Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki hono tōʻongaʻaki ʻe he faʻahinga tāutaha ʻa hono ʻoatu ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi tatau ʻo e ngaahi polokalama fakakomēsiale ki he ngaahi komipiutá?
ʻE maʻuhala nai ʻa e niʻihi ʻo feinga ke kumi kalofanga ʻi hono tōʻongaʻaki ʻení ʻaki ʻa e lave ki he ngaahi lea ʻa Sīsū: “Kuo mou maʻu taʻetotongi pea mou ʻatu taʻetotongi.” Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke lave ʻa Sīsū ia ki hono ʻoatu taʻetotongi ʻo e ngaahi tatau pe ngaahi polokalama fakakomipiuta (software), ʻoku maʻu totonu fakalao fakaepulusi tohí, ʻa ē ko hono ngāueʻaki ʻa e naunau ko iá ʻoku puleʻi ʻe he laó. Naʻá ne ʻuhinga ki he ʻoatú ʻi he tafaʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau ʻapositoló ke nau ō atu ki he ngaahi kolo lalahi mo e fanga kiʻi kolo iiki kehekehe ʻo malangaʻi ai ʻa e Puleʻangá, fakamoʻui ʻa e mahakí, mo kapusi ʻa e kau tēmenioó. ʻI he ʻikai ha totongi ki he meʻá ni, naʻe pau ki he kau ʻapositoló ke nau “ʻatu taʻetotongi.”—Mātiu 10:7, 8.
ʻI he lahi fau ʻa e ngaahi komipiuta fakatāutaha mo fakapisinisí, kuo fiemaʻu ai ʻe he kakai tokolahi ʻa e polokalama fakakomipiutá. ʻOku faʻa pau maʻu pē ke fakatau mai ʻa e meʻá ni. Ko ia ai, ʻoku tohi ʻe he niʻihi tāutaha ʻa e ngaahi polokalama ʻa ia ʻoku nau ʻai ʻo ala maʻu taʻetotongi pea ʻoku nau fakahā ai ʻo pehē ʻoku malava ke hiki-tatau ia pea ʻoatu ki ha toe niʻihi kehe. Ka ko e lahi taha ʻo e ngaahi polokalama fakakomipiutá ʻoku fakatau fakakomēsiale atu ia. Tatau ai pē pe ko e ʻai ke nau ngāueʻaki fakafoʻituitui ʻi ʻapi pe ko hono ngāueʻaki fakapisinisi, ʻoku ʻamanekina ke fakatau ia ʻe he kau ngāueʻaki ʻo e polokalama fakakomipiutá, ke fai ha totongi ki ai. Kapau ʻoku ʻave pe hiki-tatau ʻe ha taha ha polokalama fakakomipiuta ʻo ʻikai totongi, ʻe taʻefakalao ia, ʻo hangē pē ko hano fotokopi ʻi ha tuʻunga lahi ha ʻū tohi, naʻa mo e taimi ʻoku ʻoatu taʻetotongi ai iá.
Ko e lahi taha ʻo e ʻū polokalama fakakomipiutá (kau ai ʻa e ʻū keimí) ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo ha laiseni, ko e tokotaha ʻoku ʻaʻaná/tokotaha ʻokú ne ngāueʻakí ʻoku fiemaʻu ke ne muimui ki hono ngaahi meʻa pau ʻoku tokonaki maí mo e ngaahi fakangatangatá. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi laiseni peheé ʻoku fakahā ai ko e tokotaha pē ʻoku lava ke ne fokotuʻu mo ngāueʻaki ʻa e polokalamá—ʻo meimei ko hono fokotuʻu iá ʻi he komipiuta pē ʻe taha, pe ko ha komipiuta ʻi ʻapi pe ko ha komipiuta ʻi ha pisinisi pe ʻapiako. ʻOku pehē ʻe he ngaahi laiseni ʻe niʻihi ʻe lava nai ʻe he tokotaha ngāueʻakí ʻo maʻu ha tatau talifaki maʻana, ka heʻikai te ne ʻai ha ngaahi tatau ki ha kakai kehe. Kapau ʻoku loto ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná ke foaki ʻa e polokalamá fakakātoa (ʻo kau ai ʻa e laisení mo e ʻū fakamatalá), ʻe lava ke ne fai ia. Kae kehe, ko ʻene fakangata ai pē ia ʻa ʻene totonu ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ko iá. ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi laisení, ko ia ko ha taha ʻokú ne fakatau mai ha polokalama pe foaki kiate ia, ʻoku totonu ke ne ʻilo pe ko e hā ʻoku tuʻutuʻuni ʻe he laiseni ko iá.
ʻOku lahi ʻa e ngaahi fonua ʻoku nau kau fakataha ʻi he ngaahi aleapau ʻo e totonu fakaepulusi tohi ko ia ʻokú ne maluʻi ʻa e “naunau fakaefakakaukaú,” hangē ko e ngaahi polokalama fakakomipiutá, pea ʻoku nau feinga ke fakamālohiʻi ʻa e ngaahi lao ʻo e totonu fakaepulusi tohí. Hangē ko ʻení, ko e The New York Times ʻo Sanuali 14, 2000, naʻe pehē ai “naʻe hanga ʻe he kau ʻōfisa polisi Siamané mo Tenimaʻaké ʻo puke ʻa e kau mēmipa ʻo e meʻa ko ia ʻoku nau fakamatalaʻi ko ha kau kengi hū taʻefakalao ki he polokalama fakakomipiutá” ʻa ia naʻa nau hiki-tatau mo tufaki ʻa e ngaahi polokalama mo e ngaahi keimi fakakomipiutá, naʻa mo hono fakatau atu ha niʻihi ʻi he ʻinitanetí.
Ko fē ʻoku tuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he meʻá ni? Sai, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻAnge kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtua.” (Maake 12:17) ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fonuá ʻa ē ʻoku ʻikai fepaki mo e lao ʻa e ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi founga-pulé, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke anganofo ʻa e tangata kotoa pe ki he ngaahi pule ʻoku maʻolunga . . . ʻilonga ʻa ia ʻoku angatuʻu ki he pule, ko ʻene tuʻu ia ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua: pea ko e meʻa ʻe maʻu ai ʻe he kau angatuʻu, ko hanau tautea.”—Loma 13:1, 2.
ʻOku ʻikai ke fakafatongiaʻaki ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ke nau sivi ʻa e ngaahi komipiuta ʻa e niʻihi kehé, ʻo hangē ia ne fakamafaiʻi ke nau fakamatalaʻi mo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi lao ki he mafai pulusi tohí. Ka ʻoku nau tui mo akoʻi ʻoku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei hono toʻo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ʻanautolú pea ʻoku totonu ke nau feinga ke tauhi-lao. ʻOku maluʻi heni ʻa e kau Kalisitiané mei he hoko ʻo tauteaʻi ʻi he tuʻunga ko e kau maumau-laó, pea ʻoku fakaivia ai kinautolu ke nau maʻu ha konisēnisi lelei ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko ia kuo pau ke mou anganofo, ʻo ʻikai telia ʻa e houhau pe, kae telia ʻa konisenisi foki.” (Loma 13:5) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e holi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: “ʻOku mau pehe ʻoku ʻataʻatā homau konisenisi: he ko homau loto ke tāu ʻemau moʻui ʻi he meʻa kotoa.”—Hepelu 13:18.
[Puha ʻi he peesi 29]
ʻOku fakatau mai ʻe he ngaahi pisinisi mo e ngaahi ʻapiako ʻe niʻihi ʻa e ngaahi laiseni ʻoku lōlahi hono ngāueʻakí ʻa ia ʻoku tuʻutuʻuniʻi ai ha fika lahi taha ʻo e kau ngāueʻaki ʻoku fakaʻatā ke nau ngāueʻaki ʻa e polokalamá. ʻI he 1995, naʻe lāulea ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha kupu naʻe fakakau ai ʻa e akonaki ko ʻení:
“Ko e lahi taha ʻo e ngaahi kautaha ʻoku nau teuteu mo fakatau atu ʻa e ngaahi polokalama fakakomipiutá ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ki he ngaahi meʻá ni, pea ʻoku nau tokonaki ha laiseni ʻo fakaeʻa ai ʻa e founga ʻe lava ke ngāueʻaki fakalao ai ʻa e ngaahi polokalamá. ʻOku faʻa pehē ʻi he laisení heʻikai malava ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻaná ke ʻoatu ki ha niʻihi kehe ʻa e ngaahi tatau ʻo e polokalamá; ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he lao fakavahaʻapuleʻanga ʻo e totonu fakaepulusi tohí ʻo ʻai ke taʻefakalao ʻa e fai peheé. . . . ʻOku fakatau atu ʻe he ngaahi pisinisi lalahi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi komipiuta ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi polokalama ia kuo ʻosi fokotuʻu ai mo ʻosi laiseni. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi falekoloa komipiuta ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tokonaki mai ha ngaahi laiseni koeʻuhi ko e ngaahi polokalama ʻoku nau tomuʻa fokotuʻú ko e ngaahi tatau taʻefakalao ia, ʻo ʻuhinga ia ko e tokotaha ʻokú ne fakataú ʻokú ne maumauʻi ʻa e laó ʻi hono ngāueʻaki ʻa e polokalamá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei hono fakahū atu, pe ko hono tali mai mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakaʻilekitulōniká, ʻa e fakamatala ʻoku maʻu totonu fakalao fakaepulusi tohí (hangē ko e ngaahi tohi ʻoku pulusi ʻe he Sōsaietí) pea ʻoku hoko ia ko hano hiki-tatau taʻeʻiai ha fakangofua fakalao mei he faʻahinga ʻoku ʻanautolú.”