ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Kautaha ʻa Sihová?
“Ko eni ʻa e folofola ʻa Sihova, Ko e langi ʻa hoku taloni, pea ko mamani ʻa hoku tuʻungavaʻe.”—AISEA 66:1.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni hāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku lava ke ke tuhu ki ai? (e) ʻOku ʻafio ʻa Sihova ʻi fē?
ʻOKÚ KE tui ʻoku ʻi ai ha kautaha ʻa Sihova? Kapau ko ia, ko e hā ʻokú ke tui ai ki aí? Mahalo pē te ke tali: ‘Sai, ʻoku ʻi ai homau Fale Fakatahaʻanga. ʻOku ʻi ai ʻemau fakatahaʻanga fokotuʻutuʻu lelei fakataha mo ha kulupu ʻo e kau mātuʻá. ʻOku ʻi ai ʻemau ʻovasia fakafeituʻu kuo ʻosi fakanofo totonu ʻa ia ʻoku ʻaʻahi mai maʻu pē kiate kimautolu. ʻOku mau maʻu ʻa e ngaahi ʻasemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi fokotuʻutuʻu maau. ʻOku ʻi ai homau ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻi homau fonuá. Ko e moʻoni, ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi meʻa lahi ange ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e kautaha ʻa Sihova ʻoku ngāue.’
2 Ko e ngaahi tafaʻaki peheé ʻoku tatau ia mo e fakamoʻoni fekauʻaki mo ha kautaha. Ka ʻo kapau ko e kotoa ʻo e meʻa ʻoku tau sio ki aí mo houngaʻia aí ʻa ʻeni pē he māmaní, ʻoku ʻikai te tau maʻu ha mahino kakato fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová. Naʻe tala ʻe Sihova kia ʻAisea ko māmaní ko Hono tuʻunga vaʻé pē ia, ka ko e langí ʻa Hono taloní. (Aisea 66:1) Ko fē ʻa e “langi” naʻe lave ki ai ʻa Sihová? Ki hotau ʻatimosifiá? Ki he tuʻa vavaá? Pe ki ha tuʻunga kehe ʻo e moʻuí? Naʻe lau ʻa ʻAisea ʻo kau ki he ‘nofoʻanga ʻo e maʻoniʻoni mo e langilangi’ ʻo Sihová, pea naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e langi ko ʻení ko hono “potu ʻafioʻanga.” Ko ia ai, ko e “langi” ʻi he Aisea 66:1 ʻoku lave ia ai ki he nofoʻanga taʻehāmai fakalaumālie ʻa ia ʻoku ʻafio ai ʻa Sihova ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá, pe taupotú.—Aisea 63:15; Sāme 33:13, 14.
3. ʻE lava fēfē ke tau ikunaʻi ʻa e veiveiuá?
3 Ko ia ai, kapau ʻoku tau loto-moʻoni ke ʻiloʻi mo houngaʻia ʻi he kautaha ʻa Sihová, kuo pau ke tau hanga ki he langí. Pea ʻoku ʻi he tafaʻaki ko ʻení ha palopalema ki he niʻihi. Koeʻuhi ʻoku taʻehāmai ʻa e kautaha fakahēvani ʻa Sihová, ʻoku tau ʻilo fēfē ʻoku ʻi ai moʻoni ia? ʻE fou atu nai ʻa e niʻihi ʻi he hala ʻo e veiveiuá, ʻi he fifili, ‘ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi?’ Sai, ʻe lava fēfē ke ikunaʻi ʻe he tuí ʻa e veiveiuá? Ko e founga tefito ʻe ua ko e ako lahi fakafoʻituitui ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e maʻu maʻu pē mo kau ki he ngaahi fakataha Kalisitiané. Te tau sio leva ʻi he maama ʻo e moʻoní ʻi he ngataʻanga ʻo e halá. Kuo ʻi ai ʻa e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá naʻa nau veiveiua. Tau vakai angé ki he tuʻunga ʻo e sevāniti ʻa ʻIlaisá ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻa ʻIsileli ʻe he tuʻi ʻo Sīliá.—Fakafehoanaki mo Sione 20:24-29; Semisi 1:5-8.
Tokotaha Naʻe Mamata ki he Kautau Fakahēvaní
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e palopalema naʻe maʻu ʻe he sevāniti ʻa ʻIlaisá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻIlaisá?
4 Naʻe tuku atu ʻe he tuʻi ʻo Sīliá ha fuʻu kongakau tau tokolahi ʻi he poó ki Tōtani ke puke ʻa ʻIlaisa. ʻI he tuʻu hengihengi hake ʻi he pongipongí ʻa e sevāniti ʻa ʻIlaisá ʻo hū atu ki tuʻá, mahalo ke maʻu ha ʻea foʻou ʻi he funga ʻato lafalafa ʻo hona nofoʻanga he Hahake Lotolotó, he toki ʻohovale ē ka ko ia! Naʻe ʻātakai ʻa e koló ʻe ha kautau kakato ko e kau Sīlia mo e fanga hoosi pea mo e ngaahi saliote tau, ʻo tatali ke puke ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe kalanga ʻa e sevānití kia ʻIlaisa: “ʻOiaue, Tangataʻeiki, ko e ha ʻataua ʻe fai?” ʻOku hā mahino, ʻi he nonga mo e tuipau, naʻe tali ange ʻe ʻIlaisa: “ʻOua te ke manavasiʻi: he ʻoku toko lahi ʻa e kau mo kitaua ʻi he kau mo kinautolu.” Kuo pau pē naʻe fifili ʻa e sevānití, ‘Ko fē kinautolu? ʻOku ʻikai lava ke u sio kiate kinautolu!’ ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe toe hoko nai foki ia ko ʻetau palopalemá—ʻa e taʻemalava ke sio ʻaki ʻa e mata ʻo e mahinó, pe ko hono ʻiloʻi, ʻa e kautau fakahēvaní.—2 Tuʻi 6:8-16; Efeso 1:18.
5 Naʻe lotu ʻa ʻIlaisa ke fakaʻā ʻa e mata ʻo ʻene sevānití. Ko e hā e meʻa hono hoko naʻe hokó? “Pea fakaʻa ʻe he ʻEiki ʻa e mata ʻo e talavou; ʻo ne sio: pea ta ʻoku fonu ʻa e moʻunga na ʻi he tau hoosi afi mo e saliote, ʻo takatakai kia Ilaisa.” (2 Tuʻi 6:17) ʻIo, naʻá ne mamata ki he kautau fakahēvaní, ko e kautau fakaeʻāngelo ʻoku nau tatali ke maluʻi ʻa e sevāniti ʻa e ʻOtuá. Naʻe lava leva ʻi he taimi ko iá ke mahino kiate ia ʻa e falala pau ʻa ʻIlaisá.
6. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fakamaama ki he kautaha fakahēvani ʻa Sihová?
6 ʻOku tau maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha palopalema ʻo e tuʻunga ʻilo meimei tatau mo e meʻa naʻe maʻu ʻe he sevāniti ʻa ʻIlaisá? ʻOku tau hehema ke sio ki he tafaʻaki fakakakano pē ʻo e ngaahi tuʻungá ʻa ia ʻokú ne fakamanaʻi kitautolu pe ko e ngāue faka-Kalisitiané ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi? Kapau ko ia, ʻe lava ke tau ʻamanekina ha vīsone makehe ke fakamaama kitautolu? ʻIkai, koeʻuhi he ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke maʻu ia ʻe he sevāniti ʻa ʻIlaisá—ko ha tohi kakato ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi vīsone lahi, ko e Tohitapú, ʻa ia ʻoku lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fakamaama ki he kautaha fakahēvaní. Ko e Folofola fakamānavaʻi ko iá ʻoku toe ʻomai ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tataki ke fakatonutonuʻaki ʻa ʻetau fakakaukaú mo ʻetau founga moʻuí. Kae kehe, kuo pau ke tau fai ha feinga ke kumi ki he ʻiloʻiló pea fakatupulekina ʻa e houngaʻia ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová. Pea ʻoku lava ke tau fai ia ʻi he ako fakafoʻituitui, fakataha mo e lotu mo e fakalaulauloto.—Loma 12:12; Filipai 4:6; 2 Timote 3:15-17.
Ako ke ʻIlo
7. (a) Ko e hā ʻa e palopalema ʻoku maʻu nai ʻe he niʻihi fekauʻaki mo e ako Tohitapu fakafoʻituituí? (e) Ko e hā ʻoku tuha ai mo e feinga ʻa e ako fakafoʻituituí?
7 Ko e ako fakafoʻituituí ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻamanaki fiefia ki ai ʻa e kakai tokolahi, ʻo hangē ko e faʻahinga ko ia ʻa ē naʻe ʻikai te nau teitei fiefia ʻi he ako he akoʻangá pe ʻikai ʻaupito maʻu ha faingamālie ke kau ki aí. Kae kehe, kapau ʻoku tau loto ke ʻiloʻi mo houngaʻia ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻaki hotau mata ʻo e mahinó, kuo pau ke tau fakatupulekina ha holi ke ako. ʻE lava ke ke fiefia ʻi ha meʻakai lelei taʻeteuteuʻi? Hangē pē ko ia ʻe tala atu ʻe ha pule kuki pe ko ha tokotaha kukí, ko e ngāue lahi ia ʻoku kau ki hono teuteu ha meʻakai ifo. Ka, ʻe kai nai pē ia ʻo ʻosi ʻi ha haafe houa pe siʻi ange ai. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi ʻaonga ʻo e ako fakafoʻituituí ʻe lava ke tuʻuloa ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. ʻE lava ke hoko ʻa e ako fakafoʻituituí ko ha tōʻonga foʻou ia ke manako ai ʻi heʻetau sio ki he fakalakalaka ʻoku lava ke tau faí. ʻOku moʻoni ʻa e pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻoku totonu ke tau tokanga maʻu pē kiate kitautolu pea ki he meʻa ʻoku tau akoʻakí pea hokohoko atu ʻa ʻetau angaʻaki ʻa e lautohi fakahāhaá. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga tuʻumaʻu, ka ko hono ngaahi ʻaongá ʻe lava ke taʻengata.—1 Timote 4:13-16.
8. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Palōvepí?
8 Naʻe pehē ʻe ha tangata poto he kuonga muʻá: “Tama [pe ʻofefine], kapau te ke tali ʻeku ngaahi lea, ʻo tuku tauhi mo koe ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni; ʻo ke tuku ai ho telinga ke fanongo ki he poto, mo ofeʻi ho loto kia Fakahinohino; kaeʻumaʻa, kapau te ke ui ʻa ʻilomeʻa, pea haʻaki ho leʻo kia Fakahinohino; kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: te ke toki laveʻi ʻa e ʻapasia kia Sihova, pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.”—Palovepi 2:1-5.
9. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahoa ʻa e mahuʻinga ʻo e koulá ki he “ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻangāue ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e ʻilo totonú?
9 ʻOkú ke fakatokangaʻi pe ko e fatongiá ʻo hai? ‘Kapau te ke’ ko e toutou fakaleá ia. Pea fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi-lea, ‘Kapau te ke hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufuú.’ Fakakaukau angé ki he kau keli mētale ʻa ia naʻa nau keli ʻi he laui senituli ki he silivá mo e koulá ʻi Mekisikou, Polivia, ʻAfilika Tonga, mo e ngaahi fonua kehe. Naʻa nau ngāue mālohi, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi toki mo e sāvolo, ke keliʻaki ʻa e maka ʻa ia te nau maʻu mei ai ʻa e ngaahi mētale mahuʻingá. Naʻa nau mātuʻaki fakamahuʻingaʻi ʻa e koulá he ʻi he keliʻanga ʻe taha ʻi Kalefōnia, U.S.A., naʻa nau keli ai ʻa e ngaahi tafu kilomita ʻe 591, ʻo aʻu ki ha loloto fakahangatonu ko ha kilomita ʻe taha mo e konga nai—ke maʻu pē ʻa e koulá. Ka, ʻe lava ke ke kai ʻa e koulá? Inu e koulá? Te ne tokoniʻi koe ʻi ha toafa kapau ʻokú ke mate he fiekaiá mo e fieinuá? ʻIkai, ko hono mahuʻingá ʻoku fakaeʻikonōmika pea ʻoku ʻikai ke fiemaʻu pau, ʻo feliliuaki ʻi he ʻaho ki he ʻaho hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi māketi fakavahaʻapuleʻangá. Ka neongo ia, kuo mate ki ai ha kau tangata. Sai ko e hā hono lahi ʻo e feinga ʻoku fai ke maʻu ʻa e koula fakalaumālié, “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”? Fakakaukau atu ki ai, ko e ʻilo tonu ʻo e ʻEiki Hau ʻo e ʻunivēsí, ko ʻene kautahá, mo ʻene taumuʻá! ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi toki mo e sāvolo fakalaumālie. Ko e ngaahi tohi ia makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa ē ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke keli ai ki he Folofola ʻa Sihová pea ʻiloʻilo ʻa hono ʻuhingá.—Siope 28:12-19.
Keli ki he Fakamāmá
10. Ko e hā naʻe sio ki ai ʻa Taniela ʻi ha vīsone?
10 Tau fai ha keli fakalaumālie koeʻuhi ke kamata maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo e kautaha fakahēvani ʻa Sihová. Ki ha fakamaama tefito, tau huke angé ki he vīsone ʻa Taniela ʻo fekauʻaki mo Talumeimuʻa ʻi hono taloní. ʻOku tohi ʻe Taniela: “Naʻa ku moʻu sioa pe, kaeʻoua ke fokotuʻu ʻani ngaahi taloni, pea ʻafio mai ʻa Talumeimuʻa: ko hono kofu naʻe hange ko e sinou, ʻo hinaekiaki, pea ko hono louʻulu naʻe hange ko e fulufuluʻi sipi maʻa; ko hono taloni koni uloʻi afi, ko hono meʻateka ko e afi kakaha. Naʻe pa mai ha vai afi ʻi hono ʻao, ʻo tafe atu; ko e tokoʻi afe laui afe naʻe fakafeʻao kiate ia, pea ko e tokoʻi mano laui mano naʻe tuʻu ʻi hono ʻao. Naʻe fokotuʻu ʻa e fakamāu, pea naʻe folahi ʻa e ngaahi tohi.” (Taniela 7:9, 10) Ko hai ʻa e laui afe ko ʻeni naʻa nau tauhi kia Sihová? Ko e maʻuʻanga fakamatala ʻi he tafaʻakí he New World Translation, naʻe ngāueʻaki ai ʻa e “ngaahi toki” mo e “ngaahi sāvoló,” ʻoku taki ai kitautolu ki he maʻuʻanga fakamatala hangē ko ia ʻi he Sāme 68:17 mo e Hepelu 1:14. ʻIo, ko e faʻahinga naʻe tauhí ko e kau ʻāngelo fakahēvaní!
11. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he vīsone ʻa Tanielá ke maʻu ʻa e mahino ki he ngaahi lea ʻa ʻIlaisá?
11 Ko e fakamatala ʻa Tanielá ʻoku ʻikai ke pehē ia ai naʻá ne sio ki he kau ʻāngelo anga-tonu kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ke fai ʻene fekaú. ʻOku ʻi ai nai mo e laui miliona lahi ange. Ka ko e moʻoni ʻoku lava he taimí ni ke tau houngaʻia ʻi he ʻuhinga naʻe lava ai ke pehē ʻe ʻIlaisa: “ʻOku tokolahi ʻa e kau mo kitaua ʻi he kau mo kinautolu.” Ko e kautau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá, neongo naʻe poupouʻi ʻe ha kau ʻāngelo taʻeangatonu, ko e kau tēmenioó, naʻe tokosiʻi ia ʻi he kautau fakahēvani ʻa Sihová!—Sāme 34:7; 91:11.
12. ʻOku lava fēfē ke ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e kau ʻāngeló?
12 Mahalo pē te ke saiʻia ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e kau ʻāngelo ko ʻení, hangē ko e ngafa ʻoku nau fakahoko ʻi hono tauhi ʻa Sihová. Mei he foʻi lea faka-Kalisi ki he ʻāngeló, ʻoku lava ke tau sio ai ko e kau talafekau ʻa kinautolu koeʻuhí he ʻoku toe ʻuhinga ia ko e “talafekau.” Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ki honau ngaahi fatongiá. Neongo ia, ke ʻiloʻi pe ko e hā ia, kuo pau ke ke keli. Kapau ʻokú ke ala maʻu ʻa e Insight on the Scriptures, ʻe lava ke ke ako ʻa e kupu ko e “Kau ʻĀngelo,” pe te ke lava ʻo sio ki he ngaahi kupu he kuohilí ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e kau ʻāngeló. Te ke ofo ʻi he lahi ʻo e meʻa ʻe lava ke ke ako fekauʻaki mo e kau sevāniti fakalangi ko ʻeni ʻa e ʻOtuá pea hoko ʻo houngaʻia ʻi heʻenau poupoú. (Fakahā 14:6, 7) Kae kehe, ʻi he kautaha fakahēvani ʻa e ʻOtuá, ʻoku ngāueʻi ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻe niʻihi ʻa e ngaahi taumuʻa makehe.
Meʻa Naʻe Mamata ki Ai ʻa ʻAiseá
13, 14. Ko e hā naʻe mamata ki ai ʻa ʻAisea ʻi he vīsoné, pea naʻe anga-fēfē hono ueʻi ia ʻe he meʻá ni?
13 Sai tau fai ha fekeli ki he vīsone ʻa ʻAiseá. ʻI hoʻo lau ʻa e vahe 6, veesi 1 ki he 7, ʻoku totonu ke maongo kiate koe. ʻOku pehē ʻe ʻAisea naʻá ne “mataʻi ʻa Atonai, ʻoku ne ʻafio ʻi ha taloni,” pea “ko haʻa Selafimi é ʻoku taka ʻolunga ʻi ai.” Naʻa nau fanongonongo ʻa e lāngilangi ʻo Sihová, ʻo vikiʻi ʻa hono tuʻunga māʻoniʻoní. ʻOku totonu ke ueʻi koe naʻa mo e ʻi hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻení. Ko e hā ʻa e tali ʻa ʻAiseá? “Pea u pehe, ʻOiaue kita kuo te ʻauha [ʻi Seoli]! He ko e tangata loungutu taʻemaʻa kita, pea ko e kakai loungutu taʻemaʻa ʻoku te nofo ai: he ko e Tuʻi ia kuo mātaʻi hoku mata ni, ʻa Sihova Sapaoti!” He maongo ē kiate ia ko e vīsone ko iá! ʻOkú ke pehē?
14 Ko ia, naʻe anga-fēfē ʻa e malava ʻa ʻAisea ke matuʻuaki ʻa e vakai lāngilangiʻia ko iá? ʻOkú ne fakamatala naʻe fakahaofi ia ʻe ha selāfimi peá ne pehē ange: “Kuo ʻave hoʻo kovi, pea fakalelei hoʻo hia.” (Aisea 6:7) Naʻe lava ke falala ʻa ʻAisea ki he meesi ʻa e ʻOtuá pea tokanga ki he ngaahi folofola ʻa Sihová. Sai, ʻikai te ke saiʻia ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻamoʻui laumālie tuʻunga māʻolunga ko ʻení? Ko e hā leva kuo pau ke ke faí? Keli ki ha fakahinohino lahi ange. Ko e meʻangāue ʻe taha ke ngāueʻakí ko e Watch Tower Publications Index, ʻo muimui ki heʻene maʻuʻanga fakamatalá ki he ngaahi matavai lahi ʻo e fakahinohino maʻalaʻala.
Ko e Hā Naʻe Mamata ki Ai ʻa ʻIsikelí?
15. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku alafalalaʻanga ʻa e vīsone ʻa ʻIsikelí?
15 Tau hoko atu ʻo hanga ki ha faʻahinga ʻe taha ʻo e meʻa fakatupu laumālié. Naʻe fakamonū ʻa ʻIsikeli ke ne maʻu ha vīsone fakamānavaʻi lolotonga ʻa ʻene kei nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Fakaava angé hoʻo Tohitapú ki he Isikeli vahe 1, ki he ʻuluaki ngaahi veesi ʻe tolú. ʻOku anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e fakamatalá? ʻOku pehē ai, ‘Tokua ʻi he taimi ʻe taha, ʻi ha fonua mamaʻo . . .’? ʻIkai, ʻoku ʻikai ko ha talanoa faʻu ʻeni ʻi ha taimi fakaefananga. ʻOku pehē ʻi he veesi 1: “Pea ʻi hono tolungofulu ʻo e taʻu, ʻi hono fa ʻo e mahina, mo hono nima ʻo e ʻaho, ʻoku ou nofo ʻi he lotolotonga ʻo e fakahe, ʻi he veʻe vaitafe ko Kipa, fokifa naʻe fakaava ʻa e ngaahi langi, pea naʻa ku mata visone fakaʻotua.” Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e foʻi veesi ko ʻení? ʻOkú ne ʻomai ha ʻaho tonu mo ha feituʻu papau. ʻOku tuhu ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ʻení ki he taʻu hono nima ʻo hono fakaheeʻi ʻo Tuʻi Sihoiakini, he taʻu 613 K.M.
16. Ko e hā naʻe mamata ki ai ʻa ʻIsikelí?
16 Naʻe hoko mai ʻa e toʻukupu ʻo Sihová kia ʻIsikeli, peá ne kamata ke sio ki ha vīsone fakaofo ʻo Sihova ʻi ha taloni ʻi ha fuʻu saliote fakahēvani lahi ʻoku ʻi ai hono fuʻu veʻeteka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi foʻi mata takatakai ʻi hono ngaahi tafaʻakí. Ko e fakaikiiki ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu hení he naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui ʻe fā, ʻoku tuʻu ʻa e taha ʻi he veʻeteka taki taha. “Ko ʻenau ha mai naʻe pehe ni; ko ʻenau fotu mai naʻe ngali ko e tangata. Pea naʻe taki fa honau fofonga, pea naʻe taki fa honau kapakau. . . . Pea ko e tatau ʻo honau mata ko e mata ʻo e tangata; pea mei toʻomataʻu naʻe maʻu ʻe he Toko Fa ʻa e mata ʻo e laione; pea maʻu ʻe he Toko Fa ʻi toʻohema ʻa e mata ʻo e pulu; pea maʻu ʻe he Toko Fa ʻa e mata ʻo e ikale.”—Isikeli 1:5, 6, 10.
17. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he mata ʻe fā ʻo e ngaahi selupimí?
17 Ko e hā ʻa e ngaahi meʻamoʻui ko ʻeni ʻe faá? ʻOku tala mai ʻe ʻIsikeli tonu kiate kitautolu ko e ngaahi selupimi kinautolu. (Isikeli 10:1-3, 14) Ko e hā naʻa nau maʻu ai ʻa e mata ʻe faá? Ke fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻe fā ʻo e ʻEiki Hau ko Sihová. Ko e mata ʻo e ʻīkalé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e poto sio lōloa. (Siope 39:27-29) Ko e hā naʻe fakafofongaʻi ʻe he mata ʻo e pulú? ʻI he mālohi fau ʻo hono kiá mo e ongo hikehiká, kuo ʻiloa ʻa hono hiki ʻe ha pulu tau ha hoosi mo e tokotaha heká ki he ʻataá. Ko e moʻoni, ko e pulú ko ha fakaʻilonga ia ʻo e mālohi taʻefakangatangata ʻo Sihová. ʻOku ngāueʻaki ʻa e laioné ko ha fakaʻilonga ia ʻo e fakamaau totonu loto-toʻa. Fakaʻosí, ko e mata ʻo ha tangatá ʻokú ne fakafofongaʻi feʻungamālie ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi he ko e tangatá pē taha ʻa e meʻamoʻui fakaemāmani ʻa ia ʻoku lava ke ne fakahāhā ʻi he poto ʻa e ʻulungaanga ko ʻení.—Mātiu 22:37, 39; 1 Sione 4:8.
18. ʻOku anga-fēfē ʻa e toe tānaki mai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki heʻetau ʻilo fekauʻaki mo e kautaha fakahēvaní?
18 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi vīsone kehe ʻa ia ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakakakato ʻa e fakatātaá. ʻOku kau ki heni ʻa e ngaahi vīsone ʻa Sione naʻe fakamatalaʻi ʻi he tohi faka-Tohitapu ʻa Fakahaá. Ko iá, hangē ko ʻIsikelí, ʻokú ne mamata kia Sihova ʻi ha taloni lāngilangiʻia ʻoku fakafeʻaoʻi ʻe ha ngaahi selupimi. Ko e hā ʻoku fai ʻe he ngaahi selupimí? ʻOku nau fakaongo atu ʻa e fanongonongo ʻa e kau selāfimi ʻi he Aisea vahe 6, ʻo pehē: “ʻEī Maʻoniʻoni! ʻEī Maʻoniʻoni! ʻEī Maʻoniʻoni! ʻa e ʻAfiona ko e ʻOtua, ko e ʻEiki Aoniu! ʻa e ʻAfiona naʻe ʻi ai, pea ʻoku ʻi ai, pea ʻoku haʻu!” (Fakahā 4:6-8) ʻOku toe sio foki ʻa Sione ki ha lami he veʻe taloní. Ko hai nai ʻokú ne fakatātaaʻi iá? Ko e Lami tonu pē ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi.—Fakahā 5:13, 14.
19. Fakafou ʻi he ako ko ʻení, ko e hā kuó ke ʻilo fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová?
19 Ko ia, fakafou ʻi he ngaahi vīsone ko ʻení, ko e hā kuo tau ʻiló? Ko e kautaha fakahēvaní ʻoku ʻi ai ʻi hono taupotú ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi hono taloní ʻoku fakafeʻao ki ai ʻa e Lamí, ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko Folofola ia, pe Lōkosi. Pea kuo tau sio ki ha kautau fakahēvani ko e kau ʻāngelo, kau ai ʻa e kau selāfimi mo e ngaahi selupimi. Ko e konga kinautolu ʻo ha fuʻu kautaha lahi fāʻūtaha ʻe taha, ʻoku nau ngāueʻi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. Pea ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ko iá ko hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻi māmani lahi ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá.—Maake 13:10; Sione 1:1-3; Fakahā 14:6, 7.
20. Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻe tali ʻi he kupu hono hokó?
20 Fakaʻosí, ʻoku tau maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní ʻoku nau fakataha ʻi honau ngaahi Fale Fakatahaʻangá koeʻuhi ke ako ai ki he founga ʻo hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻEiki Haú. Ko e moʻoni, ʻoku lava he taimí ni ke tau houngaʻia he ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kau mo kitautolu ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku kau mo Sētane mo e ngaahi fili ʻo e moʻoní. ʻOku toe leva ai ʻa e foʻi fehuʻi, Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻa e kautaha fakahēvaní mo hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e kupu hono hokó te ne sivisiviʻi ia pea mo e ngaahi meʻa kehe.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ Ke houngaʻia ʻi he kautaha ʻa Sihová, ko e hā kuo pau ke tau ʻiló?
◻ Ko e hā naʻe hokosia ʻe he sevāniti ʻa ʻIlaisá, pea naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ia ʻe he palōfitá?
◻ ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻetau fakakaukau ki he ako fakafoʻituituí?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa hono ʻomai ʻe Taniela, ʻAisea, mo ʻIsikeli ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e kautaha fakahēvaní?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e ngaahi ʻaonga ʻo e ako fakafoʻituituí ʻoku laka mamaʻo ange ia ʻi ha meʻakai kuo teuteuʻi lelei
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko ha vīsone ʻo e kautau fakahēvaní ʻa e tali ʻa Sihova ki he lotu ʻa ʻIlaisá