ʻE Lava ke Toe Fakafoki Mai ʻa e Loto-Falalá!
NEONGO ko e faingataʻa lolotonga fekauʻaki mo e loto-falalá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e “kuonga fakamui,” ko e ʻikai ha loto-falalá naʻe toe hā mahino foki ia ʻi he laui afeʻi taʻu kuohilí. (2 Timote 3:1) Naʻe ʻuluaki malanga hake ia ʻi ha feituʻu naʻe mātuʻaki taʻeʻamanekina—ʻi ha palataisi. ʻOku lau ʻa e Tohitapú ʻo kau ki hono tuʻuʻangá: “Pea naʻe tō ʻe Sihova Elohimi ha ngouetapu ʻi Iteni, ʻi hahake; pea ne tuku ai ʻa e tangata kuo ne ngaohi. Pea naʻe fakatupu ʻe Sihova Elohimi mei he kelekele ʻa e ʻakau kehekehe naʻe ha fakaʻofoʻofa, pea lelei ki he kai; kaeʻumaʻa ʻa e ʻAkau ʻo e Moʻui ʻi he loto ngoue, mo e ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi.”—Senesi 2:8, 9.
ʻOku fai ha fakamaama ʻi he ngaahi veesi ki muí ʻo kau ki he kaunga ʻa e meʻá ni ki he faingataʻa ʻi onopooni fekauʻaki mo e loto-falalá. ʻOku tau lau: “Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova Elohimi ki he tangata, ʻo pehe, ʻE lelei ʻaupito hoʻo kai mei he ngahi ʻakau kehekehe ʻo e ngoue; ka ko e ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi ʻe ʻikai te ke kai mei ai: he ko e ʻaho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.” (Senesi 2:16, 17) Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga ke veiveiua ai ʻa ʻĀtama ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihová?
ʻOku hoko atu ʻetau laú: “Pea ko e Ngata naʻe olopoto lahi ʻi he manu kotoa pe ʻo e fonua, ʻa ia ne ngaohi ʻe Sihova Elohimi. Pea ne huhū ange ki he fefine, ʻOku moʻoni koā kuo folofola ʻe he ʻOtua ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kehekehe ʻo e ngouetapu? Pea tali ʻe he fefine ki he Ngata, ʻOku ngofua pe ʻema kai ʻa e fua ʻo e ngaahi ʻakau ʻo e ngouetapu: ka ko e fua ʻo e ʻakau ʻoku ʻi he loto ngoue, kuo folofola ʻa e ʻOtua, ʻE ʻikai te mo kai mei ai, pea ʻe ʻikai te mo ala ki ai, naʻa mo mate. Pea pehe ʻe he Ngata ki he fefine, ʻE ʻikai ʻaupito te mo mate: kae kehe, ʻoku meaʻi ʻe he ʻOtua ko e ʻaho te mo kai ai ʻe ʻa ai homo mata, pea te mo hoko ke hange ko e ʻOtua, hoʻomo ʻilo ʻa e lelei mo e kovi. Pea naʻe vakai ʻe he fefine ko e ʻakau ia ʻoku lelei ki he kai, pea matamatalelei ki he mata, kaeʻumaʻa ko e ʻakau ke fai ki ai ha velevele ko ʻene fakapotoʻi, pea ne hanga ʻo toli hono fua, ʻo kai, pea ne ʻange foki ki hono husepaniti naʻe ʻiate ia; pea kai mo ia.”—Senesi 3:1-6.
ʻI hono taʻetokangaʻi ʻa e fakatokanga mahino ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahāhā ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ʻikai ha loto-falala kia Sihová. Naʻe tapua mai meiate kinaua ʻa e fili ʻo e ʻOtuá ko Sētané, ʻa ia naʻá ne lea kia ʻIvi fakafou ʻi ha ngata moʻoni. Naʻe ʻikai ha loto-falala ʻa Sētane ki he founga ʻo e pule ʻa Sihová. Koeʻuhi ko e meʻá ni pea mo ha loto-hīkisia mo fiemāʻolunga, naʻá ne angatuʻu ai ki he ʻOtuá peá ne takihalaʻi ai ʻa e tangatá ki hono fai ʻa e meʻa tatau. Naʻá ne tākiekina kinaua ki he fakakaukau ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke fai ha falala ki ai.
Ko e Olá? Ko e Vahaʻangatae ʻOku Kovi
Kuó ke mamata nai ko e faʻahinga tāutaha ko ē ʻoku ʻikai te nau falala ki he niʻihi kehé ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke tauhi maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa. Ko Pāpiliasi Sailosi, ko ha faʻu-tohi Latina ʻo e ʻuluaki senitulí K.M., naʻá ne tohi: “Ko e loto-falalá ko e haʻi pē ia ʻe taha ʻo e kaungāmeʻá.” ʻAki ʻena faiangatuʻú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĀtama mo ʻIvi naʻe ʻikai te na falala ki he ʻOtuá. Ko ia ai, naʻe ʻikai moʻoni ha ʻuhinga ke falala ai ʻa e ʻOtuá kiate kinaua. Ko hono ikuʻanga ʻo e maumau ʻa e falalá, pe loto-falalá, naʻe mole ai mei he ʻuluaki mātuʻá hona kaumeʻa mo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe toe lea ʻa Sihova kiate kinaua hili ʻene fakahalaiaʻi kinaua ʻi heʻena angatuʻú.
Naʻe toe faingataʻaʻia foki ai ʻa e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia ʻIvi: “Te ke faʻeleʻi mamahi ʻa e fānau; kae to hoʻo holi ki ho husepaniti, pea ʻe aʻana ʻa e pule kiate koe.” (Senesi 3:16, fakaʻītali ʻamautolu) ʻOku pehē ʻe he The Jerusalem Bible: “Te ne pule fakafieʻeiki kiate koe.” ʻI he ʻikai ngāueʻi ʻa e tuʻunga-ʻulu anga-ʻofa ki hono uaifí, hangē ko ia naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá, naʻe hoko ʻa ʻĀtama ʻi he taimi ko iá ko hono pule, ʻo pule fakafieʻeiki kiate ia.
Hili ʻena faiangahalá, naʻe feinga ʻa ʻĀtama ia ke tukuakiʻi ki hono uaifí. ʻI heʻene fakakaukau koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne faí, naʻe tuli ai kinaua mei ha ngoue haohaoa ki ha māmani teʻeki ʻosi, ʻo fakamalaʻia ki he pōpula ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga taʻehaohaoa ki muʻa ke foki ki he efú. (Senesi 3:17-19) ʻOku lava ke tau fakaʻuta lelei atu ko ha tupuʻanga ʻeni ʻo e fetēleni ʻi he vahaʻa ʻo e ongo uá. Mahalo pē naʻe fuʻu ʻita ʻa ʻĀtama, ʻo ne fakahā ai ʻe ʻikai ʻaupito te ne toe fakaongo kia ʻIvi. Ko ia ai, ngalingali naʻá ne ongoʻi naʻe totonu pē ʻa ʻene tala ange kiate ia, ‘Mei he taimí ni ʻo faai atu, ko au ʻa e pulé!’ Ko ʻIvi, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi heʻene sio nai kuo taʻemalava ʻa ʻĀtama ʻi hono ngafa ko e ʻulu ʻo e fāmilí, naʻe fakatupunga ai ia ke mole ʻa ʻene loto-falala kiate iá. Kae kehe, ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻikai ha loto-falala ki he ʻOtuá, naʻe mole ai mei he tangatá ʻenau kaumeʻa mo iá pea maumauʻi ai honau vahaʻangatae fakaekinautolú.
Ko Hai ʻe Lava ke Tau Falala ki Aí?
ʻOku ʻikai taau ʻa e tokotaha kotoa pē mo ʻetau loto-falalá, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĀtama mo ʻIví. ʻE lava fēfē ke tau ʻilo pe ko hai ʻoku taau mo taʻetaau mo ʻetau loto-falalá?
ʻOku faleʻi kitautolu ʻi he Sāme 146:3: “ʻOua ʻe tuʻu hoʻomou falala kia houʻeiki, ki ha hakoʻi tangata ʻoku ʻikai ai ha tokoni.” Pea ʻi he Selemaia 17:5-7, ʻoku tau lau ai: “Malaʻiaā ka ko e mafi ʻa ia ʻoku tuʻu ʻene falala ki ha tangata, pea ʻoku ne tuʻunga kakano hono ivi, kae hiki hono loto meia Sihova.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, “Monuʻiaā ka ko e mafi ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova, ʻio, ko Sihova hono paletuʻa.”
Neongo ia, ko hono tuku ʻa e loto-falalá ʻi he tangatá ʻoku ʻikai ke hala maʻu pē. Ko e ngaahi konga tohi ko iá ʻoku ʻomai pē ai ʻa e foʻi poini ke ʻoua ʻaupito ʻe tukuhalaʻi ʻa e loto-falala ki he ʻOtuá, ka ko e tuku e loto-falalá ki he tangata taʻehaohaoá ʻe lava ke iku ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ki ha fakatamaki. Ko e fakatātaá, ko e kakai ko ē ʻoku falala ki he tangatá ke nau fakahoko ʻa e meʻa ko ia ko e ʻOtuá pē taha ʻe lava ke ne faí—ʻa hono tokonaki mai ʻa e fakamoʻuí mo ʻomai ʻa e melino kakató fakataha mo e maluʻangá—ʻoku nau tūʻulu atu ki he loto-mamahi.—Sāme 46:9; 1 Tesalonaika 5:3.
Ko hono moʻoní, ʻoku toki taau pē ke loto-falala ki he tangatá mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaetangatá tuʻunga pē ʻi he lahi ʻo ʻenau ngāue ʻo fehoanakimālie mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá pea fakahāhā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Ko ia, kapau ʻoku tau loto ke ueʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ha loto-falala kiate kitautolu, kuo pau ke tau leaʻaki ʻa e moʻoní, ʻo faitotonu mo alafalalaʻanga. (Palovepi 12:19; Efeso 4:25; Hepelu 13:18) Ko hono toki ʻai pē kitautolu ke fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻe fakatonuhiaʻi ai ʻa e tuku mai ʻa e falala ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú pea fakamoʻoni ai ko ha matavai ia ʻo e kaungā fakaivimālohi mo e fakalototoʻa.
Toe Fakafoki ʻa e Loto-Falalá
ʻOku ʻi ai ʻa e makatuʻunga fefeka ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hono tuku ʻenau loto-falalá ʻi he ʻOtuá pea mo hono fakalotolahiʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau toe fai pehē. ʻOku anga-tonu mo mateaki ʻa Sihova, ko e tokotaha ia ʻoku lava ke falala maʻu pē ki ai te ne fai ʻa e meʻa kuó ne leaʻakí, koeʻuhi “ʻoku taʻemalava ke loi ʻa e ʻOtuá.” Ko e loto-falala kuo tuku ki he ʻOtua ʻo e ʻofá ʻe ʻikai ʻaupito iku ia ki ha loto-mamahi.—Hepelu 6:18, NW; Sāme 94:14; Aisea 46:9-11; 1 Sione 4:8.
Ko e kakai ko ē ʻoku fāʻūtaha ʻi he maʻu ʻa e loto-falala kia Sihová pea ʻoku nau moʻui fakatatau ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku ueʻi mālohi kinautolu ke nau fakahāhā ʻa e felotofalalaʻakí. ʻI ha māmani ʻokú ne fuesia ʻa e faingataʻa fekauʻaki mo e loto-falalá, he meʻa fakafiefia moʻoni ke maʻu ha kakai ʻoku falalaʻanga! Fakaʻuta atu ki he mei kehe ʻe ʻi ai ʻa e māmaní kapau naʻe lava ke tau maʻu ʻa e loto-falala kakato ki he meʻa ʻoku leaʻaki pe fai ʻe he tokotaha kehe kotoa pē! Ko e tuʻunga eni ʻe ʻi aí ʻi he māmani foʻou ka hoko mai kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá. ʻE ʻikai ʻaupito ke toe ʻi ai ha faingataʻa fekauʻaki mo e loto-falalá!
Te ke saiʻia ke moʻui ʻi he taimi ko iá? Kapau ko ia, ʻoku fakaafeʻi atu koe ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo loto-falala ki he ʻOtuá pea ʻi heʻene ngaahi talaʻofá ʻaki ʻa e ako lahi ange fekauʻaki mo ʻene ngaahi fiemaʻu ki he moʻuí. ʻOku ʻomai ʻe hano ako ʻo e Tohitapú ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua, pea ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻe vavé ni ʻa ʻene ngāue ke fakatonutonu ʻa e ngaahi palopalema ʻa e māmaní fakafou ʻi hono Puleʻangá. Kuo ako ʻa e laui miliona ke tuʻu ʻenau loto-falalá ʻi he ʻOtuá pea ʻi heʻene Folofolá, ko e Tohitapú. ʻE fakahāhaaʻi fiefia atu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kiate koe ʻa e ngāue maʻá e kakaí ko ha founga ako ʻo e Tohitapú ʻoku nau tuʻuaki taʻetotongi. Pe tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ʻení ki ha fakamatala lahi ange.
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
Ko e ʻikai ha loto-falala ki he ʻOtuá ʻoku iku atu ia ki hono maumauʻi ʻa e ngaahi vahaʻangatae ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá
[Fakamatala ʻi he peesi 6]
ʻOku toki taau pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e loto-falalá tuʻunga ʻi he lahi ʻo ʻenau ngāue ʻo fehoanakimālie mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá