VAHE HIVA
ʻOku Ofi ʻa e Ngataʻanga ʻo e Māmaní?
1. Ko fē ʻe lava ke tau ʻilo ai ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú?
KUÓ KE sio ʻi he ongoongó ʻi ha taimi peá ke fakakaukau, ‘ʻE lava koā ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá?’ ʻOku lahi fau ʻa e meʻa fakamamahí mo e anga-fakamamahí ʻo tui ai ʻa e kakai ʻe niʻihi kuo pau pē ʻoku tau ofi ki he ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻOku moʻoni ia? ʻOku ʻi ai ha founga ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú? ʻIo. Neongo ʻoku ʻikai malava ke tomuʻa tala ʻe he tangatá ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻoku malava ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá. ʻOkú ne fakamatala mai ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo hotau kahaʻú pea mo e kahaʻu ʻo e māmaní.—ʻAisea 46:10; Sēmisi 4:14.
2, 3. Ko e hā naʻe fiemaʻu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ke nau ʻilo ki aí, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū kiate kinautolú?
2 ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmaní, ʻoku ʻuhinga iá, ʻo ʻikai ko e ngataʻanga ʻo e palanite ko Māmaní, ka ko e ngataʻanga ʻo e fulikivanú. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki he kakaí ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe pule mai ki he māmaní. (Luke 4:43) Naʻe loto ʻene kau ākongá ke nau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea naʻa nau ʻeke kia Sīsū: “ʻE hoko fakakū mai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi hení pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá?” (Mātiu 24:3) Naʻe ʻikai ke tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻa e ʻahó tonu, ka naʻá ne tala ange ʻa e meʻa ʻe hoko ki muʻa pē ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ko ení. Ko e meʻa naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe hokó ʻoku lolotonga hoko ia he taimí ni.
3 ʻI he vahé ni te tau lāulea ai ki he fakamoʻoni ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ki muʻa pē ʻi he ngataʻanga ʻo e māmaní. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke tau ako fekauʻaki mo ha tau ʻa ia naʻe hoko ʻi hēvani koeʻuhí ke lava ai ʻo tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku kovi pehē fau ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi heni ʻi he māmaní.
KO HA TAU ʻI HĒVANI
4, 5. (a) Ko e hā naʻe hoko ʻi hēvani ʻi he hili pē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko e Tuʻí? (e) Fakatatau ki he Fakahā 12:12, ko e hā ʻe hoko ʻi he māmaní hili hono lī hifo ʻa Sētané?
4 ʻI he Vahe 8 naʻa tau ako ai naʻe hoko ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi hēvani ʻi he 1914. (Taniela 7:13, 14) Ko e tohi Fakahaá ʻoku tala mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe hokó: “Naʻe hoko ha tau ʻi hēvani: Ko Maikeli [ʻuhinga kia Sīsū] mo ʻene kau ʻāngeló naʻa nau faitau mo e talākoní [Sētane], pea naʻe faitau ʻa e talākoní mo ʻene kau ʻāngeló mo kinautolu.”a Naʻe foʻi ʻa Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ʻi he taú pea naʻe lī hifo kinautolu ki he māmaní. Sioloto atu ki he fiefia naʻe ongoʻi ʻe he kau ʻāngeló! Kae fēfē ʻa e kakai ʻi he māmaní? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe hoko ia ko ha taimi faingataʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻita lahi ʻaupito ʻa e Tēvoló, “ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí.”—Fakahā 12:7, 9, 12.
5 ʻOku fakatupunga ʻe he Tēvoló ke hoko ʻa e faingataʻa lahi taha te ne ala lavá ʻi he māmaní. ʻOkú ne tōlili koeʻuhí ʻoku toe siʻi pē hono taimí ki muʻa ke toʻo atu ia ʻe he ʻOtuá. Tau sivisiviʻi angé ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻe hoko lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí.—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 24.
NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ
6, 7. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki fekauʻaki mo e taú mo e fiekaiá ʻi he ʻahó ni?
6 Tau. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE tuʻu ʻa e fonua ki he fonua mo e puleʻanga ki he puleʻanga.” (Mātiu 24:7) Kuo mate ʻa e kakai tokolahi ange ʻi he ngaahi tau ʻi hotau taimí ʻi ha toe taimi ʻi he hisitōliá. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha līpooti ʻe taha mei he Akoʻanga Vakaiʻi ʻo e Māmaní ʻo pehē talu mei he 1914, kuo mate ai ʻi he ngaahi taú ʻa e kakai laka hake he toko 100 milioná. ʻOku laka hake he liunga tolú ʻa e kakai kuo mate ʻi he ngaahi taú lolotonga ʻa e taʻu ʻe 100 ʻi he vahaʻa ʻo e 1900 mo e 2000 ʻi he kakai naʻe mate lolotonga ʻa e taʻu ʻe 1,900 ki muʻá. Sioloto atu pē ki he faingataʻaʻia mo e mamahi kuo ongoʻi ʻe he kakai ʻe laui miliona koeʻuhí ko e taú!
7 Fiekaia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoni.” (Mātiu 24:7) Neongo ʻoku lahi ange ʻa e meʻakai ʻoku maʻu he taimi ní ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻoku ʻikai ʻaupito ke maʻu ʻe he kakai tokolahi ha meʻa feʻunga ke kai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻikai te nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakatau mai ʻaki ha meʻakai pe kelekele ke tō ai ha meʻa ke kai. Laka hake he kakai ʻe taha piliona ʻoku siʻi hifo he tola ʻe taha ʻi he ʻaho ʻoku nau maʻu ke moʻui ai. ʻOku pehē ʻe he Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻoku mate ʻi he taʻu taki taha ʻa e fānau ʻe laui miliona, koeʻuhí pē ʻoku ʻikai te nau maʻu ha meʻakai feʻunga ke tauhiʻaki kinautolu ke nau moʻui lelei.
8, 9. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi kuo hoko moʻoni ʻa e kikite ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi mofuiké mo e mahakí?
8 Ngaahi mofuike. Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū: “ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi mofuike lalahi.” (Luke 21:11) ʻOku lolotonga ʻamanekina ʻe hoko ʻi he taʻu kotoa pē ʻa e ngaahi mofuike mālohi. Kuo mate talu mei he taʻu 1900, ʻa e kakai laka hake he toko ua milioná koeʻuhi ko e ngaahi mofuiké. Pea neongo kuo tokoni ʻa e tekinolosiá ke ʻiloʻi ki muʻa ange ʻa e ngaahi mofuiké ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻoku kei mate pē ʻa e kakai tokolahi.
9 Mahaki. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ʻa e “ngaahi mahaki fakaʻauha.” Kuo mafola vave ʻa e ngaahi mahaki fakatuʻutāmakí pea mate ai ʻa e tokolahi. (Luke 21:11) Neongo kuo ʻiloʻi ʻe he kau toketaá ʻa e founga ke faitoʻo ʻaki ʻa e ngaahi mahaki kehekehe, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi mahaki ʻoku ʻikai lava ke faitoʻo. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatala ʻa e līpooti ʻe taha ʻo pehē ʻi he taʻu taki taha, ʻoku mate ai ʻa e kakai ʻe laui miliona mei he ngaahi mahaki, hangē ko e tīpií, malēliá, mo e kōlelá. ʻIkai ko ia pē, ka kuo ʻilo ʻe he kau toketaá ʻa e ngaahi mahaki foʻou ʻe 30, pea ko e niʻihi ai ʻoku ʻikai ʻi ai hanau faitoʻo.
TUʻUNGA ʻE ʻI AI ʻA E KAKAÍ ʻI HE NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ
10. ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko moʻoni he ʻahó ni ʻa e 2 Tīmote 3:1-5?
10 ʻI he 2 Tīmote 3:1-5, ʻoku pehē ai ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe ʻi heni ai ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tōʻonga ʻe fai ʻe he kakai tokolahi lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻá ne pehē ko e kakaí te nau
hoko ʻo siokita
ʻofa ki he paʻangá
talangataʻa ki heʻenau mātuʻá
taʻemateaki
taʻeʻofa ki honau fāmilí
hoko ʻo ʻikai mapuleʻi-kita
hoko ʻo anga-fakamālohi mo fakaaoao
ʻofa ki he mālié ʻo laka ange ia ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá
fakangalingali ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá kae fakafisi ke talangofua kiate ia
11. Fakatatau ki he Saame 92:7, ko e hā ʻe hoko ki he kakai fulikivanú?
11 ʻOku tōʻonga peheni ʻa e kakai tokolahi ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí? ʻOku pehē ʻa e tokolahi ʻi he kotoa ʻo e māmaní. Ka kuo vavé ni ke fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa ʻo fekauʻaki mo ia. ʻOkú ne talaʻofa: “ʻI he tupu ʻa e kau fulikivanú ʻo hangē ko e vaó pea tupu ʻāfaʻafa ʻa e kotoa ʻo e kau faihalá, ko e meʻa ia ʻe fakaʻauha ʻosi ai kinautolu ʻo taʻengatá.”—Saame 92:7.
ONGOONGO LELEI ʻI HE NGAAHI ʻAHO FAKAʻOSÍ
12, 13. Ko e hā kuo akoʻi mai kiate kitautolu ʻe Sihova he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
12 Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he mamahi mo e faingataʻa. Ka ʻoku toe pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe hoko ha ngaahi meʻa lelei.
“Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.”—Mātiu 24:14
13 Mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. Naʻe tohi ʻa e palōfita ko Tanielá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻá ne pehē: “ʻE lahi ʻaupito ʻa e ʻilo moʻoní.” (Taniela 12:4) ʻE ʻoange ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ʻa e malava ke nau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú ʻo māʻalaʻala ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Kuo fai eni ʻe Sihova tautefito talu mei he 1914. Ko e fakatātaá, kuó ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo hono huafá mo ʻene taumuʻa ki he māmaní pea pehē ki he moʻoni fekauʻaki mo e huhuʻí, mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, pea mo e toetuʻú. Kuo tau ako ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne solova ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi palopalemá. Kuo tau toe ako ʻa e founga ke hoko ai ʻo fiefiá mo e founga ke moʻui ai ʻi ha founga ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Ka ko e hā ʻoku fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he meʻa kuo nau akó? ʻOku ʻomi ʻe ha toe kikite ʻe taha kiate kitautolu ʻa e talí.—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 21 mo e 25.
14. ʻOku malangaʻi ʻi fē ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, pea ko hai ʻoku nau malangaʻi iá?
14 Ngāue fakamalanga ʻi he foʻi kolopé. ʻI he lea fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.” (Mātiu 24:3, 14) Ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻoku malangaʻi ia ʻi he fonua laka hake he 230 pea ʻi he lea ʻe 700 tupu. ʻIo, ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova mei he “kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali” ʻoku nau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻa e Puleʻangá mo e meʻa te ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Fakahā 7:9) Pea ʻoku nau fai eni taʻetotongi. Neongo ʻoku fehiʻanekinaʻi kinautolu pea fakatangaʻi ʻe he tokolahi, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ngāue fakamalangá, ʻo hangē pē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú.—Luke 21:17.
KO E HĀ TE KE FAÍ?
15. (a) ʻOkú ke tui ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā ʻe hoko ki he faʻahinga ʻoku nau talangofua kia Sihová mo e faʻahinga ʻoku ʻikaí?
15 ʻOkú ke tui ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí? Ko e ngaahi kikite lahi ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí kuo hoko moʻoni. Kuo vavé ni ke fakapapauʻi ʻe Sihova ke tuku ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí pea ʻe hoko mai leva “ʻa e ngataʻangá.” (Mātiu 24:14) Ko e hā ʻa e ngataʻangá? Ko ʻĀmaketone ia, ʻi he taimi ʻe toʻo atu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú kotoa. ʻE ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻāngelo mālohí ke nau fakaʻauha ha taha pē ʻe fakafisi ke talangofua kiate Ia mo hono ʻAló. (2 Tesalonaika 1:6-9) ʻI he hili iá, heʻikai ke toe takihalaʻi ʻe Sētane mo ʻene fanga tēmenioó ʻa e kakaí. Pea ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke talangofua ki he ʻOtuá mo tali ʻa hono Puleʻangá te nau sio ki he hoko moʻoni ʻa e talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá.—Fakahā 20:1-3; 21:3-5.
16. Koeʻuhi ʻoku mātuʻaki ofi ʻa e ngataʻangá, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke ke faí?
16 Ko e māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané kuo vavé ni ke ngata. Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke u faí?’ ʻOku loto ʻa Sihova ke ke ako ʻa e meʻa lahi taha te ke malavá mei he Tohi Tapú. ʻOku fiemaʻu ke ke fai fakamātoato ʻa hoʻo akó. (Sione 17:3) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he uike kotoa pē ke tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. Feinga ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ko iá. (Lau ʻa e Hepelū 10:24, 25.) Kapau ʻokú ke ʻilo ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha ngaahi liliu, ʻoua ʻe ilifia ʻi hono fai iá. ʻI hoʻo fai iá, ʻe hoko ai ʻo toe mālohi ange ʻa hoʻo kaumeʻa mo Sihová.—Sēmisi 4:8.
17. Ko e hā ʻe ʻohovale ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻi he hoko mai ʻa e ngataʻangá?
17 Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko e fakaʻauha ʻo e fulikivanú ʻe hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻamanekina ai ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí, “ʻo hangē ko ha kaihaʻa ʻi he poʻulí.” (1 Tesalonaika 5:2) Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe fili ʻa e tokolahi ke tukunoaʻi ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻá ne pehē: “Hangē tofu pē ko e ngaahi ʻaho ʻo Noá, ʻe pehē pē ʻa e ʻi heni ʻa e Foha ʻo e tangatá [pe ngaahi ʻaho fakaʻosí]. He hangē ko e ngaahi ʻaho ko ia ki muʻa ʻi he Lōmakí, ko e kakaí naʻa nau kai mo inu, mali ʻa e kakai tangatá pea foaki atu ʻa e kakai fefiné ʻi he mali, kae ʻoua kuo aʻu ki he ʻaho naʻe hū ai ʻa Noa ki he ʻaʻaké, pea naʻe ʻikai te nau tokanga kae ʻoua kuo hoko mai ʻa e Lōmakí ʻo tafiʻi kotoa atu kinautolu, ʻe pehē pē ʻa e ʻi heni ʻa e Foha ʻo e tangatá.”—Mātiu 24:37-39.
18. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolú?
18 Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ke ʻoua naʻa tau hoko ʻo femoʻuekina “ʻi he kai ʻo fuʻu hulú mo e inu ʻo fuʻu lahí pea mo e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí.” Naʻá ne pehē ʻe hoko fakafokifā mai ʻa e ngataʻangá, “ʻo hangē ha tauhelé.” Naʻá ne toe pehē ʻe “hoko mai ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nofo ʻi he funga ʻo māmaní kotoa.” Pea naʻá ne tānaki mai: “Hanganaki ʻā leva, ʻo fai ʻa e hū tōtōaki [pe lotu mātuʻaki loto-moʻoni] ʻi he taimi kotoa pē ke mou lava ʻo hao ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ko eni kuo pau ke hokó pea ke mou lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Foha ʻo e tangatá.” (Luke 21:34-36) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ʻaupito ai ke fanongo ki he fakatokanga ʻa Sīsuú? Koeʻuhí kuo vavé ni ʻaupito ke fakaʻauha ʻa e māmani fulikivanu ʻo Sētané. Ko e faʻahinga pē ʻoku tali ʻe Sihova mo Sīsuú te nau hao ʻi he ngataʻangá pea moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú.—Sione 3:16; 2 Pita 3:13.
a Ko e Maikelí ko ha hingoa ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki ʻo sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 23.