahamé, naʻe taimi ai ke kapusi ʻa e kau Kēnaní. (Teutalonome 7:​1-3) Naʻe kau ki ai mo e kau Kipioné. Naʻe ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sielikō mo ʻAi pea nau ʻapitanga ofi ʻi Kilikali. Naʻe ʻikai loto ʻa e kau Kipioné ke nau mate ʻi he tuʻunga ko e kau Kēnani kuo fakamalaʻiaʻí, ko ia naʻa nau fekau atu ha kau fakafofonga kia Siosiua ki Kilikali. Naʻa nau fakangalingali ʻoku nau ʻi tuʻa kinautolu mei he feituʻu Kēnaní koeʻuhi ke nau malava ai ke maʻu ha talite melino mo e kau Hepeluú.

14 Naʻe pehē ʻe he kau fakafofonga ko iá: “Ko e fonua mamaʻo ʻaupito kuo omi mei ai ʻa hoʻo kau tamaioʻeiki, koeʻuhiā ko e huafa ʻo Sihova ko ho ʻOtua.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Siosiua 9:​3-9) Ko honau valá mo e meʻakaí naʻe hā ngali ke ne fakapapauʻi naʻa nau haʻu mamaʻo, ka ko hono moʻoní naʻe kilomita pē nai ʻe 30 mei Kilikali ki Kipione. [19] ʻI he tuipau ki aí, naʻe fai ai ʻe Siosiua mo ʻene kau houʻeikí ha talite fakamelino mo Kipione mo e ngaahi kolo ofi naʻe fehokotaki mo Kipioné. Ko e kākā ʻa e kau Kipioné ko ha founga pē ia ke nau hao ai mei hono tāmateʻí? ʻI hono kehé, naʻe fakahaaʻi ʻe he meʻa ko iá ha holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. Naʻe tali ʻe Sihova ke hoko ʻa e kau Kipioné ko e “kau ta fefie mo ʻutuvai ki he fakataha mo e olita ʻo Sihova,” ʻo tokonaki ʻa e fefie ki he ʻōlita feilaulaú. (Siosiua 9:​11-27) Naʻe hokohoko atu hono fakahāhā ʻe he kau Kipioné ha loto-lelei ke fai ʻa e ngaahi ngafa māʻulalo ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ngalingali, ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe kau ʻi he lotolotonga ʻo e kau Netinimi ko ia naʻa nau foki mei Pāpilone ʻo ngāue ʻi hono toe langa ʻa e temipalé. (Esela 2:​1, 2, 43-54; 8:20) ʻOku malava ke tau faʻifaʻitaki ki heʻenau fakakaukaú ʻaki ʻa e feinga ke tauhi maʻu ʻa e melino mo e ʻOtuá pea hoko ʻo loto-lelei ke fai naʻa mo ha ngaahi ngāue māʻulalo kuo vaheʻi mai ʻi heʻene ngāué.

Hoko ʻo Feilaulauʻi-Kita

15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he siokālafi fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané?

15 Ko e siokālafi ʻo e ngaahi fonua ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakakau ia ʻi he ngaahi fakamatala he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, hangē ko e ngaahi fononga mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū mo e ʻapositolo ko Paulá. (Maake 1:​38; 7:​24, 31; 10:1; Luke 8:1; 13:22; 2 Kolinito 11:​25, 26) ʻI he ngaahi fakamatala hoko maí, feinga ke sioloto atu ki he ngaahi fononga naʻe kau ki aí.

16. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiane ʻi Pēleá ʻa e houngaʻia kia Paulá?

16 ʻI heʻene fononga fakamisinale hono uá, (laine lanu-vaioleti ʻi he mapé), naʻe aʻu ai ʻa Paula ki Filipai, ko ha konga ia ʻo Kalisi he taimi ní. [33] Naʻá ne faifakamoʻoni ai, naʻe tuku pilīsone pea toki tukuange, ʻo ne hoko atu ai ki Tesalonaika. (Ngāue 16:​6–17:1) ʻI hono fakalanga ʻe he kau Siú ha fakamaveuveú, naʻe naʻinaʻi ʻa e fanga tokoua Tesalonaiká kia Paula ke ne ʻalu ki Pēlea, ko hono mamaʻó ko ha kilomita nai ʻe 65. Naʻe lavameʻa ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Paula ʻi Pēleá, ka naʻe haʻu ʻa e kau Siú ʻo ueʻi ʻa e fuʻu kakaí. Ko ia ai, “naʻe toki hanga ʻe he kainga, ʻo tuku atu leva ʻa Paula ke ʻalu atu ki tahi,” pea “ko kinautolu naʻe ʻave ʻa Paula naʻa nau aʻutaki ia ki Atenisi.” (Ngāue 17:​5-15) ʻOku ngalingali, ko e niʻihi ʻo e kau tafoki foʻoú naʻa nau loto-lelei ke lue he kilomita ʻe 40 ki he Tahi ʻĪsiní, totongi ke heka vaka, pea folau ʻi he kilomita nai ʻe 500. Naʻe malava ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ha fononga pehē, ka naʻe tali ʻe he fanga tokouá ʻa e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki ko iá ʻo fakalahi ai ʻenau feohi mo e fakafofonga fefonongaʻaki ko ʻeni ʻo e ʻOtuá.

17. Ko e hā ʻoku malava ke tau mahinoʻi lelei ange ʻi heʻetau mahinoʻi pē ʻa e mamaʻo ʻi he vahaʻa ʻo Mileto mo ʻEfesoó?

17 ʻI heʻene fononga hono tolú (laine lanu-mata ʻi he mapé), naʻe aʻu ai ʻa Paula ki he taulanga ʻo Miletó. Naʻá ne fekau ai ki he kau tangata matuʻotuʻa ʻo e fakatahaʻanga ʻEfesoó ke nau haʻu, ko e kilomita ʻe 50 nai ʻa hono mamaʻó. Sioloto atu ki hono tuku ʻe he kau mātuʻa ko iá ʻa e ngaahi ngāue kehé ka nau ʻalu kia Paula. ʻOku ngalingali naʻa nau talanoa fiefia ʻi heʻenau oó ʻo fekauʻaki mo e feʻiloaki naʻe tuʻunuku maí. ʻI he hili ʻa e feʻiloaki mo Paulá pea fanongo kiate ia heʻene lotú, naʻa “nau fuʻu tangi kotoa pē, ʻo nau taupe ʻi he uʻa ʻo Paula, ʻo nau toutou ʻuma lolomi kiate ia.” Hili iá naʻa “nau moimoiʻi ia ki vaka” ke hoko atu ai ki Selusalema. (Ngāue 20:​14-38) ʻOku pau pē naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa ke nau fakakaukau mo talanoa ʻo kau ki ai ʻi heʻenau fononga ʻo foki ki ʻEfesoó. ʻIkai ʻoku maongo kiate koe ʻa e houngaʻia naʻa nau fakahāhā ʻi he lue ʻi he mamaʻo ko iá ke feohi mo e faifekau fefonongaʻaki ko ia naʻá ne malava ke hinoiʻi mo fakalototoʻaʻi kinautolú? ʻOkú ke sio heni ki ha meʻa ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻi hoʻo moʻuí mo hoʻo fakakaukaú?

Ako ki he Fonua ko Iá mo e Meʻa ʻOku Tuʻu Mai mei Muʻá

18. Ko e hā ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ke fai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi feituʻu ʻi he Tohi Tapú?

18 ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he ngaahi fakatātā kuo tau lave ki ai ki muʻá ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo maheni mo e fonua ko ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí pea ʻoku mahuʻinga ia ki he ngaahi fakamatala Tohi Tapu lahi. (Pea ʻoku malava ke tau fakalahi ʻetau vakai fakaeʻatamaí ke fakakau ki ai ʻa e ako fekauʻaki mo e ngaahi fonua takatakai ʻoku kau ʻi he ngaahi fakamatala ʻa e Tohi Tapú.) ʻI heʻetau tānaki mai tautefito ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ki heʻetau ʻiló mo e mahinó, ʻoku malava ke tau manatuʻi ai ha fiemaʻu tefito ki he kau ʻIsilelí ka nau hū ʻo maʻu ʻa e fonua ʻo e “huʻakau mo e hone.” Ko e fiemaʻu ko iá ke manavahē kia Sihova pea tauhi ʻene ngaahi fekaú.—Teutalonome 6:​1, 2; 27:3.

19. Ko e hā ʻa e ongo palataisi ʻoku taau ke tau tokanga hokohoko atu ki aí?

19 ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻetau tafaʻakí, ʻo manavahē kia Sihova pea pīkitai ki heʻene ngaahi foungá. ʻI hono fai iá, te tau tokoni ai ki hono fakalahi mo ʻai ke fakaʻofoʻofa ʻa e palataisi fakalaumālie ʻoku lolotonga ʻi aí ni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi māmani lahí. Te tau tupulekina ai ʻi he ʻilo fekauʻaki mo hono ngaahi tafaʻakí mo hono ngaahi tāpuakí. Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange ke hoko mai. Naʻe taki ʻe Siosiua ʻa e kau ʻIsilelí ʻo nau kolosi ʻi Sioatani ki ha fonua fua lahi mo nonga. ʻOku tau maʻu he taimí ni ha ʻuhinga lelei ke tau fakatuʻotuʻa atu mo e loto-falala ki he Palataisi fakamatelié, ʻa e fonua lelei ʻoku tuʻu mai mei muʻa kiate kitautolú.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau holi ke fakalahi ʻetau ʻilo mo e mahino fekauʻaki mo e ngaahi fonua ʻi he Tohi Tapú?

• Ko fē ʻa e fakaikiiki fakasiokālafi naʻe lāulea ki ai ʻi he kupú ni ʻoku tautefito ʻene ʻaonga kiate koé?

• Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe mahino kiate koe ʻi hoʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e siokālafi ʻoku kaunga ki ha meʻa ʻe niʻihi naʻe hoko?

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 14]

“See the Good Land”

ʻI he ngaahi fakataha-lahi ʻi he 2003 mo e 2004, naʻe maʻu fiefia ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e polosiua “See the Good Land.” Ko e tohi foʻoú ni, ʻoku ala maʻu ia ʻi he ngaahi lea ʻe 80 nai, ʻoku fonu ʻi he ngaahi mape fakalanu-kakato mo e ngaahi saati ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ʻoku lāulea ki ai ʻi he Tohi Tapú, tautefito ki he Fonua ʻo e Talaʻofá he lolotonga ʻo e ngaahi vahaʻa taimi kehekehe.

ʻOku lave ʻa e kupu ʻoku ʻalu fakataha mo ʻení ki he ngaahi mape pau fakafou ʻi hono tohi ʻuliʻuli matolu ʻa e ngaahi fika ʻo e pēsí, hangē ko e [15]. Kapau ʻokú ke maʻu ʻa e polosiua foʻou ko ʻení, vaheʻi ha taimi ke hoko ai ʻo maheni mo e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fakalahi ai hoʻo ʻilo mo e mahino ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.

(1) ʻOku fakakau ʻi he ngaahi mape lahi ha fakamatala ʻo e fakatātā pe puha ʻoku fokotuʻu mai ai ʻa e ngaahi kī ki he ngaahi fakaʻilonga pe ngaahi maaka ʻi he mapé [18]. (2) Ko e lahi taha ʻo e ngaahi mapé ʻoku fakakau ai ha sikeili ʻi he ngaahi maile mo e ngaahi kilomita ʻa ia ʻe malava ai ke ke mahinoʻi ʻa hono lahi pe ngaahi mamaʻo ʻoku fekauʻaki mo iá [26]. (3) ʻOku ʻi ai ha ngahau ʻoku tuhu maʻu pē ki he tokelaú, ʻo fakaʻatā ai koe ke ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e huʻú [19]. (4) ʻOku meimei fakalanu maʻu pē ʻa e ngaahi mapé ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi māʻolunga fakalūkufuá [12]. (5) Takatakai ʻi hono ngaahi tapá, ʻoku fokotuʻu nai ai ʻi ha mape ha ngaahi mataʻitohi/mataʻifika koeʻuhi ke lava ʻo ke sioloto ai ki ha laine fekolosiʻaki, ʻa ia ʻe lava ke ke ʻilo ai ʻa e ngaahi koló pe ngaahi hingoá [23]. (6) ʻI he ʻiniteki peesi ua ʻo e ngaahi hingoa ʻo e feituʻú [34-5], ʻe lava ke ke sio ai ki he fika ʻo e pēsí ʻoku tohi ʻuliʻuli matolu, ʻo faʻa hoko mai ai ʻa e feituʻu ʻi he laine fekolosiʻakí, hangē ko e E2. ʻI he hili hoʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tafaʻaki ko ʻení ʻi ha taimi siʻi, te ke ʻohovale nai ʻi heʻenau tokoni moʻoni ke fakalahi hoʻo ʻiló mo fakaloloto hoʻo mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú.

[Saati/Mape ʻi he peesi 16, 17]

SAATI ʻO E NGAAHI FEITUʻÚ ʻI HONAU TUʻUNGA TOTONÚ

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

A. Matāfonua ʻo e Tahi Lahí

I. Ngaahi Tokalelei ʻi he Hihifo ʻo Sioataní

1. Tokalelei ʻo ʻĀseli

2. Matāfonua Lausiʻi ʻo Toa

3. Ngaahi Konga Kelekele Kaikaiʻanga ʻo Sāloni

4. Tokalelei ʻo Filisitia

5. Teleʻa he Hahake-Hihifo Lotoloto

a. Tokalelei ʻo Mekito

e. Talalo Tokalelei ʻo Sisilili

K. Ngaahi Moʻunga he Hihifo ʻo Sioataní

1. ʻOtu Moʻunga ʻo Kāleli

2. ʻOtu Moʻunga ʻo Kāmeli

3. ʻOtu Moʻunga ʻo Samēlia

4. Sefelaʻa (ʻotu moʻunga māʻulalo)

5. Fonua Moʻunga ko Siutá

6. Toafa ʻo Siutá

7. Nīkepi

8. Toafa ʻo Pēlana

H. ʻAlapā (Teleʻa Mavaeua)

1. Hula Pēsini

2. Feituʻu ʻo e Tahi Kālelí

3. Teleʻa Sioataní

4. Tahi Māsima (Tahi Mate)

5. ʻAlapā (tonga ʻo e Tahi Māsimá)

I. ʻOtu Moʻunga/Tumuʻaki-Lafalafa Fakahahake ʻo Sioataní

1. Pēsani

2. Kiliati

3. ʻĀmoni mo Mōape

4. Tumuʻaki-Lafalafa ʻo e Moʻunga ʻo ʻĪtomi

K. ʻOtu Moʻunga ʻo Lepanoní

[Mape]

Mo. Heamoni

Mole

ʻEpeli-mehola

Sūkote

Siokipeha

Pēteli

Kilikali

Kipione

Selusalema

Hepeloni

Kesa

Peasipa

Sōtoma?

Kētesi

[Mape/Fakatātā ʻi he peesi 15]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

KĒNANI

Mekito

KILIATI

Tōtani

Sīkemi

Pēteli (Lusa)

ʻAi

Selusalema (Sālema)

Pētelihema (ʻEfalata)

Māmili

Hepeloni (Makipila)

Kela

Peasipa

Sōtoma?

NĪKEPI

Leopote?

[Ngaahi moʻunga]

Molaia

[Ngaahi vai]

Tahi Māsima

[Ngaahi vaitafe]

Sioatani

[Fakatātā]

Naʻe fononga ʻa ʻĒpalahame ʻi he kotoa ʻo e fonuá

[Mape ʻi he peesi 18]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)

Taloasi

SAMOTESIA

Neapoli

Filipai

ʻAmifipoli

Tesalonaika

Pēlea

ʻAtenisi

Kolinitō

ʻEfesō

Mileto

LOTA

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share