LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 2/1 p. 29-31
  • Ko e Fakahīkihiki pe Fakahekeheke?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Fakahīkihiki pe Fakahekeheke?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fakamatalaʻi ʻo e Fakahīkihikí mo e Fakahekeheké
  • Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
  • Fakahekeheké​​—Ko ha Tauhele
  • Ngaahi Maluʻi mei he Fakahekeheké
  • Fakahīkihikiʻi ʻi he Taimi ʻOku Totonu Ai Iá
  • Viki ʻa Sihova, ko Hotau ʻOtuá!
    Hiva kia Sihova
  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko Hotau ʻOtuá!
    “Hiva Fiefia” kia Sihova
  • Kau Talavou, Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Fakamavaheʻi ke Hoko ko e Kau Fakahīkihiki Fiefia ʻi Māmani Lahi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 2/1 p. 29-31

Ko e Fakahīkihiki pe Fakahekeheke?

ʻOKU pehē atu ʻe ha taha kiate koe, “ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ho foʻi sitaila ʻulu foʻoú!” Ko e fakahīkihiki pe fakahekeheke? “Ko e foʻi suti ko iá ʻoku feʻungamālie mo koe!” Fakahīkihiki pe fakahekeheke? “Ko e foʻi kai ifo taha ʻeni kuó u kai ai!” Ko e fakahīkihiki ia pe fakahekeheke? ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakavīkiviki peheé, ʻoku tau fifili nai pe ʻoku nau haʻu mei he loto-moʻoni mo e lea moʻoni pe ʻoku nau ʻuhingá pē ke fakafiefiaʻi kitautolu ka ʻoku ʻikai moʻoni ke tui pehē ʻa e tokotaha-leá ia.

ʻE lava fēfē ke tau ʻilo pe ko e meʻa ʻoku leaʻaki mai ʻe ha taha kiate kitautolú ko e fakahīkihiki pe ko e fakahekeheke? ʻOku mahuʻinga ia? Meʻa ní heʻikai lava ke tau tali pē ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki maí ʻi he anga ʻo ʻene hā maí pea nonga pē ʻi he fiefia ʻokú ne fakahoko maí? Fēfē ʻa e taimi ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e fakahīkihikí ki he niʻihi kehé? Kuo tau sivisiviʻi ʻa ʻetau ngaahi ʻuhinga ki aí? ʻI he fakakaukau ki he ngaahi fehuʻí ni ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau ʻiloʻilo mo ngāueʻaki hotau ʻeleló ʻi ha founga ʻoku ʻoatu ai ʻa e fakahīkihikí ki he ʻOtua ko Sihová.

Fakamatalaʻi ʻo e Fakahīkihikí mo e Fakahekeheké

ʻOku fakamatalaʻi ʻa e fakahīkihikí ʻe he Webster’s Dictionary ko ha fakahāhā ʻo e leleiʻia pe fakaongoongolelei, pea ʻoku lava ke toe ʻuhinga ʻa e foʻi leá ki he lotu pe ko hono fai ʻa e fakalāngilangi. ʻOku hā mahino ko e ongo ʻuhinga ki muí ʻoku lave pē ia ki he fakahīkihiki ʻoku fakahanga ki he ʻOtua ko Sihová. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e lotu moʻoní, ʻo hangē ko ia ʻoku enginaki mai ʻe he tokotaha-tohi-sāme fakamānavaʻí: “ʻOku lelei . . . ʻoku sai: ʻoku matamatalelei ʻa e hiva haleluia.” “ʻIlonga ha meʻa ʻoku manava ke ne fai ʻa e fakamalo ʻo Iaa.”​—Sāme 147:1; 150:6.

Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ʻoku ʻikai malava ke fai ʻa e fakahīkihikí ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku lava ke fai ia, ʻi he ʻuhinga ko e fakaongoongolelei, leleiʻia, pea ko ha fakamāuʻi lelei. ʻI ha pealapeli naʻe ʻomai ʻe Sīsū, naʻe tala ai ʻe ha ʻeiki ki haʻane sevāniti: “Malo, siʻi tamaioʻeiki lelei mo lototō.”​—Mātiu 25:21.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakamatalaʻi ʻa e fakahekeheké ko e loi, fakahīkihiki mālualoi pe fuʻu hulu, lolotonga iá ʻoku faʻa maʻu ʻe he tokotaha fakahekeheké ʻa e ngaahi taumuʻa siokita. Ko e fakaongoongolelei olopotó pe fakavīkivikí ʻoku fai ia ke maʻu ai ʻa e saiʻia pe ngaahi lelei fakamatelie mei ha taha, pe ke fakatupu ha ongoʻi ʻo e fakahoko ha fatongia ki he tokotaha-fakahekeheké. Ko ia ʻoku ueʻi ʻa e kau fakahekeheké ʻe he siokita. Fakatatau ki he Siutasi 16, ʻoku nau “mateuteu mo e fakahekeheke ki he kakai kehé ʻi he taimi ʻoku nau sio ai ki ha lelei ʻi ai.”​—The Jerusalem Bible.

Ko e Vakai ʻa e Tohitapú

Ko e hā ʻa e vakai ʻa e Tohitapú ki hono fakahīkihikiʻi ʻa e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá? ʻOku fokotuʻu ʻe Sihova ha sīpinga maʻatautolu ke tau muimui ai ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻOku talamai kiate kitautolu ʻi he Tohitapú ʻe fakahīkihikiʻi kitautolu kapau ʻoku tau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻOku pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paulá “ʻe toki maʻu taki taha mei he ʻOtua hono fakamālō totonu.” ʻOku talamai ʻe Pita kiate kitautolu ko e tuʻunga lelei ʻo ʻetau tui kuo siviʻí “kuo ne lava ʻa e fakamālō.” Ko ia, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakahaaʻi mai ai kiate kitautolu ko hono fai ʻa e fakahīkihiki totonú ko ha ngāue anga-ʻofa, ʻofa, mo ʻaonga ia, ko e taha ia ke ʻoua naʻa liʻaki.​—1 Kolinito 4:5; 1 Pita 1:7.

Ko e toe matavai ʻe taha ʻoku lava ke haʻu mei ai ʻa e fakahīkihiki kiate kitautolú, fakatatau ki he Tohitapú, ko e kau maʻu mafai fakapuleʻanga ko ia ʻoku nau fakatokangaʻi hotau ʻulungaanga leleí pea ʻoku fakaongoongoleleiʻi totonu ai kitautolu. “Fai lelei,” ko e meʻa ia ʻoku talamai kiate kitautolú, “pea te ke maʻu ha fakamalo mei ai.” (Loma 13:3) Te tau toe maʻu nai ʻa e fakahīkihiki mei he kakai ʻoku nau tui loto-moʻoni ki he meʻa ʻoku nau leaʻakí pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ʻuhinga fufū ʻi hono fakahīkihikiʻi kitautolú. ʻOku pehē ʻe he ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí ʻia Palovepi 27:2: “Tuku ke viki koe ʻe ha taha kehe, ʻo ʻikai ko ho ngutu oʻou.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ko hono tali ʻa e fakahīkihiki mei he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku totonu.

Heʻikai pehē ia ʻi he fekauʻaki mo hono ʻoatu pe maʻu ʻa e fakahekeheké. Ko e hā ʻoku mātuʻaki taʻefakahōifua ai kia Sihova ʻa e lea fakahekeheké? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku mālualoi ia, pea ʻoku fakahalaiaʻi ʻe Sihova ʻa e mālualoí. (Fakafehoanaki mo Palovepi 23:​6, 7.) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai faitotonu ia. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e kakai ʻoku tuha mo e ʻikai hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e meʻa pē ʻoku nau faí ko e feloiʻaki, loungutu fakahekeheke, talanoa mei ha loto-lōua. Fakatauange ke tuʻusi ʻosi ʻe Yahweh ʻa e loungutu fakahekeheke kotoa pē.”​—Sāme 12:​2, 3, JB.

Ka ʻoku hiliō ai, ko e fakahekeheké ʻoku taʻeʻofa. ʻOku ueʻi ia ʻe he siokita. ʻI he hili ʻa e lea fekauʻaki mo e kau fakahekeheké, ʻoku lave ʻa e tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá kiate kinautolu ʻo pehē: “Ko homau ʻelelo te mau malohi ai; te mau faʻiteliha he faiʻaki homau loungutu: Ko hai ʻa e ʻeiki kiate kimautolu?” ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku siokita peheé ko e ‘kau fakamalohi ʻo e kau tuʻutāmakí.’ Kuo nau ngāueʻaki honau ngaahi ʻelelo fakahekeheké, ʻo ʻikai ke langa hake ʻaki ʻa e niʻihi kehé, ka ke fakaʻauha kinautolu mo fakamamahiʻi kinautolu.​—Sāme 12:​4, 5.

Fakahekeheké​​—Ko ha Tauhele

“Ko e tangata malohi ʻoku lea fakaoleole [“fakahekeheke,” NW] ki hono kaungaʻapi, ko ʻene fola pe ha kupenga ki hono vaʻe.” Ko e lea ia ʻa e tuʻi poto ko Solomoné, pea ko e moʻoni ē ka ko ia! (Palovepi 29:5) Naʻe feinga ʻa e kau Fālesí ke fola atu ha tauhele kia Sīsū ʻaki ʻa e fakahekeheke. Naʻa nau pehē: “Tangataʻeiki ʻoku mau ʻilo ʻoku ke moʻoni koe, pea ʻoku ke ako totonu ʻaki ʻa e hala ʻo e ʻEiki, pea ʻoku ʻikai te ke tokaʻi ha taha: koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke filifilimānako.” He ongo lelei ē ko ia! Ka naʻe ʻikai kākaaʻi ʻa Sīsū ʻe heʻenau lea momole-ʻolungá. Naʻá ne ʻilo naʻe ʻikai te nau tui ki heʻene faiako ʻaki ʻa e moʻoní ka ko e feinga pē ke tauheleʻi ia ʻi heʻene lea ʻi he meʻa fekauʻaki mo e totongi tukuhau kia Sisá.​—Mātiu 22:​15-22.

Naʻe kehe ʻaupito meia Sīsū ia ʻa Tuʻi Hēlota ʻo e ʻuluaki senitulí. ʻI heʻene fai ha malanga ki he kakaí ʻi he kolo ko Sesaliá, naʻe tali atu ʻe he kakaí: “Ko e folofola ʻa ha ʻOtua, ʻo ʻikai ko ha tangata.” ʻI he ʻikai ke valokiʻi ʻa e kakaí ʻi he fakahīkihiki mātuʻaki fakamamata mo loi peheé, naʻe tali ʻe Hēlota ia ʻa e fakahekeheké. Naʻe ʻomai leva ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e tautea ʻo e meʻa ko iá ʻi hono taaʻi ʻo Hēlota ʻaki ha ponu ʻo iku ai ki heʻene mate.​—Ngāue 12:​21-23.

ʻE tokanga ha Kalisitiane matuʻotuʻa ke ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa ko ia ko e fakahekeheke. ʻOku tautefito ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa e totonu ke nau ʻiloʻilo ʻi he taimi ʻoku lahi fau ai ʻa e fakahāhā ʻo e leleiʻiá, ʻe ha taha ʻoku kau ʻi ha meʻa fakaefakamaau ʻo aʻu nai ki he tuʻunga ko hono fakahoa ha tokotaha mātuʻa ki ha tokotaha kehe pea lea ʻo fakahaaʻi ʻa hono lahi ʻo e anga-ʻofa ange mo kaungāongoʻi ange ʻa e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e leá.

ʻOku fakahāhā mahino mai ʻe he Tohitapú ʻa e toe tōʻanga ʻe taha ʻoku lava ke fakahoko mai ʻe he fakahekeheké ʻi heʻene fakamatala ki he anga ʻo hono tauheleʻi ʻo ha kiʻi talavou ʻe ha fefine fakatauele ke tō ki he ʻulungaanga taʻetāú. (Palovepi 7:​5, 21) Ko e fakatokanga ko ʻení ʻoku kaunga ia ki he tuʻunga ʻi he ʻaho ní. ʻI he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku tuʻusi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he taʻu taki taha, ʻoku fakamavaheʻi ʻa e tokolahi koeʻuhi ko e ʻulungaanga taʻetāú. ʻIkai ko e tō pehē ki he angahala mamafá naʻe kamata ʻaki ia ʻa e fakahekeheke? Koeʻuhi ʻoku manako lahi ʻaupito ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha fakavīkiviki mo e fakaongoongolelei, ko e talanoa momole-ʻolunga mei ha loungutu fakahekeheké ʻoku lava ke ne tuku hifo ʻa e talitekeʻi ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane ki he ʻulungaanga taʻetotonú. ʻI he ʻikai ke talitekeʻi ʻa e meʻa ko iá, ʻe lava ke taki atu ia ki he ngaahi nunuʻa mamafa.

Ngaahi Maluʻi mei he Fakahekeheké

ʻOku fakahōhōʻiaʻi ʻe he fakahekeheké ʻa e ʻofa pē kiate kitá pe loto-mahikihiki ʻa e tokotaha ʻoku fakahekehekeʻí. ʻOku fakataumuʻa iá ke ne ʻoatu ki ha tokotaha ha fakakaukau ʻulu-pupula ki hono mahuʻinga ʻoʻoná, ʻo ʻai ia ke ne fakakaukau ʻokú ne māʻolunga ange ia ʻi he niʻihi kehé ʻi ha tafaʻaki. Naʻe fakatatau ʻe filōsefa François de La Rochefoucauld ʻa e fakahekeheké ki he paʻanga loí, “ʻa ia, ka ne ʻikai ʻa e loto-mahikihikí ʻe ʻikai lava ke hoko ʻo vilo takai.” Ko ia, ko e founga ke maluʻi ai kitá ko ʻete tokanga ki he akonaki fakapotopoto ʻa e ʻaposetolo ko Paulá: “Oku ou tala atu ai ki he tagata taki taha kotoabe oku iate kimoutolu, ke oua naa lelei lahi ene mahalo kiate ia i he mahalo oku totonu; ka ke mahalo fakabotoboto, o fakatatau ki hono lahi oe tui kuo vaheʻi e he Otua ki he tagata taki taha.”​—Loma 12:3, PM.

Neongo ko ʻetau hehema fakaenatulá ia ke saiʻia ke fanongo ki he meʻa ʻoku ongo lelei ki hotau telingá, ko e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni kiate kitautolú ʻi he taimi lahi tahá ko e akonaki mo e valoki makatuʻunga ʻi he Tohitapú. (Palovepi 16:25) Naʻe loto ʻa Tuʻi ʻĒhapi ke ne fanongo pē ki he meʻa naʻe fakahōifua kiate iá; naʻe aʻu ʻo kole ʻa ʻene kau sevānití ki he palōfita ko Maikaiá ke ʻai ʻene leá ke “tatau mo haʻanautolu [kau palōfita fakahekeheke ʻa ʻĒhapí], ʻo lea lelei.” (1 Tuʻi 22:13) Kapau naʻe loto-lelei ʻa ʻĒhapi ke fanongo ki he lea hangatonú pea liliu ʻene ngaahi founga angatuʻú, naʻe mei lava ke hao mei heʻene tō kovi ko ia he taú ki ʻIsilelí pea pehē foki ki heʻene mate tonu aí. Ki ha lelei fakalaumālie maʻatautolu tonu, ʻoku totonu ke tau vave ke ngāue ki he akonaki mālohi, kae anga-ʻofa ʻa e kau mātuʻa Kalisitiane kuo fakanofó, ʻa ia ʻoku nau loto ke tokoni kiate kitautolu ke tau kei nofo ʻi he hala totonu ʻo e moʻoní, kae ʻoua ʻe kumi ki he kakai ʻoku nau hanganaki talamai kiate kitautolu ʻoku tau lelei lahí, ʻo fakaveli hotau telingá ʻaki ʻa e lea fakahekeheké!​—Fakafehoanaki mo 2 Timote 4:3.

ʻI ha faʻahinga ʻuhinga, ʻe ʻikai teitei loto ʻa e kau Kalisitiané ke hanga ki he fakahekeheké. ʻI he hangē ko ʻIlaiū anga-tonú, ʻoku nau lotu fakapapau: “ʻAi ke ʻoua te u filifilimānako ki ha taha pē, pea ʻoua ʻe fakahekeheke ki ha faʻahinga tangata pē; he ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻa e founga ke fakahekeheke aí, naʻa toʻo fakavave atu ai au ʻe hoku Tupuʻangá.” Pea, ʻi he hangē ko Paulá, te nau lava ke pehē: “ʻAnefē haʻamau fai ha lea ko e fakalai [“fakahekeheke,” NW] . . . pea ʻanefe haʻamau fai ha meʻa ʻa ia ko e kofu pe ʻo haʻamau manumanu?”​—Siope 32:​21, 22, An American Translation; 1 Tesalonaika 2:​5, 6.

Fakahīkihikiʻi ʻi he Taimi ʻOku Totonu Ai Iá

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he palovēpi fakamānavaʻí ʻoku lava ke ngāue ʻa e fakahīkihikí ʻo hangē ha siviʻangá, ʻo pehē: “Ko e kulo-tutuʻangá ki he silivá, pea ko e fōnise ki he koulá, ka ko e fakahīkihikí ko e siviʻanga ʻo ha taha.” (Palovepi 27:​21, The New English Bible) ʻIo, ʻoku ohi hake nai ʻe he fakahīkihikí ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e māʻolunga ange pe loto-mahikihiki, ʻo taki atu ki he tō ʻa ha taha. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe lava ke hā mei ai ʻa ʻene anga-fakanānaá mo e anga-fakatōkilaló ʻo kapau ʻokú ne lāuʻilo ki heʻene moʻuaʻaki kia Sihova ha meʻa pē kuó ne fai ʻo ne ʻomai ai kiate ia ha fakahīkihikiʻi.

Ko e fakahīkihiki loto-moʻoni ki he ʻulungaanga tāú pe ngaahi lavameʻá ʻoku fakatupu langa hake ia fakatouʻosi ki he tokotaha ʻokú ne ʻoatu iá mo e tokotaha ʻokú ne maʻu mai iá. ʻOkú ne fokotuʻu ʻa e fehoungaʻiaʻaki māfana mo lelei. ʻOkú ne fakaʻaiʻai ʻa e feinga ki he ngaahi taumuʻa taau. Ko e fakahīkihiki ʻoku taau ke fai ki he fānau tupú te ne ʻai nai kinautolu ke nau loto ke ngāue mālohi ange. ʻE tokoni nai ia ki hono oʻi honau angá ʻi heʻenau taumuʻa ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻamanekina meiate kinautolú.

Ko ia ai, ʻai ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakahekeheké​—tatau ai pē pe ko hono ʻoatu ia pe ko hono maʻu mai ia. ʻAi ke tau anga-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakahīkihikí. Pea ʻai ke tau nima-homo mo loto-ʻaufuatō ʻi hono ʻoatu ʻa e fakahīkihiki​—tuʻumaʻu kia Sihova ʻi heʻetau lotú pea ʻi he loto-moʻoni ki he niʻihi kehé ʻi he tuʻunga ko e fakaongoongolelei totonu mo e houngaʻia, ʻo manatuʻi ko e “lea ʻoku fai ʻi hono taimi totonu, hono ʻikai lelei.”​—Palovepi 15:23.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share