LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 4/15 p. 21-25
  • Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ke ʻAonga ʻa e Moʻuí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ke ʻAonga ʻa e Moʻuí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Kai Matangi”
  • ʻE ʻAi ʻe he Tuli ki he Mālié Ke Tau Fiefia?
  • ʻE ʻOmai ʻe he Koloa Fakamatelié ha Fiemālie?
  • Ko e Hā e Faʻahinga Ngāue ʻOku Maʻu Ai e Fiemālie Moʻoní?
  • “Li Atu Hoo Ma”
  • “Ko e Kotoa ʻo e Tangata Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Ko Hoʻo Moʻuí​—Ko e Hā Hono Taumuʻá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Ia Kiate Koe pe ko ha Fakatokanga?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 4/15 p. 21-25

Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ke ʻAonga ʻa e Moʻuí?

“Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau.”​—KOH. 12:13, PM.

1, 2. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he vakai ki he tohi Koheletí?

FAKAʻUTA atu ki ha tangata ʻokú ne meimei maʻu ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ha taki fakapuleʻanga ʻiloa ia, ko e taha ia ʻo e kau tangata koloaʻia taha ʻi he māmaní, pea ko e tokotaha poto taha ia ʻi hono toʻutangatá. Kae kehe, neongo ʻa ʻene ngaahi lavameʻá kotoa, ko hono moʻoní ʻokú ne kei ʻeke pē kiate ia, ‘Ko e hā ʻokú ne ʻai ke ʻaonga ʻa e moʻuí?’

2 Naʻe ʻi ai moʻoni ha tangata pehē​—ʻi he taʻu nai ʻe tolu afe kuohilí. Ko hono hingoá ko Solomone, pea ʻi he tohi Koheletí ʻoku tau maʻu ai ʻene fakamatala ki heʻene fekumi ke maʻu ʻa e fiemālié. (Koh. 1:13) ʻOku lahi e meʻa ʻoku lava ke tau ako mei he hokosia ʻa Solomoné. Ko e moʻoni, ko e poto ʻoku maʻu ʻi he tohi Koheletí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa ia te ne ʻomai ʻa e ʻuhinga moʻoni ki heʻetau moʻuí.

“Kai Matangi”

3. Ko e hā ʻa e foʻi moʻoni fakatupu-fakakaukau fekauʻaki mo e moʻui ʻa e tangatá kuo pau ke tau fehangahangai kotoa mo iá?

3 ʻOku fakamatala ʻa Solomone naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa lahi fau ʻi he māmaní​—ko ha matavai taʻehanongataʻanga mo fisifisimuʻa ʻo e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto mo fakaofo heʻikai ʻaupito ʻosi ʻetau fiefia aí. Kae kehe, ʻoku ʻikai lava moʻoni ke tau fakatotoloʻi ʻa e fakatupu ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ʻoku fuʻu nounou ʻetau moʻuí. (Koh. 3:11; 8:17) Hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú, ʻoku nounou hotau ngaahi ʻahó pea mole vave atu. (Siope 14:1, 2; Koh. 6:12) Ko e foʻi moʻoni fakatupu-fakakaukau ko ení ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau ngāue fakapotopotoʻaki ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua eni, koeʻuhi ʻe tākiekina nai kitautolu ʻe he māmani ʻo Sētané ki he ʻalunga ʻoku halá.

4. (a) Ko e hā e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e “muna”? (e) Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku fai e tuli ki ai ʻi he moʻuí te tau lāulea ki aí?

4 Ke fakamamafaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo hono fakamoleki noa ʻetau moʻuí, ʻoku ngāueʻaki ʻe Solomone ʻa e foʻi lea ko e “muna” ʻo tuʻo 30 ʻi he tohi Koheletí. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu ko e “muna” ʻoku ʻuhingá ki he meʻa ʻoku ngeʻesi, laufānō, taʻeʻuhinga, taʻeʻaonga, pe ʻikai hano mahuʻinga tuʻuloa. (Koh. 1:2, 3) ʻOku ngāueʻaki he taimi ʻe niʻihi ʻe Solomone ʻa e foʻi lea ko e “muna” ko ha foʻi lea tatau ia mo e “kai matangi.” (Koh. 1:14; 2:11) ʻOku hā mahino, ko e koto laufānō ke fai ha feinga pē ke puke ʻa e matangí. Ko ha taha pē ʻoku feinga ke fai pehē ʻe iku ia ki he ʻikai te ne maʻu ha meʻa. Ko e tuli ki he ngaahi taumuʻa taʻefakapotopotó ʻe hoko moʻoni ʻo hangē tofu pē ko e fakatupu ongoʻi feifeitamaki ko iá. Ko e moʻuí ʻi he fokotuʻutuʻu lolotonga ko ení ʻoku fuʻu nounou ia ke fakamoleki noa ʻi he ngaahi feinga ʻoku tau hoko ai ʻo halaʻatā mo ha meʻá. Ko ia ai, ke tokoni ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fehālaaki ko iá, tau sio angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakatātā ʻoku ʻomai ʻe Solomone fekauʻaki mo e ngaahi meʻa anga-maheni ʻoku fai e tuli ki ai ʻi he moʻuí. ʻUluakí, te tau lāulea ki he tuli ki he mālié mo e koloá. Hili iá, te tau lāulea leva ki he mahuʻinga ʻo e ngāué.

ʻE ʻAi ʻe he Tuli ki he Mālié Ke Tau Fiefia?

5. Ko fē naʻe kumi ki ai ʻa Solomone ki he fiemālié?

5 ʻI he hangē ko e kakai tokolahi he ʻaho ní, naʻe feinga ʻa Solomone ke maʻu ʻa e fiemālié ʻi he tuli ki he mālie ʻi he moʻuí. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻe ʻikai te u fakafisi ki hoku loto ha momoʻi fiefia ʻe taha.” (Koh. 2:10) Ko fē naʻá ne kumi ki ai ki he mālié? Fakatatau ki he Koheleti vahe 2, naʻá ne ‘tohoʻaki hono kakanó ʻa e uainé’​—ʻo tauhi maʻu ʻi he taimi tatau ʻa e mapuleʻi-kitá—​pea tuli ki he ngaahi ngāue hangē ko hono fakaleleiʻi ʻa e funga fonuá, palani ʻo e ngaahi palasi, fanongo ki he ngaahi fasi mo hono kai ʻo e ngaahi meʻakai lelei.

6. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai hala ai ke fiefia ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻi he moʻuí? (e) ʻI he fekauʻaki mo e fakafiefiá, ko e hā ʻa e mafamafatatau ʻoku fiemaʻú?

6 ʻOku fakahalaki ʻe he Tohi Tapú ʻa hono maʻu ʻo ha taimi fiefia mo e ngaahi kaumeʻá? ʻIkai ʻaupito. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe Solomone, ko hono maʻu ʻo e meʻakaí ʻi ha ʻatimosifia nonga hili ha ʻaho ngāue lahi ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. (Lau ʻa e Koheleti 2:24; 3:12, 13.) ʻIkai ngata aí, ʻoku fakaafeʻi mai ʻe Sihova ʻa e fānaú ke nau ‘fiefia pea fakafiefiaʻi kinautolu ʻe honau lotó’ ʻi ha founga fua fatongia. (Koh. 12:1 [Koh. 11:9, PM]) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e mālōlō mo e fakafiefia lelei. (Fakafehoanaki mo e Maake 6:31.) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻa e fakafiefiá ko e taumuʻa tefito ia ʻo ʻetau moʻuí. ʻI hono kehé, ko e mālōloó ʻoku totonu ke hangē ia ko e hikingaua ʻi he ʻosi ʻo ha kai, ʻo ʻikai ko e hikinga tefito ia ʻo e houa kaí. Te ke loto-tatau ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo hoʻo ifoʻia ʻi he ngaahi hikingauá, ʻe vave hoʻo pāhia aí kapau heʻikai te ke kai ha toe meʻa kehe, pea heʻikai te nau ʻomai ha ivi lahi. ʻI he founga meimei tatau, naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone ko ha moʻui ʻoku fakatefito ʻi he mālié ko ha “kai matangi” ia.​—Koh. 2:10, 11.

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau filifili lelei ʻetau fakafiefiá?

7 ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai ke lelei ʻa e fakafiefia kotoa pē. Ko e lahi taha aí ʻoku fakatupu maumau ʻaupito​—fakalaumālie mo fakaeʻulungāanga fakatouʻosi. Ko e laui miliona ē ʻe fiha kuo siva ʻenau ʻamanakí koeʻuhi pē ko ʻenau ‘loto ke maʻu ha taimi fiefia,’ ʻo ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, maʻu ʻo fuʻu hulu ʻa e kava mālohí, pe pelepaʻangá? ʻOku fakatokanga anga-ʻofa mai ʻe Sihova kapau te tau fakaʻatā hotau lotó pe ko hotau matá ke ne taki kitautolu ki he meʻa ʻoku fakatupu maumaú, kuo pau ke tau ʻamanekina te tau tofanga ʻi hono ngaahi nunuʻá.​—Kal. 6:7.

8. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke tau fakakaukauloto ki heʻetau ʻalunga moʻuí?

8 ʻIkai ngata aí, ko e tuli taʻemafamafatatau ki he mālié te ne taʻofi kitautolu mei he tokanga totonu ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. Manatuʻi, ʻoku mole vave ʻa e moʻuí, pea ʻoku ʻikai ha fakapapauʻiʻanga ia ko ʻetau moʻui fuonounoú te tau maʻu ai maʻu pē ha moʻui lelei pea ʻatā mei he ngaahi palopalemá. Ko e ʻuhinga ia naʻe toe pehē ai ʻe Solomone, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e ʻaonga lahi ange ʻi he ʻalu ki ha putu​—tautefito ki he putu ʻo ha tokoua pe tuofefine Kalisitiane mateaki—​ʻi he ʻalu ki ha “fale ʻo e fiefia.” (Lau ʻa e Koheleti 7:2, 4.) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI heʻetau fanongo ki he malanga putú pea fakakaukauloto ki he ʻalunga moʻui ʻa e sevāniti faitōnunga ʻa Sihova kuo maté, ʻe ueʻi nai ai kitautolu ke tau sivisiviʻi ʻa ʻetau ʻalunga moʻuí tonu. Ko hono olá, te tau fakaʻosiʻaki nai ai ʻoku fiemaʻu ke feʻunuʻaki ʻetau ngaahi taumuʻá koeʻuhi ke ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e toenga ʻo ʻetau moʻuí.​—Koh. 11:9 (12:1, PM).

ʻE ʻOmai ʻe he Koloa Fakamatelié ha Fiemālie?

9. Ko e hā naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e koloá?

9 Ko Solomoné ko e taha ia ʻo e kau tangata koloaʻia taha ʻi he māmaní ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻa e tohi Koheletí. (2 Kal. 9:22) Naʻá ne maʻu ʻa e paʻanga ke ʻomai ʻaki ha meʻa pē naʻá ne fiemaʻu. “Neongo pe ko e ha naʻe holi ki ai ʻa hoku mata, naʻe ʻikai te u taʻofi mei ai” ko ʻene tohí ia. (Koh. 2:10) Neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ʻomai ʻe he koloá ʻataʻatā pē ha fiemālie. “Ko ia oku manako ki he siliva e ikai ke ne fiemalie i he siliva; be ko ia oku manako ki he koloa i he tubulaki o ene mea,” ko ʻene fakamulitukú ia.​—Koh. 5:10, PM.

10. Ko e hā ʻoku taki atu ki he fiemālie moʻoní mo e koloa moʻoní?

10 Neongo ʻa e fetōʻaki e mahuʻinga ʻo e koloá, ʻoku kei lava pē ke manakoa lahi ʻa hono maʻu iá. ʻI ha savea ki muí ni ʻi ʻAmelika, naʻe fakamatala ai ʻa e peseti ʻe 75 ʻo e kau ako taʻu ʻuluaki kotoa ʻi he ʻunivēsití ko ʻenau taumuʻa tefito ʻi he moʻuí ke nau hoko ʻo “tuʻumālie fakapaʻanga.” Neongo kapau naʻa nau aʻusia ʻenau taumuʻá, naʻa nau fiefia moʻoni? Mole ke mamaʻo. Kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ko e tō ʻa e fakamamafá ki he meʻa fakamatelié, ko hono moʻoní, ko ha taʻofiʻanga ia ʻo e fiefiá mo e fiemālié. ʻI he kuohilí, naʻe ʻosi aʻusia ai ʻe Solomone ʻa e fakamulituku tatau. Naʻá ne tohi: “Naʻa ku tanaki foki maʻaku ʻa e siliva mo e koula, pea mo e ha ʻa e koloa kanokato ʻo e ngaahi tuʻi . . . pea ta ko e muna pe hono kotoa mo e kai matangi.”a (Koh. 2:8, 11) ʻI hono kehé, kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke tauhi ʻaufuatō kia Sihova pea maʻu ʻa ʻene tāpuakí, te tau maʻu ai ʻa e koloa moʻoní.​—Lau ʻa e Palovepi 10:22.

Ko e Hā e Faʻahinga Ngāue ʻOku Maʻu Ai e Fiemālie Moʻoní?

11. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngāué?

11 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo ngāue ʻa ʻeku Tamai ʻo aʻu ki he taimi ni, pea ʻoku ou ngāue mo au foki.” (Sione 5:17) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku maʻu ʻe Sihova mo Sīsū ʻa e fiemālie ʻi he ngāué. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e fiemālie ʻa Sihova ʻi heʻene ngāue fakaefakatupú ʻi he pehē ai: “Naʻe ʻafio ʻa e ʻOtua ki he meʻa kotoa pe kuo ne ngaohi, pea tā kuo lelei ʻaupito.” (Sen. 1:31) Ko e kau ʻāngeló naʻa nau kamata “hiki mavava” ʻi heʻenau sio ki he meʻa kotoa naʻe fai ʻe he ʻOtuá. (Siope 38:4-7) Naʻe houngaʻia pehē ʻa Solomone ʻi he ngāue ko ia ʻoku ʻi ai hono taumuʻa mahuʻingá.​—Koh. 3:13.

12, 13. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe ha ongo meʻa ʻa e fiemālie ʻokú na maʻu ʻi he ngāue faitotonú? (e) Ko e hā ʻoku lava ai ke fakatupu ongoʻi feifeitamaki ʻa e ngāue paʻangá ʻi he taimi ʻe niʻihi?

12 ʻOku mahinoʻi ʻe he faʻahinga tokolahi ʻo e tangatá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue faitotonú. Hangē ko ení, ʻoku pehē ʻe José, ko ha tokotaha tā valivali lavameʻa, “ʻI hoʻo malava ke tā ʻi he lauʻi laá ʻa e fakatātā ʻoku ʻi ho ʻatamaí, ʻokú ke ongoʻi ai hangē kuó ke lava ʻo kaka ʻi ha fuʻu moʻunga māʻolungá.” Ko Mikaele,b ʻa ia ko ha tangata pisinisi ia, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻomai ʻe he ngāué ʻa e fiemālie koeʻuhi ʻokú ne ʻai ke ke malava ʻo tokonaki maʻa ho fāmilí. ʻOku toe lava ke ne ʻoatu kiate koe ha ongoʻi lavameʻa.”

13 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakafoʻi ʻa e ngaahi ngāue lahi pea ʻoku siʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie ke faʻu ha meʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngāueʻangá tonu ko ha tupuʻanga ia ʻo e ongoʻi feifeitamaki pea ko e feituʻu ia ʻo e fakamaau taʻetotonú. Hangē ko hono fakahaaʻi ʻe Solomoné, ko e tokotaha fakapikopikó​—koeʻuhi nai ko ʻene ngāueʻaki ʻene felāveʻi mo e kakai maʻu mafaí—​te ne maʻu nai ʻa e pale ʻo e tokotaha ngāue mālohí. (Koh. 2:21) ʻE toe iku nai ʻa e ngaahi meʻa tefito kehe ki he siva ʻa e ʻamanakí. Ko e meʻa ʻoku kamata ʻo taku ko ha faingamālie fakapisinisi tupu lahí ʻe iku nai ia ki he taʻelavameʻa koeʻuhi ko ha tōlalo ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká pe ko e hokonoa ʻo ha ngaahi meʻa. (Lau ʻa e Koheleti 9:11.) ʻI he taimi lahi, ko e tokotaha ʻoku fāinga mālohi ke lavameʻá ʻokú ne iku ki he loto-ʻiteʻita mo e ongoʻi feifeitamaki, ʻi heʻene ʻiloʻi kuó ne hanganaki “fakaongosia maʻae matangi.”​—Koh. 5:16.

14. Ko e hā e ngāue ʻoku ʻomai maʻu pē ai ʻa e fiemālie moʻoní?

14 ʻOku ʻi ai ha faʻahinga ngāue ʻoku ʻikai ʻaupito fakasiva ʻamanaki? Ko Hōsea, ʻa e tokotaha tā valivali naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, ʻe mole nai ai pe ʻauha ʻa e ngaahi fakatātā naʻe taá. ʻOku ʻikai pehē ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie ia ʻoku tau faí. ʻI he talangofua kia Sihova ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, kuó u tokoni ai ki hono langa ʻo ha meʻa ʻoku tuʻuloa​—ko e kau Kalisitiane lelei manavahē-ʻOtua. ʻOku mahuʻinga taʻehanotatau ia.” (1 Kol. 3:9-11) ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻoku pehē ʻe Mikaele ko hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku ʻomai ai kiate ia ʻa e fiemālie lahi mamaʻo ange ia ʻi heʻene ngāue paʻangá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne fetongi ʻa e fiefia ʻokú ke ongoʻi ʻi he taimi ʻokú ke vahevahe atu ai ha moʻoni Fakatohitapu ki ha taha peá ke ʻiloʻi kuo aʻu ia ki hono lotó.”

“Li Atu Hoo Ma”

15. Ko e hā ʻokú ne ʻai moʻoni ke ʻaonga ʻa e moʻuí?

15 ʻI he fakamulitukú, ko e hā ʻokú ne ʻai moʻoni ke ʻaonga ʻa e moʻuí? ʻOku tau ongoʻi ʻa e fiemālie moʻoni kapau te tau ngāueʻaki ʻa hotau taimi nounou ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení ke failelei pea ke fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova. ʻE lava ke tau langa hake ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, ʻe lava ke tau ʻoatu ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālie lelei ki heʻetau fānaú, ʻe lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova, pea ʻe lava ke tau fakatupulekina ʻa e kaumeʻa tuʻuloa mo hotau fanga tokouá mo e tuofāfiné. (Kal. 6:10) Ko e ngaahi ngāue kotoa ko ení ʻoku ʻi ai honau mahuʻinga tuʻuloa pea ʻoku ʻomai ai ʻa e tāpuaki ki he faʻahinga ʻoku nau lavaʻi iá. Naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone ha fakahoa mahuʻinga ʻaupito ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e mahuʻinga ʻo e faileleí. Naʻá ne pehē: “Li atu hoo ma ki he fukahi vai: he ka hili ae gaahi aho lahi te ke toe ilo ia.” (Koh. 11:1, PM) Naʻe ekinaki ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Foaki, bea e foaki ia kiate kimoutolu.” (Luke 6:38, PM) ʻIkai ko ia pē, ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova tonu te ne fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku failelei ki he niʻihi kehé.​—Pal. 19:17; lau ʻa e Hepelu 6:10.

16. Ko fē ʻa e taimi lelei ke palani ai ʻetau ʻalunga moʻuí?

16 ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Tohi Tapú ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto lolotonga ʻoku tau kei siʻí ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa ʻetau moʻuí. ʻI he tuʻunga ko iá, te tau malava ai ke kalofi ʻa e ongoʻi feifeitamaki ʻi he ngaahi taʻu ʻamuí. (Koh. 12:2 [Koh. 12:1, PM]) He meʻa fakamamahi ē kapau ne tau fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu lelei taha ʻo ʻetau moʻuí ʻi he tuli ki he ngaahi meʻa fakamānako ʻo e māmaní, ʻo toki ʻiloʻi ai ʻoku nau taʻeʻaonga tatau pē mo e matangí!

17. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí?

17 ʻI he hangē ko ha tamai ʻofa pē, ʻoku loto ʻa Sihova ke ke fiefia ʻi he moʻuí, failelei, pea kalofi ha loto-mamahi ʻoku ʻikai fiemaʻu. (Koh. 12:1 [Koh. 11:9, 10, PM]) Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke ke fai iá? Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie pea ngāue mālohi leva ke aʻusia. ʻI he meimei taʻu ʻe 20 kuo maliu atú, naʻe pau ke fili ai ʻa Kēvia ʻi ha ngāue fakatoketā ʻe ala maʻu ai ha vāhenga lelei pea mo e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. “Neongo ʻoku lava ke fakafiemālie ʻa e ngāue ʻa ha toketā, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke fakahoa ki he fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku tokoniʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní,” ko ʻene laú ia. “Ko e ngāue taimi-kakató kuó ne ʻai ke u malava ʻo fiefia kakato ʻi he moʻuí. Ko e meʻa pē ʻoku ou fakameʻapangoʻia aí ko e ʻikai ke u sinaki kamata tōmuʻá.”

18. Ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻe mātuʻaki ʻaonga ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní?

18 Ko e hā leva ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻú? ʻOku pehē ʻe he tohi Koheletí: “ʻOku ngangatu ange ʻa e hingoa lelei ʻi he lolo takai, mo e ʻaho ʻo e pekia ʻi he ʻaho ʻo hoto fanauʻi.” (Koh. 7:1) ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatātaaʻi lelei ange ʻa e meʻá ni ka ko e moʻui ʻa Sīsuú. Naʻá ne maʻu moʻoni ha hingoa tuʻu-ki-muʻa ʻi he vakai mai ʻa Sihová. ʻI he pekia faitōnunga ʻa Sīsuú, naʻá ne fakatonuhiaʻi ai ʻa e tuʻunga-hau ʻo ʻene Tamaí pea tokonaki mai ʻa e feilaulau huhuʻí, ʻa ia naʻe fakaava ai ʻa e hala ki hotau fakamoʻuí. (Mt. 20:28) Lolotonga ʻa ʻene moʻui taimi nounou ʻi he māmaní, naʻe ʻomai ai ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa​—ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku tau feinga ke faʻifaʻitaki ki ai—​ʻo ha moʻui ʻaonga moʻoni.—1 Kol. 10:34 (11:1, PM); 1 Pita 2:21.

19. Ko e hā ʻa e akonaki fakapotopoto naʻe fai ʻe Solomoné?

19 Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau fokotuʻu ha hingoa lelei ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. Ko hono maʻu ha ongoongo ʻoku lelei ʻi he ʻafio mai ʻa Sihova kiate kitautolú ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi hono maʻu ʻo e koloá. (Lau ʻa e Mātiu 6:19-21.) ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi founga ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku lelei ʻi he vakai mai ʻa Sihová pea ʻe fakakoloa ai ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé, ʻai ke mālohi ʻetau nofo malí pea mo hotau fāmilí, pea fakaleleiʻi hotau tuʻunga fakalaumālié ʻi he ako fakafoʻituitui mo hono maʻu ʻo e fakatahá. (Koh. 11:6; Hep. 13:16) Ko ia ai, ʻokú ke loto ke maʻu ha moʻui ʻoku ʻaonga moʻoni? Kapau ko ia, hanganaki muimui ʻi he akonaki ʻa Solomoné: “Ke ke manavahe ki he Otua, bea ke fai ki he ene gaahi fekau: he oku katoa i he mea ni ae gaue totonu ae tagata.”—Koh. 12:13, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Naʻe maʻu ʻe Solomone ha paʻanga pau fakataʻu ko e talēniti koula ʻe 666 (laka hake he kilokalami ʻe 22,000).—2 Kal. 9:13.

b Kuo liliu ʻa e hingoá.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fakakaukau fakamātoato ʻo fekauʻaki mo ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí?

• ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he tuli ki he mālié mo e koloá?

• Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻe ʻomai ai ʻa e fiemālie tuʻuloá?

• Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻú?

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fakafiefiá ʻi heʻetau moʻuí?

[Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko e hā ʻokú ne ʻai ke fakafiemālie lahi ʻa e ngāue fakamalangá?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share