LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 4/15 p. 21-22
  • Ko Ha Tokoni ʻAonga ki he Liliu Leá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Ha Tokoni ʻAonga ki he Liliu Leá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Makamaile ki he Kau ʻOfa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Ko e New World Translation Fakahoungaʻi ʻe he Laui Miliona ʻi Māmani Lahi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 4/15 p. 21-22

Ko Ha Tokoni ʻAonga ki he Liliu Leá

KO E Tokotaha Faʻu-Tohi ʻo e Tohi Tapú, ʻa e ʻOtua ko Sihová, ʻokú ne finangalo ke talaki ʻa e ongoongolelei ʻo hono Puleʻangá “ki he puleʻanga kotoa pē, mo e matakali, mo e lea, mo e faʻahinga.” (Fakahā 14:6) ʻOkú ne fiemaʻu ʻene Folofola kuo tohí ke ʻai ʻo ala maʻu ʻe he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, kuo liliu ai ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi lea laka hake ia ʻi ha toe tohi pē ʻi he māmaní. ʻOku laui afe ʻa e kau liliu lea kuo nau fakamoleki ʻa e taimi mo e ivi lahi ʻaupito ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki ha toe lea ʻe tahá.

Kae kehe, ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi pē ia ke liliu. ʻOku faʻa tuʻo lahi ʻene hoko ʻa e Tohi Tapú ko ha tokoni ia ʻi hono liliu ʻo e ngaahi tohi kehé. ʻOku tokolahi ʻa e kau liliu lea kuo nau fakahoa ʻa e ngaahi liliu ʻo e ngaahi foʻi lea Fakatohitapú ʻi he ngaahi lea kehekehe ke maʻu ai ha liliu feʻungamālie ʻo ha ngaahi foʻi lea pau. Ko e ngaahi tafaʻaki ko ia ʻo e Tohi Tapú ʻi heʻene hoko ko ha tokoni ki he liliu leá kuo ngāueʻaki foki ia ʻi he liliu lea fakafou he komipiutá.

ʻOku fuʻu faingataʻa moʻoni ke maʻu ha liliu lea lelei fakafou ʻi he komipiutá. Ko e kau mataotao ʻe niʻihi kuo nau ongoʻi ko e liliu leá ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku lava ke fakahoko ʻe he komipiutá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e lea ʻo ha fonua ʻoku ʻikai ko ha kulupu pē ia ʻo e ngaahi foʻi lea. ʻI he lea fakafonua taki taha ʻoku ʻi ai hono ngaahi faʻunga ʻo e leá, ngaahi lao, ngaahi meʻa makehe mei he ngaahi lao ko ení, ngaahi ʻitiome mo e ngaahi lea heliaki. Ko e ngaahi feinga ko ia ke fakapolokalamaʻi ha komipiuta ʻaki ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko ení kuo ʻikai ke maʻu ai ha lavameʻa lahi. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi liliu lea ʻoku fai ʻe he komipiutá ʻoku fuʻu faingataʻa ʻaupito ke mahinoʻi.

Kae kehe, ʻi he taimi ní, kuo maʻu ʻe he kau saienisi ʻo e komipiutá ha ngaahi founga foʻou. “Ko ʻemau foungá ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi mōtolo faka-sitētisitika ke kumiʻaki ʻa e foʻi liliu ofi tahá,” ko e lau ia ʻa Franz Josef Och, ko ha mataotao taki ia ʻi he liliu lea fakafou he komipiutá. Tau pehē pē ʻokú ke fiemaʻu ke liliu ʻa e lea Hinitií ki he lea faka-Pilitāniá. ʻUluakí, ngāueʻaki ha fakamatala kuo ʻosi ala maʻu ʻi he ongo leá fakatouʻosi. Fakahū leva ia ki ha komipiuta. ʻOku fakafehoanaki ʻe he komipiutá ʻa e ongo leá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku kumi ai ʻe he komipiutá ʻa e foʻi lea Hinitī tatau ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe pea ʻi he taimi taki taha ʻi he kupuʻi lea fehoanakimālié ʻokú ne maʻu ai ʻa e foʻi lea faka-Pilitānia ko e “house,” ʻoku fakamulitukuʻaki ʻe he komipiutá ko e foʻi lea Hinitī fehoanakimālié kuo pau pē ko e foʻi lea ki he “fale.” Pea ʻoku hangehangē ko e ngaahi foʻi lea ofi maí ko e ngaahi hoanauna, hangē ko e “lahi,” “siʻisiʻi,” “motuʻa” pe “foʻou.” Ko ia ai, ʻoku faʻu ʻe he komipiutá ha lisi ʻo e ngaahi foʻi lea fehoanakimālie pea mo e ngaahi faʻunga ʻo e leá. ʻI he hili hono maʻu ha “akoʻi” peheé, ʻa ia ʻe feʻunga nai mo ha ngaahi ʻaho pe ngaahi uike siʻi pē, ʻe lava ʻe he komipiutá ke ne ngāueʻaki ki ha fakamatala foʻoú ʻa e meʻa kuó ne “ʻosi akó.” Neongo ʻe ʻikai nai ke loko ola lelei ʻa e kalama mo e sitaila ʻo e liliu ʻe maʻú, ʻoku faʻa feʻunga ʻānoa pē ia ke mahinoʻi ʻi hono fakahoko ʻa e foʻi ʻuhingá mo e ngaahi fakaikiiki mahuʻingá.

Ko e tuʻunga lelei ko ia ʻo e liliu leá ʻoku makatuʻunga tefito pē ia ʻi he lahi mo e faʻahinga natula ʻo e fakamatala naʻe muʻaki fakahū ki he komipiutá. Pea ʻi he tafaʻaki ko ení ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa hono mahuʻinga ʻo e Tohi Tapú. Kuo ʻosi liliu fakalelei ia ki he ngaahi lea lahi, ʻoku ala maʻungofua pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakamatala lahi ʻaupito. Ko ia, naʻe ʻuluaki fili ʻa e Tohi Tapú ʻe he kau fakatotoló ʻi hono akoʻi ʻa e komipiutá ki ha lea foʻoú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share