ʻOku Tokonaki Mai ʻe Sihova ʻEtau Ngaahi Fiemaʻu Fakaʻahó
“ʻOua te mou loto talaʻa. He . . . ko hoʻomou Tamai ʻoku ne meaʻi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia.”—LUKE 12:29, 30.
1. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokonaki ʻa Sihova maʻá e fanga manú?
KUÓ KE fakatokangaʻi ha kiʻi foʻi misi pe ko ha kiʻi manupuna kehe ʻokú ne tositosi ʻi ha meʻa ʻoku hā mahino ko e kelekele pē? Te ke fifili nai pe ko e hā ʻe lava ke ne maʻu ke kai ʻi he tositosi pē ʻi he kelekelé. ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻoku malava ke tau maʻu ha lēsoni mei he founga ʻoku tokonaki ai ʻa Sihova maʻá e fanga manupuná. Naʻá ne pehē: “Vakai ange e fanga manupuna ʻo e ʻata: he ʻoku nau tutuʻi pe tuʻusi, pe faʻoaki feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi. ʻIkai ʻoku mou mahuʻinga noa pe ʻiate kinautolu?” (Mātiu 6:26) ʻOku tokonaki meʻakai ʻa Sihova ʻi he ngaahi founga fakaofo maʻá e kotoa ʻo ʻene ngaahi fakatupú.—Sāme 104:14, 21; 147:9.
2, 3. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni fakalaumālie ʻoku malava ke tau maʻu mei hono akoʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ke lotu ʻo kole haʻatau meʻakai fakaʻahó?
2 Ka ko e hā naʻe fakakau ai ʻe Sīsū ʻi heʻene sīpinga lotú ʻa e kole: “Ke ke foaki mai he ʻahoni haʻamau meʻakai”? (Mātiu 6:11) ʻOku malava ke tau maʻu ʻa e ngaahi lēsoni mohu ʻuhinga mei he kole faingofua ko ʻení. ʻUluakí, ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ko Sihova ʻa e Tokotaha-Tokonaki Lahí. (Sāme 145:15, 16) ʻOku malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke tō mo ngoueʻi, ka ko e ʻOtuá pē ʻoku malava ke ne ʻai ʻa e ngaahi meʻá ke tupú, ʻi he fakalaumālie mo e fakamatelie. (1 Kolinito 3:7) Ko e meʻa ʻoku tau kaí mo inú ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. (Ngāue 14:17) Ko e kole kiate ia ke ne tokonaki mai ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó ʻoku fakahaaʻi ai kiate ia ʻoku ʻikai te tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ngaahi tokonaki peheé. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke hanga ʻe he kole ko iá ʻo fakaʻatā kitautolu mei he fatongia ke ngāué kapau ʻoku tau malava ke fai pehē.—Efeso 4:28; 2 Tesalonaika 3:10.
3 Ko hono uá, ko ʻetau kole ki ha ‘meʻakai ki he ʻaho ní’ ʻoku hā ai ʻoku ʻikai totonu ke tau loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e kahaʻú. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “ʻOua te mou lotomoʻua, ʻo mou pehe, Te tau kai ai e ha mo inu e ha? mo kofuʻaki ʻa e ha? he ko e ngāhi mea ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile: pea ʻoku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa. Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa. Ko ia ʻoua te mou lotomoʻua koeʻuhi ko e ʻapongipongi, he ʻe moʻua ʻa e ʻapongipongi ʻi he meʻa ko ia.” (Mātiu 6:31-34) Ko e lotu ki ha ‘meʻakai ki he ʻaho ní’ ʻokú ne fokotuʻu mai ʻa e sīpinga ki he moʻuiʻaki ha moʻui faingofua ʻo e “aga faka-Otua moe loto fiemalie.”—1 Timote 6:6-8, PM.
Meʻakai Fakalaumālie Fakaʻaho
4. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻi he moʻui ʻa Sīsuú pea ʻi he moʻui ʻa e kau ʻIsilelí ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālié?
4 Ko ʻetau lotu ki ha meʻatokoni fakaʻahó ʻoku totonu ke ne toe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa ʻetau fiemaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālie fakaʻahó. Neongo ʻa e fiekaia lahi ʻaupito ʻi he hili ʻo ha fuʻu ʻaukai lōloa, naʻe talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e fakatauele ʻa Sētane ke liliu ʻa e maká ko e maá, ʻo ne pehē: “Kuo tohi, Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4) Naʻe hiki lea heni ʻa Sīsū mei he palōfita ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí: “[Ko Sihova] naʻa ne fakavaivaiʻi koe, ʻo ne tuku ke ke fiekaia, ʻo ne fafanga koe ʻaki ʻa e mana, ʻa ia ko e meʻa naʻe ʻikai te ke ʻiloa, pe ʻilo ki ai ʻe hoʻo ngaahi kui; koeʻuhi ke ne fakaeʻa kiate koe ʻoku ʻikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ko e meʻa kehekehe ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova ʻa ia ʻoku moʻui ai ʻa e tangata.” (Teutalonome 8:3) Ko e founga ko ia naʻe tokonaki ai ʻe Sihova ʻa e maná ki he kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻoange ai ʻa e meʻakai fakamatelié ka naʻe toe pehē foki ki he ngaahi lēsoni fakalaumālie. Ko e meʻa ʻe taha, naʻe fiemaʻu ke nau “tufi ʻi he ʻaho ʻa e meʻa ʻo e ʻaho ko ia.” Kapau naʻa nau tānaki ʻo lahi ange ʻi he meʻa feʻunga ki he ʻaho ko iá, naʻe hoko leva ʻa e toengá ʻo nanamu pea fanafanau ai ʻa e ʻuangá. (Ekisoto 16:4, 20) Neongo ia, naʻe ʻikai ke hā ʻa e meʻá ni ʻi he ʻaho hono onó ʻi he taimi naʻe pau ai ke nau tānaki ke liunga ua ʻa e meʻa ki he ʻahó ke fakalato ai mo ʻenau ngaahi fiemaʻu ki he Sāpaté. (Ekisoto 16:5, 23, 24) Ko ia, naʻe fakamanatu mālohi ʻe he maná kiate kinautolu naʻe pau ke nau talangofua pea ko ʻenau moʻuí naʻe fakatuʻunga ia ʻo ʻikai ʻi he maá pē ka ʻi he “meʻa kehekehe ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova.”
5. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie fakaʻahó?
5 ʻOku pehē ʻetau fiemaʻu ke kai fakaʻaho ʻi he meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova fakafou ʻi hono ʻAló. Ki he taumuʻa ko ʻení, kuo fakanofo ai ʻe Sīsū ha “tamaioeiki agatonu mo boto” ke ne tokonaki mai ʻa e “mea kai i hono taimi totonu” ki he fāmili ʻo e tuí. (Mātiu 24:45, PM) ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono tokonaki mai ʻe he kalasi tamaioʻeiki ko iá ʻo hulu fau ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi he faʻunga ʻo e ngaahi tohi tokoni fakaeako Tohi Tapú ka ʻoku nau toe fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau fai ha lau Tohi Tapu fakaʻaho. (Siosiua 1:8; Sāme 1:1-3) ʻI he hangē ko Sīsuú, ko kitautolu foki ʻe malava ke tau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻaki hono fai ha feinga fakaʻaho ke ako fekauʻaki mo e finangalo ʻo Sihová pea ke fai ia.—Sione 4:34.
Fakamolemoleʻi ʻo e Ngaahi Angahalá
6. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻua ʻoku fiemaʻu ke tau kole fakamolemole aí, pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku loto-lelei ai ʻa Sihova ke kaniseli kinautolú?
6 “Fakamolemole homau ngāhi moʻua; hange kuo mau fakamolemole foki ʻa kinautolu ne moʻua kiate kimautolu.” (Mātiu 6:12) Naʻe ʻikai ke lea heni ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi moʻua paʻanga. Naʻe ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá. ʻI he lēkooti ʻa Luke fekauʻaki mo e sīpinga lotú, ʻoku peheni ai hono fakalea ʻo e kolé ni: “Fakamolemole ʻemau ngaahi angahala, he ko kimautolu foki ʻoku mau fakamolemole ʻa ia fuape ʻoku moʻua mai.” (Luke 11:4) Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ʻoku hangē ia ʻoku tau fakatupunga ha moʻua kia Sihová. Ka ʻoku mateuteu hotau ʻOtua ʻofá ke ne ‘tamateʻi,’ pe kaniseli, ʻa e moʻua ko iá kapau ʻoku tau fakatomala moʻoni, ʻo “tafoki,” pea kole kiate ia ʻene fakamolemolé ʻo fakatuʻunga ʻi he tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí.—Ngāue 3:19; 10:43; 1 Timote 2:5, 6.
7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻo kole ʻa e fakamolemolé ʻi he ʻaho kotoa pē?
7 Mei he anga ʻo e toe vakai ʻe taha, ʻoku tau angahala ʻi he ʻikai ke tau aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ki he māʻoniʻoní. Koeʻuhi ko e angahala tukufakaholó, ʻoku tau laka hala kotoa ʻi he leá, ngāué, mo e fakakaukaú, pe ʻoku ʻikai ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku tonu ke tau faí. (Koheleti 7:20; Loma 3:23; Semisi 3:2; 4:17) Ko ia ai, pe ʻoku tau ʻilo ki hono fai ha angahala he lolotonga ʻa e ʻahó pe ʻikai, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotu fakaʻahó ha kole ki hano fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá.—Sāme 19:12; 40:12.
8. Ko e hā ʻoku totonu ke fakatupunga ʻe he lotu ki ha fakamolemolé ke tau faí, pea ko e hā hono ola ʻaongá?
8 Ko e lotu ʻo kole ʻa e fakamolemolé ʻoku totonu ke hoko mai ia ʻi he hili ʻo hano sivisiviʻi-kita faitotonu, fakatomala, mo e vetehia, ʻo makatuʻunga ʻi he tui ki he mālohi fakaehuhuʻi ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisi ne lilingí. (1 Sione 1:7-9) Ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻetau lotú, kuo pau ke tau poupouʻi ʻetau kole ki ha fakamolemolé ʻaki ʻa e “ngaahi ngāue ʻoku hoa mo e fakatomala.” (Ngāue 26:20) ʻE lava ke tau toki maʻu ai ʻa e tui ki he mateuteu ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. (Sāme 86:5; 103:8-14) Ko e olá ko e nonga taʻealafakatataua, “ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe,” ʻa ia ʻe hoko ʻo ne “maluʻi [hotau] loto mo [ʻetau] ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:7) Ka ʻoku akoʻi mai ʻe he sīpinga lotu ʻa Sīsuú kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku toe lahi ange ia fekauʻaki mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e fakamolemoleʻi ʻo ʻetau ngaahi angahalá.
Ke Fakamolemoleʻi, Kuo Pau Ke Tau Fakamolemole
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e fakamatala naʻe tānaki atu ʻe Sīsū ki he sīpinga lotú, pea ko e hā naʻe fakamamafaʻi ʻe he meʻá ni? (e) Naʻe anga-fēfē hono toe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke tau hoko ʻo fakamolemolé?
9 Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ko e kole ke “fakamolemole homau ngāhi moʻua; hange kuo mau fakamolemole foki ʻa kinautolu ne moʻua kiate kimautolu,” ko e konga pē ia ʻe taha ʻo e sīpinga lotú naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú. ʻI he hili hono fakaʻosi ʻa e lotú, naʻá ne tānaki mai: “He kapau te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe fakamolemole kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi: pea ka ʻikai te mou fakamolemole ʻa e ngāhi hala ʻa e kakai, pea ʻe ʻikai foki fakamolemole ʻe hoʻomou Tamai hoʻomou ngāhi hala.” (Mātiu 6:14, 15) Ko ia, naʻe ʻai ʻe Sīsū ke mātuʻaki mahino ko hotau fakamolemoleʻi ʻe Sihová ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau hoko ʻo loto-lelei ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.—Maake 11:25.
10 ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fai ai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻo fakahaaʻi ai ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu ke tau hoko ʻo fakamolemole kapau ʻoku tau ʻamanekina ʻa Sihova ke ne fakamolemoleʻi kitautolu. Naʻá ne talanoa ai ʻo kau ki ha tuʻi ʻa ia naʻá ne nima-homo ʻo kaniseli ha fuʻu moʻua lahi fau naʻe fakatupunga ʻe ha tamaioʻeiki. Ki mui aí naʻe tauteaʻi kakaha ʻe he tuʻí ʻa e tangata tatau pē ʻi heʻene fakafisi ke kaniseli ʻa e moʻua mātuʻaki siʻisiʻi ange ia ʻo ha kaungā tamaioʻeiki. Naʻe fakamulitukuʻaki ʻe Sīsū ʻene talanoa fakatātaá ʻaki ʻene pehē: “ʻE pehe foki mo e fai ʻa ʻeku Tamai fakalangi kiate kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole taki taha hono tokoua, ʻo fai ʻaki homou loto.” (Mātiu 18:23-35) ʻOku mahino ʻa e lēsoní: Ko e moʻua ko e angahalá ʻa ia kuo fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻiate kitautolu taki tahá ʻoku lahi taʻealafakatataua ange ia ʻi ha laka hala pē kuo fai mai nai ʻe ha taha kiate kitautolu. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakamolemoleʻi fakaʻaho kitautolu ʻe Sihova. Ko ia ai, tā ʻoku malava ke tau fakamolemoleʻi ha fakalotomamahi ʻoku fai mai ʻi he taimi ki he taimi ʻe he niʻihi kehé kiate kitautolu.
11. Ko e hā ʻa e akonaki kuo ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá te tau muimui ai kapau ʻoku tau ʻamanekina ʻa Sihova ke ne fakamolemoleʻi kitautolu, pea ko e hā hono ngaahi ola leleí?
11 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai, mo manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki, ʻo hange foki ko e ʻOtua ne ne fakamolemole kimoutolu ʻia Kalaisi.” (Efeso 4:32) ʻOku pouaki ʻe he fefakamolemoleʻakí ʻa e melino ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané. Naʻe toe naʻinaʻi mai ʻa Paula: “Ke mou fai ʻo tāu mo e kau fili ʻe he ʻOtua, ʻa ia ʻoku tapu mo ʻofeina ʻo mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko; pea ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki; ʻio, ʻo hange foki ne fakamolemole kimoutolu ʻe he ʻEiki, ke pehe pe mo kimoutolu. Pea mou kofutuʻa ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.” (Kolose 3:12-14) Ko e kotoa ʻo e meʻá ni ʻoku mahinoʻi ia ʻi he lotu naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolú: “Fakamolemole homau ngāhi moʻua; hange kuo mau fakamolemole foki ʻa kinautolu ne moʻua kiate kimautolu.”
Maluʻi ʻi he Malumalu ʻo e ʻAhiʻahí
12, 13. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai lava ke ʻuhinga ki ai ʻa e kole hono ua fakamuimui naʻe fai ʻi he sīpinga lotú? (e) Ko hai ʻa e Tokotaha-ʻAhiʻahi lahí, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau lotu ke ʻoua ʻe tuku kitautolu ki he ʻahiʻahí?
12 Ko e kole hono ua fakamuimui ʻi he sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻeni: “ʻOua naʻa ke fakahū kimautolu ki he ʻahiʻahi.” (Mātiu 6:13) Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsuú ʻoku totonu ke tau kole kia Sihova ke ʻoua naʻa ʻahiʻahiʻi kitautolu? ʻOku ʻikai lava ke ʻuhinga pehē ia, he naʻe fakamānavaʻi ʻa e ākonga ko Sēmisí ke ne tohi: “Ke ʻoua naʻa lau ʻe ha toko taha ʻO ka ʻahiʻahiʻi, ʻOku mei he ʻOtua hoku ʻahiʻahiʻi: he ko e ʻOtua ʻoku ʻikai maʻahiʻahiʻi ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ha taha ʻe he ʻEne ʻAfio.” (Semisi 1:13) ʻIkai ngata aí, naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ka ne ke nofo, ʻe Iaa, ke lama kovi, ko hai ha taha ʻe tuʻu, Atonai?” (Sāme 130:3) ʻOku ʻikai ke fakasio ʻa Sihova ia ki heʻetau fehālaaki kotoa pē, pea ʻoku ʻikai moʻoni te ne feinga ke fakataueleʻi kitautolu. Ko ia, ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e konga ko ʻeni ʻo e sīpinga lotú?
13 Ko e toko taha ʻoku feinga ke ne fakataueleʻi kitautolú, ke fakatupunga kitautolu ke tau tō ʻi he ngaahi ngāue olopotó, pea aʻu ʻo keina kitautolú ko Sētane ko e Tēvoló. (Efeso 6:11) Ko e Tokotaha-ʻAhiʻahi lahí ia. (1 Tesalonaika 3:5) ʻI he lotu ke ʻoua ʻe tuku ki ha ʻahiʻahí, ʻoku tau kole ai kia Sihova ke ʻoua ʻe fakaʻatā kitautolu ke tau tō ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo e ʻahiʻahí. ʻOku tau kole kiate ia ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻe “kākāʻi kitautolu ʻe Setane,” ke ʻoua ʻe tō ki he ngaahi ʻahiʻahí. (2 Kolinito 2:11) Ko ʻetau lotú koeʻuhi ko kitautolu ke tau kei ʻi he “botu lilo ʻi he fugani maoluga,” ʻo maʻu ʻa e maluʻanga fakalaumālie ʻoku ʻoange ki he faʻahinga ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau faí.—Sāme 91:1-3, PM.
14. ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kiate kitautolu ʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova kapau ʻoku tau hanga kiate Ia ʻi he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo e ʻahiʻahí?
14 ʻOku malava ke tau fakapapauʻi kapau ko ʻetau holi loto-moʻoní ia, ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi lotú pea ʻi heʻetau ngaahi ngāué, ʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki kitautolu ʻe Sihova. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kiate kitautolu: “Kuo teʻeki ke moʻua kimoutolu ʻe ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku taʻehoa mo e tangata: pea ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.”—1 Kolinito 10:13.
“Fakahaofi Kimautolu mei he Fili”
15. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ai ʻi ha toe taimi ki muʻa ke lotu ki ha fakahaofi mei he toko taha fulikivanú?
15 Fakatatau ki he ngaahi maniusikilipi alafalalaʻanga lahi taha ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻa e ngaahi lea: “Fakahaofi kimautolu mei he Fili [pe toko taha fulikivanú].”a (Mātiu 6:13) Ko e maluʻi mei he Tēvoló ʻoku toe fiemaʻu ange ia he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá. Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻoku nau faitau mo e toenga ʻo e kau paní, “ʻa kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu,” pea fakataha mo honau takanga ko e “fuʻu kakai lahi.” (Fakahā 7:9; 12:9, 17) Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he kau Kalisitiané: “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻā: ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo. ʻA ia ke mou talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui.” (1 Pita 5:8, 9) ʻE saiʻia ʻa Sētane ke taʻofi ʻetau ngāue fakaefakamoʻoní, pea fakafou ʻi heʻene ngaahi fakafofonga ʻi he māmaní—tatau ai pē pe fakalotu, fakakomēsiale, pe fakapolitikale—ʻokú ne feinga ke fakailifiaʻi kitautolu. Kae kehe, kapau ʻoku tau tuʻu mālohi, ʻe fakahaofi kitautolu ʻe Sihova. Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ki he ʻOtua. Ka mou tali tekeʻi ʻa e Tevolo, pea te ne hola meiate kimoutolu.”—Semisi 4:7.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻosi maʻu ʻe Sihova ke tokoniʻiʻaki ʻene kau sevāniti ko ia ʻoku ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí?
16 Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova hono ʻAló ke ʻahiʻahiʻi. Ka ʻi he hili hono fakafepakiʻi ʻe Sīsū ʻa e Tēvoló, ʻo ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha maluʻí, naʻe fekau hifo ʻe Sihova ha kau ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ia. (Mātiu 4:1-11) Pehē foki, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻene kau ʻāngeló ke tokoniʻi kitautolu kapau ʻoku tau lotu ʻaki ʻa e tui pea ʻai ia ko hotau hūfangaʻanga. (Sāme 34:7; 91:9-11) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Oku ilo e he Eiki ke fakamoui ae kakai aga faka-Otua mei he gaahi ahiahi, bea ke tuku ae taeagatonu ki he aho oe fakamau ke tautea.”—2 Pita 2:9, PM.
ʻOku Ofi Mai ʻa e Fakahaofi Kakato
17. ʻI hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e sīpinga lotú, naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻá ki honau tuʻunga totonú?
17 ʻI he sīpinga lotú, naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau tuʻunga totonú. ʻOku totonu ko ʻetau tokanga tefitó ke fakatoputapuʻi ʻa e huafa lahi mo māʻoniʻoni ʻo Sihová. Koeʻuhi ko e meʻangāue ki hono fakahoko ʻo e meʻá ni ko e Puleʻanga Faka-Mīsaiá, ʻoku tau lotu ki he Puleʻangá ke hoko mai ke fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga fakaetangatá pe ngaahi founga-pule taʻehaohaoa kotoa pē, pea ke fakapapauʻi ʻe fakahoko kakato ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní. Ko ʻetau ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi hono fakatoputapuʻi ʻo e huafa ʻo Sihová pea mo e lāuʻilo ʻi he kotoa ʻo e ʻunivēsí ki hono tuʻunga-hau māʻoniʻoní. ʻI he hili ʻa e lotu ki he ngaahi meʻa mahuʻinga lahi taha ko ʻení, ʻoku lava ke tau lotu fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó, fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, pea mo e fakahaofi mei he ngaahi ʻahiʻahí pea mo e ngaahi kākā ʻa e toko taha fulikivanú, ʻa Sētane ko e Tēvoló.
18, 19. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he sīpinga lotu ʻa Sīsuú ke tau leʻo ai pē mo ʻai ʻetau ʻamanakí ke “maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻanga”?
18 Ko hotau fakahaofi kakato mei he toko taha fulikivanú mo ʻene fokotuʻutuʻu fakameleʻi ʻo e ngaahi meʻá ʻoku ofí ni. ʻOku ʻiloʻi lelei ʻe Sētane ʻokú ne maʻu pē ha ‘taimi toesiʻi’ ʻoku kei toe ke tukuange mai ai ʻene “ʻita lahi” ki he māmaní, tautefito ki he kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová. (Fakahā 12:12, 17) ʻI he fakaʻilonga faʻu fetuiaki ʻo e “fakaʻosi ʻo e kuonga,” naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa fakatoʻoaloto ʻe hokó, ʻa ia ko e niʻihi ai ʻoku kei tuʻu mei muʻa kiate kitautolu. (Mātiu 24:3, 29-31) ʻI heʻetau sio ki he hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe hoko ʻo toe longomoʻui ange ai ʻetau ʻamanaki ki he fakahaofí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻI he kamata hoko ʻa e ngaahi meʻa ko ia, mou hiki homou ʻulu, ʻo hanga hake; he ʻoku ofi ai homou huhuʻi.”—Luke 21:25-28.
19 Ko e sīpinga lotu nounou naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻokú ne tokonaki mai kiate kitautolu ha tataki lelei ki he meʻa ke fakakau ʻi heʻetau ngaahi lotú ʻi he fakaofi mai ʻa e ngataʻangá. ʻOfa ke tau kei loto-falala ai pē ʻe aʻu pē ki he ngataʻangá, ʻe kei hokohoko atu ai pē hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó, fakatouʻosi ʻi he fakalaumālie mo e fakamatelie. Ko ʻetau leʻo ʻo lotú ʻe fakaivia ai kitautolu ke tau “kuku maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻa e lotopau naʻa tau kamata ʻaki.”—Hepelu 3:14; 1 Pita 4:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ngaahi Tohi Tapu motuʻa ange ʻe niʻihi, hangē ko e King James Version, ʻoku fakaʻosiʻaki ai ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí ia ʻa e meʻa ʻoku ʻiloa ko ha laulau fakahīkihiki (ko ha fakahā ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá): “He ʻoku ʻoʻou ʻa e puleʻanga, mo e mālohi, mo e kolōlia, ʻo taʻengata. ʻĒmeni.” ʻOku pehē ʻe he The Jerome Biblical Commentary: “Ko e laulau fakahīkihikí . . . ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi he ngaahi [maniusikilipi] alafalalaʻanga lahi tahá.”
ʻI he Fakamanatú
• Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahinoʻi ʻi heʻetau kole ki ha ‘meʻakai ki he ʻaho ní’?
• Fakamatalaʻi ʻa e lotu ke “fakamolemole homau ngāhi moʻua; hange kuo mau fakamolemole foki ʻa kinautolu ne moʻua kiate kimautolu.”
• Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻi heʻetau kole kia Sihova ke ʻoua naʻa tuku kitautolu ki he ʻahiʻahí?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau lotu ke ‘fakahaofi kitautolu mei he Filí [pe toko taha fulikivanú]’?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Kuo pau ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé kapau ʻoku tau loto ke fakamolemoleʻi kitautolu
[Maʻuʻanga ʻo e Ta ʻi he peesi 13]
Lydekker