‘Fakapapauʻi ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Mahuʻinga Angé’
‘Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.’ —FIL. 1:10.
1, 2. Ko e hā ʻa e kikite fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí kuo pau naʻá ne ʻai ʻa e kau ākongá ke nau fifilí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
NAʻE toki ʻosi atu pē hono tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe fakaʻauha ʻa e temipalé. Naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi leá ʻo ʻai ʻa Pita, Sēmisi, Sione mo ʻAnitelū, ke nau loto-moʻua. (Mk. 13:1-4) Ko ia ʻi he faifai ʻo nau nofo fakaekinautolu pē mo Sīsuú, naʻa nau ʻeke kiate ia: “Tala mai angé, ʻE hoko fakakū mai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi hení pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá?” (Māt. 24:1-3) ʻI heʻene talí, naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa ʻe hoko ki muʻa ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalemá kae toe pehē foki ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani ʻo Sētané. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu, hangē ko e ngaahi tau, nounou fakameʻatokoni, mo e tuʻunga fulikivanu lahi. Ka naʻe toe tomuʻa tala foki ʻe Sīsū mo ha meʻa lelei. Naʻá ne pehē: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai leva ʻa e ngataʻangá.”—Māt. 24:7-14.
2 Naʻe ʻosi malangaʻi ʻe he kau ākongá ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá fakataha mo Sīsū. (Luke 8:1; 9:1, 2) Pea naʻa nau manatuʻi nai naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e utu-taʻú ʻoku lahi, ka ʻoku tokosiʻi ʻa e kau ngāué. Ko ia ai, mou kōlenga ki he ʻEiki ʻo e utu-taʻú ke ne fekau atu ha kau ngāue ki heʻene utu-taʻú.” (Luke 10:2) Ka kuo pau pē naʻa nau fifili: ‘ʻE anga-fēfē haʻatau malanga “ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí” mo fai “ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē”? Ko fē ʻe haʻu mei ai ʻa e kau ngāué?’ Naʻe ʻikai ʻaupito malava ʻa e kau ākongá ke nau sioloto atu ki he founga fakaofo ʻe fakahoko moʻoni ai ʻa e ngaahi lea ko eni ʻi he Mātiu 24:14!
3. Ko e hā ʻoku tautefito ai ʻa e mahuʻinga kia kitautolu he ʻaho ní ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku maʻu ʻi he Luke 21:34? Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
3 ʻOku hoko moʻoni ʻa e kikite ʻa Sīsuú ʻi hotau taimí. ʻOku malangaʻi ʻe he laui miliona ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa ʻo e māmaní. (ʻAi. 60:22) Ka naʻe toe fakahāhā ʻe Sīsū ʻe faingataʻa ki he niʻihi ke nau hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue fakamalangá ʻi heʻenau moʻuí. Te nau hoko ʻo fuʻu femoʻuekina ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa kehe pea te nau hoko ai ʻo “mafatukituki.” (Lau ʻa e Luke 21:34.) ʻOku tautefito ʻa e mahuʻinga ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní, koeʻuhí ko e niʻihi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. ʻOku tau sio ʻi he meʻá ni ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo ʻenau ngāué, ako māʻolunga angé, pe ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOku fakamoleki ʻe he niʻihi ha fuʻu taimi lahi ʻi he ngaahi sipotí pe fakafiefiá. ʻOku ʻikai ke fai ʻe he niʻihi ʻa e lahi taha ʻoku nau malavá ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko e ngaahi loto-moʻua ki he moʻui fakaʻahó. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou fēfē au? ʻOku ou fakamuʻomuʻa ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?’
4. (a) Ko e hā naʻe lotu ʻa Paula ki ai ʻi he fekauʻaki mo e kau Kalisitiane ʻi Filipaí? Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻa e lotu ko ení? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení mo e kupu hono hokó? ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ongo kupu ko ení?
4 Naʻe pau ke ngāue mālohi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ke hanganaki fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. Ko e ʻuhinga ia naʻe lotu ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke hoko ʻa e faʻahinga ʻi Filipaí ʻo ‘fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.’ (Lau ʻa e Filipai 1:9-11.) ʻI he hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ko e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané naʻa nau “fakahāhā ʻo toe lahi ange ʻa e loto-toʻa ke lea taʻemanavahē ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.” (Fil. 1:12-14) ʻI ha founga meimei tatau, ko e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku tau malangaʻi loto-toʻa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻe fakalototoʻa kiate kitautolu ke tau lāulea ʻi he kupu ko ení ki he founga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻene kautahá he ʻahó ni ke ʻai ke malava ai ʻa e ngaahi lea ʻo e Mātiu 24:14 ʻo hoko moʻoni. ʻE tokoniʻi ai heni kitautolu ke tau maʻu ʻa e faivelenga ʻo toe lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e hā ʻoku fai ʻe he kautaha ʻa Sihová, pea ʻoku anga-fēfē hono ueʻi ʻe he meʻá ni kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí? ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ai ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá pea muimui ʻi he tataki ʻa e kautaha ʻa Sihová.
KO E KONGA TAʻEHĀMAI ʻO E KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
5, 6. (a) Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ha ngaahi vīsone fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi hēvaní? (e) Ko e hā naʻe sio ki ai ʻa ʻIsikeli ʻi ha vīsoné?
5 ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fili ʻe Sihova ke ʻoua ʻe fakakau ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, naʻe ʻikai te ne ʻomai ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e foʻi ʻuto ʻo e tangatá pe ko e ʻunivēsí. ʻI hono kehé, naʻe ʻomai ʻe Sihova ia ʻa e fakamatala ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu koeʻuhi ke lava ai ke tau mahinoʻi hono finangaló pea talangofua kiate ia. (2 Tīm. 3:16, 17) Ko e meʻa ʻoku fakatupu tokangá naʻe fili ʻe Sihova ia ke ne tala mai kiate kitautolu ʻa e konga taʻehāmai ʻo ʻene kautahá. ʻOku fakafiefia kiate kitautolu ke lau ʻa e fakamatalá ni ʻi he ngaahi tohi he Tohi Tapú ʻa ʻAisea, ʻIsikeli, Taniela, mo e Fakahaá! (ʻAi. 6:1-4; ʻIsi. 1:4-14, 22-24; Tan. 7:9-14; Fkh. 4:1-11) Ko e hā kuo fakaʻatā ai ʻe Sihova kitautolu ke tau ʻilo fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hēvaní?
6 ʻOku loto maʻu pē ʻa Sihova ke tau manatuʻi ko e konga kitautolu ʻo ha kautaha fakaeʻuniveesi. Ko e konga taʻehāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku ngāue mālohi ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe sio ʻa ʻIsikeli ʻi ha vīsone fekauʻaki mo e konga taʻehāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻoku fakafofongaʻi ʻe ha fuʻu saliote. Ko e saliote ko ení naʻe mātuʻaki vave ʻaupito pea malava ke liliu vave hono ʻalungá ʻi he mōmeniti pē ko iá. (ʻIsi. 1:15-21) Naʻá ne toe sio foki ki he Tokotaha-Heka ʻi he salioté. Naʻe pehē ʻe ʻIsikeli: “Pea u vakai ʻoku hange ko ha ukamea ʻafu vela, tatau mo e ha mai ʻa e afi ʻi he loto meʻa takatakai.” Naʻá ne tānaki mai: “Ko e anga ia ʻo e maʻali ʻa e Sikaina ʻo Sihova.” (ʻIsi. 1:25-28) Kuo pau pē naʻe ofoofo ʻa ʻIsikeli ʻi he vīsone ko ení. Naʻá ne sio ʻoku puleʻi kakato ʻe Sihova ʻa ʻene kautahá pea ʻokú ne ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní ke tatakiʻaki ia. Ko e ngaʻunu ʻa e saliote ʻi he vīsoné ko ha fakatātā fakaofo ia ʻo e anga ʻo e ngāue ʻa e konga taʻehāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová!
7. ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe he vīsone ʻa Tanielá kia kitautolu ha falala-pau?
7 Naʻe sio foki mo Taniela ʻi ha vīsone ʻa ia ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ha falala-pau. Naʻá ne sio kia Sihova, “ʻa Talumeimuʻa,” ʻoku ʻafio ʻi ha taloni ʻoku ʻi ai hono ngaahi foʻi vaʻe. (Tan. 7:9) Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ʻa Taniela ke ne sio ʻoku ngaʻunu ʻEne kautahá, ʻa ia, ʻoku ngāue ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Naʻe sio leva ʻa Taniela ki ha “Taha hange ha hakoʻi tangata,” ko Sīsū, ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ki he konga hāmai ʻo e kautaha ʻa Sihová. Ko e pule ʻa Sīsū ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻikai ko ha ngaahi taʻu siʻi pē. Ko ha “hau taʻengata, ʻa ia ʻe ʻikai liua, pea ko hono puleʻanga ko e taha ʻe ʻikai ʻauha.” (Tan. 7:13, 14) ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he vīsone ko ení ke tau falala kia Sihova pea tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne faí. Pea koeʻuhi ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa hono mafaí meia Sihova, ʻoku toe ueʻi ai kitautolu ʻe he vīsone ko ení ke tau falala kia Sīsū ko hotau Takí.
8. Naʻe ʻai ʻe he ngaahi vīsone fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová ʻa ʻIsikeli mo ʻAisea ke na ongoʻi fēfē? ʻOku totonu ke ʻai ʻe he ngaahi vīsone ko ení kitautolu ke tau ongoʻi fēfē?
8 ʻOku totonu ke ʻai kitautolu ʻe he ngaahi vīsone ko eni fekauʻaki mo e kautaha ʻa Sihová ke tau ongoʻi fēfē? ʻI he hangē ko ʻIsikelí, ʻoku maongo loloto kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe Sihová. (ʻIsi. 1:28) Naʻe sio foki mo e palōfita ko ʻAiseá ʻi ha vīsone fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi hēvaní. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne tala ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe Sihová, naʻá ne tali leva ʻa e fakaafé. (Lau ʻa e ʻAisea 6:5, 8.) Koeʻuhi naʻá ne maʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová, naʻe ʻilo ai ʻe ʻAisea heʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe lava ke ne taʻofi ia mei hono fai ʻene ngāue ko ha palōfitá. ʻI he hangē ko ʻAiseá, ʻoku ueʻi kitautolu ke tau poupou ki he kautaha ʻa Sihová ʻaki hono fai ke lahi ange ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku mātuʻaki fakalototoʻa ʻa hono ʻiloʻi ko e konga kitautolu ʻo ha kautaha ʻoku femoʻuekina maʻu pē ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová!
KO E KONGA HĀ MAI ʻO E KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
9, 10. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ha konga hā mai ʻo e kautaha ʻa Sihová?
9 Fakafou ʻi hono ʻAló, naʻe faʻu ai ʻe Sihova ha konga fakaemāmani ʻo ʻene kautahá ʻa ia ʻoku ngāue fakataha mo e konga ko ia ʻoku ʻi hēvaní. Naʻe fiemaʻu eni koeʻuhí ke lava ʻo fakahoko ai ʻa e ngāue naʻe tomuʻa tala ʻi he Mātiu 24:14. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻe tolu.
10 ʻUluakí, naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá te nau malanga ʻo aʻu “ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.” (Ngā. 1:8) Uá, ko e faʻahinga te nau fai ʻa e ngāue fakamalangá ʻe fiemaʻu kia kinautolu ʻa e fakahinohino mo e fakalototoʻa mei he Tohi Tapú. (Sione 21:15-17) Tolú, ʻe fiemaʻu kia kinautolu ʻa e ngaahi fakataha ʻa ia ʻe malava ai ke nau fakatahataha ke lotu kia Sihova pea ako ʻa e founga ke malanga aí. (Hep. 10:24, 25) Ke fakahoko kotoa ení, ʻe fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu lelei ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú.
11. ʻE lava fēfē ke tau poupou ki he kautaha ʻa Sihová?
11 ʻE lava fēfē ke tau poupou ki he kautaha ʻa Sihová? Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ko e falala ki he fanga tokoua ʻoku nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku falala ʻa Sihova mo Sīsū ki he fanga tokoua ko ení, pea ʻoku totonu ke tau pehē mo kitautolu. Naʻe mei malava ʻa e fanga tokouá ni ke ngāueʻaki honau taimí mo honau iví ʻi ha feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmani ko ení. Ka ʻoku ʻikai te nau fai pehē. Tau lāulea angé ki he meʻa kuo tokangataha maʻu pē ki ai ʻa e konga hā mai ʻo e kautahá.
ʻOKU NAU FAKAMUʻOMUʻA “ʻA E NGAAHI MEʻA ʻOKU MAHUʻINGA ANGÉ”
12, 13. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokanga ʻa e kau mātuʻá ki honau fatongiá? Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai ia kiate koé?
12 Ko e kau mātuʻa taukei takatakai ʻi he māmaní kuo tuku kia kinautolu ʻa e fatongia ke fokotuʻutuʻu mo takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he ngaahi fonua ʻoku nau ngāue aí. ʻI he taimi ʻoku nau fai ai ha ngaahi filí, ʻoku nau hanga ki ha tataki mei he Tohi Tapú. ʻI he foungá ni, ʻoku nau ʻai ai ʻa e Tohi Tapú ‘ko e tuhulu ki heʻenau laká, mo e maama ki honau halá.’ ʻOku nau lotu foki ki he tataki ʻa Sihová.—Saame 119:105; Māt. 7:7, 8.
13 Hangē tofu pē ko ia naʻe fai ʻe he kau mātuʻa ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e kau mātuʻa ko ia ʻoku nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamalangá ʻi he ʻaho ní ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e “ngāue fekauʻaki mo e folofolá.” (Ngā. 6:4) ʻOku ʻai ʻe he meʻa ko iá kinautolu ke nau mātuʻaki fiefia ʻi he sio ki he fakalakalaka ʻa e ngāue fakamalangá ʻi honau fonuá tonu pea ʻi he kotoa ʻo e māmaní. (Ngā. 21:19, 20) ʻI he ʻikai ke faʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni lahi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau tokangataha ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke fakamafola atu ai ʻa e ongoongo leleí ʻi he tataki ʻa e Tohi Tapú pea mo e laumālie māʻoniʻoní. (Lau ʻa e Ngāue 15:28.) ʻI he foungá ni, ʻoku fokotuʻu ai ʻe he fanga tokoua ko ení ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ki he faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga fakalotofonuá.—ʻEf. 4:11, 12.
14, 15. (a) Ko e hā kuo fai ke tokoniʻi kitautolu ke malanga ʻi he kotoa ʻo e māmaní? (e) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke fai ke poupou ai ki he ngāue fakamalangá?
14 Ko e tokolahi ʻo hotau fanga tokouá ʻoku nau ngāue ʻi he ʻaho kotoa ke teuteu ʻa e ʻū tohi, ngaahi fakataha, mo e ngaahi fakataha-lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku laui afe ʻa e kau ngāue pole ʻoku nau ngāue mālohi ke liliu ʻa e ʻū tohí ki he ngaahi lea laka hake ʻi he 600. Ko hono olá, ʻoku malava ai ʻa e kakai tokolahi ke ako ʻa e “ngaahi meʻa fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻenau leá tonu. (Ngā. 2:7-11) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kei siʻí ʻoku nau ngāue mālohi ʻi he ngaahi mīsini pulusi mo fakatakafi tohí. ʻOku ʻave leva ʻa e ʻū tohí ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻo aʻu ki he ngaahi feituʻu mamaʻó.
15 ʻI hotau feituʻu fakalotofonuá foki, ʻoku fai ai ʻe he tokolahi ʻa e ngāue ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau tokangataha ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Ko e fakatātaá, ʻoku pole ʻa e laui afe ke langa ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻanga mo e ngaahi Holo ʻAsemipilī foʻou. ʻOku tokoni ʻa e niʻihi ki he faʻahinga ʻoku uesia ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatulá mo e ngaahi fiemaʻu fakafaitoʻo fakavavevavé. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he niʻihi ʻa ʻetau ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí, pea faiako ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi ako Fakatohitapú. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e ngāue kotoa ko ení? ʻOku fai iá ke tokoniʻi kitautolu ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, fakalakalaka ʻi he moʻoní, pea tokoniʻi naʻa mo ha kakai tokolahi ange ke nau hoko ko e kau lotu ʻa Sihova. Ko e konga hā mai ʻo e kautaha ʻa Sihová kuó ne fakamuʻomuʻa moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé!
MUIMUI ʻI HE FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻA E KAUTAHA ʻA SIHOVÁ
16. Ko e hā ʻe lava ke ke fekumi ki ai ke fai ai ʻa e lotu fakafāmilí pe ako fakafoʻituituí?
16 ʻOku tau faʻa vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe he kautaha ʻa Sihová? ʻE lava ke ke fai ha fekumi ki he kautahá lolotonga hoʻo lotu fakafāmilí pe ako fakafoʻituituí pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó. Ko e fakatātaá, ʻe hoko ko e meʻa fakafiefia ke ako ʻa e ngaahi vīsone naʻe ʻoange kia ʻAisea, ʻIsikeli, Taniela, mo Sioné. Ko e tohi Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom mo e ʻū tohi kehe pe ngaahi DVD ʻoku nau toe akoʻi mai kia kitautolu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e kautaha ʻa e ʻOtuá.
17, 18. (a) Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he kupu ko ení? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke ke ʻeke hifo kiate koé?
17 ʻOku lelei kia kitautolu ke tau fakalaulauloto ki he founga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻene kautahá ke poupouʻi ʻa e ngāue fakamalangá. ʻAi ke tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé fakataha mo e kautaha fakaofo ko ení. Te tau ongoʻi ai ʻo hangē ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Koeʻuhi ʻoku mau maʻu ʻa e ngāué ni fakatatau ki he ʻaloʻofa kuo fakahāhā mai kiate kimautolú, ʻoku ʻikai ai ke mau foʻi.” (2 Kol. 4:1) Naʻá ne toe fakalototoʻaʻi hono fanga tokouá: “ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau ʻoku ʻikai ke tau helaʻia.”—Kal. 6:9.
18 ʻOku fiemaʻu kiate koe pe ki ho fāmilí ke fai ha ngaahi liliu koeʻuhí ke ke malava ʻo fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó? ʻE lava ke ke fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ke ke lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue fakamalangá? ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe nima te ne tokoniʻi kitautolu ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kautaha ʻa Sihová pea tauhi maʻu ai ʻetau faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.