“Ko e Ioke Aʻaku ʻOku Molū, pea ko e Kavenga Aʻaku ʻOku Maʻamaʻa”
“ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au.”—MĀTIU 11:29.
1, 2. (a) Ko e hā kuó ke hokosia ʻi he moʻui ʻokú ne ʻomai kiate koe ʻa e mālōloó? (e) Ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha taha ke maʻu ai ʻa e mālōlō naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú?
KO HA kaukau ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho vela mo ʻafu, pe ko ha mohe lelei ʻi he hili ha fononga lōloa mo fakatupu helaʻia—tā he toki mālōlō ē! ʻOku pehē tofu pē ʻi he taimi ʻoku toʻo atu ai ha kavenga mamafa pē ʻi he taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻa e ngaahi angahalá mo e tōnounoú. (Palōvepi 25:25; Ngāue 3:19) Ko e mālōlō ko ia ʻoku fakahoko mai ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko longomoʻui peheé ʻokú ne fakaake kitautolu, pea ʻoku fakaivia ai kitautolu ke laka ki muʻa.
2 ʻOku malava ke haʻu kia Sīsū ʻa kinautolu kotoa ʻoku mafasia mo helaʻiá, he kuó ne talaʻofa kiate kinautolu pē ko iá—ʻa e mālōlō. Ka neongo iá, ke maʻu ʻa e mālōlō ko ia ʻoku fai ki ai ʻa e holí, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ia kuo pau ke loto-lelei ʻa e taha ia ko iá ke fai. “ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “pea te mou ʻilo ha mālōlō ʻi homou laumalie.” (Mātiu 11:29) Ko e hā ʻa e ioke ko ʻení? ʻOku anga-fēfē ʻene ʻomai ʻa e mālōloó?
Ko ha Ioke Anga-ʻOfa
3. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga ioke naʻe ngāueʻaki ʻi he taimi ʻo e Tohitapú? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakaefakatātā ʻoku fekauʻaki mo ha ioke?
3 ʻI heʻenau moʻui ʻi ha sōsaieti naʻe tokanga ki he ngoué, naʻe maheni lelei ai ʻa Sīsū mo ʻene kau fanongó pea mo e ioké. ʻI hono tupuʻangá, ko ha ioke ko e konga ʻakau lōloa ia ʻoku ʻi ai hono ongo tongi ʻi he tafaʻaki ki laló ke feʻunga ʻi he kia ʻo e ongo monumanu ʻoku ngāueʻakí, ke teuteuʻi fakataha kinaua ke toho ha palau, ha saliote, pe ngaahi uta kehe, ʻa ia naʻe faʻa ngāueʻaki ki ai ʻa e fanga pulú. (1 Sāmiuela 6:7) Pehē foki naʻe toe ngāueʻaki ʻa e ngaahi ioke ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi meʻá ni ko e ngaahi konga ʻakau maʻamaʻa pe ngaahi vaʻakau naʻe fua fakalavalava ʻi he ongo umá fakataha mo ha kavenga kuo haʻi ki he ongo ngataʻangá taki taha. ʻI he ngaahi meʻá ni, naʻe lava ai ʻa e kau ngāué ke fua ha ngaahi kavenga mamafa. (Selemaia 27:2; 28:10, 13) ʻOku faʻa ngāueʻaki fakaefakatātā ʻa e ioké ʻi he Tohitapú ke fakatātaaʻi ʻa e tataki mo e puleʻi, ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi kavengá pea mo e ngāué.—Teutalōnome 28:48; 1 Tuʻi 12:4; Ngāue 15:10.
4. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ioke naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolu naʻe haʻu kiate iá?
4 Ko e hā leva ʻa e ioke ʻa ia naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa kinautolu naʻe haʻu kiate ia ke mālōloó ke ʻai kiate kinautolú? Manatuʻi, naʻá ne pehē: “ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au.” (Mātiu 11:29) Ko ha tokotaha ako ko e ākongá ia. Ko ia, ke ʻai ʻa e ioke ʻa Sīsuú ʻoku ʻuhinga mahinó ko e hoko ko ʻene ākonga. (Filipai 4:3) Ka neongo ia, ko e meʻá ni, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he ʻilo pē ʻi he ʻatamaí ki heʻene ngaahi akonakí. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngāue ʻo fehoanakimālie mo kinautolu—ʻi hono fai ʻa e ngāue naʻá ne faí pea moʻui ʻi he founga naʻá ne moʻui aí. (1 Kolinitō 11:1; 1 Pita 2:21) ʻOku fiemaʻu ʻa e fakamoʻulaloa loto-lelei ki hono tuʻunga mafaí pea kiate kinautolu kuó ne fili ki ha tuʻunga mafaí. (ʻEfesō 5:21; Hepelū 13:17) ʻOku ʻuhingá ko e hoko ko ha Kalisitiane fakatapui, ʻosi papitaiso, ʻo tali ʻa e ngaahi monū mo e fatongia kotoa ʻoku hoko fakataha mai mo e fakatapui ko iá. Ko e ioke ia naʻe ʻoange ʻe Sīsū kiate kinautolu kotoa naʻe haʻu kiate ia ki he fakafiemālie mo e mālōloó. ʻOkú ke loto-lelei ke tali ia?—Sione 8:31, 32.
5. Ko e hā naʻe ʻikai ke hoko ai ʻo fefeka ʻa hono toʻo ʻa e ioke ʻa Sīsuú?
5 Ke maʻu ʻa e mālōloó ʻi he toʻo ioké—ʻikai te tau ui leva ia ʻoku fepaki? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai, koeʻuhi he naʻe pehē ʻe Sīsū ia ko ʻene ioké ʻoku “molū.” Ko e foʻi leá ni ko hono ʻuhingá ko e anga-mokomoko, anga-lelei, mo loto-lelei. (Mātiu 11:30; Luke 5:39; Loma 2:4; 1 Pita 2:3) Koeʻuhi naʻá ne hoko ko ha tokotaha ngāue fakatufunga pōtoʻi, ʻoku ngalingali pē naʻe faʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi palau mo e ioke, pea naʻá ne ʻilo ʻa e founga hono faʻu ʻo ha ioke ke feʻunga koeʻuhi ke lava ʻo fakahoko ha ngāue lahi ʻi he fiemālie taha ʻe ala lavá. Naʻá ne ʻaofi nai ʻa e ioké ʻaki ha tupenu pe leta. Ko e lahi ʻo e ngaahi ioké ʻoku faʻu ʻi he founga ko iá koeʻuhi ke ʻoua te nau olo pe mulu lahi ʻa e kiá. ʻI he founga tatau, ko e ioke fakaefakatātā ko ia ʻoku ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolú ʻoku “molū.” Neongo ko e hoko ko ʻene ākongá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi ngafa pau mo e ngaahi fatongia, ʻoku ʻikai ke fefeka pe fakaaoao ia ka ʻoku hoko ko ha fakamālōlō. Ko e ngaahi fekau ʻa ʻene Tamai Fakahēvani ko Sihová, ʻoku ʻikai fakamafasia mo ia foki.—Teutalōnome 30:11; 1 Sione 5:3.
6. Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu”?
6 ʻOku toe ʻi ai ʻa e meʻa kehe ʻokú ne ʻai ke “molū” ʻa e ioke ʻa Sīsuú, pe faingofua ke fua. ʻI he taimi naʻá ne pehē ai: “ʻAi ʻeku ioke kiate kimoutolu,” ʻoku malava pē ke ne ʻuhinga ki he taha ʻi he ongo meʻa ʻe ua. Kapau naʻe ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e ioke lōuá, ʻa ia ko e kalasi ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e ongo monumanu ʻoku ngāueʻaki ʻo fakatahaʻi ke na toho ʻa e kavengá, tā kuó ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu ʻo ʻi he ioke tatau fakataha mo ia. Ko ha tāpuaki ē ʻe hokó—ke ʻi hotau tafaʻakí ʻa Sīsū ʻo toho fakataha mo kitautolu ʻetau kavengá! ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e vaʻa ioke naʻe ngāueʻaki ʻe he kau ngāue lāuvalé, tā naʻá ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tokoni ʻa ia ʻe lava ai ke tau ʻai ke faingofua ange pe māpuleʻingofua ange ha faʻahinga kavenga pē kuo pau ke tau fua. Ko fē pē ha founga, ko ʻene ioké ko ha matavai ia ʻo e mālōlō moʻoní koeʻuhi he ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu: “ʻOku ou faʻa kataki mo angafākatuʻa.”
7, 8. Ko e hā ʻa e laka hala ʻoku fai ʻe he niʻihi ʻi heʻenau ongoʻi mafasiá?
7 Ko e hā leva ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku hoko ʻo ʻikai makātakiʻi ʻa hono fua ʻa e ngaahi palopalema ʻi he moʻuí pea ʻokú ne fakamafasiaʻi kitautolu ʻo fuʻu hulu? ʻE ongoʻi taʻetotonu nai ha niʻihi ia ʻo pehē ko e ioke ko ia ʻo e hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku fuʻu faingataʻa pe fuʻu lahi ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina mei aí, neongo ko e ngaahi loto-moʻua ki he moʻui fakaʻahó ko e ngaahi meʻa ia ʻokú ne fakamafasiaʻi kinautolú. Ko e niʻihi tāutaha ʻi he tuʻunga ko iá kuo nau tuku ʻenau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pe kuo nau taʻofi ʻenau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻi he ongoʻi te nau maʻu nai ai ha faʻahinga nonga. Kae kehe, ko ha laka hala mafatukituki ia.
8 ʻOku tau houngaʻia he ko e ioke ʻoku ʻomai ʻe Sīsuú ʻoku “molū.” Kapau naʻe ʻikai ke tau ʻai fakalelei ia, ʻe lava ke hoko ia ʻo fakatupu mamulu. ʻI he meʻa ko iá ʻoku totonu ke tau sio ke ofi ange ki he ioke ʻoku ʻi hotau ngaahi umá. Kapau, koeʻuhí ko ha ʻuhinga, ko e ioké ʻoku fiemaʻu ke monomono pe ʻoku ʻikai ke feʻunga lelei, ko hono ngāueʻakí ʻe ʻikai ke ngata pē ʻa hono fiemaʻu ʻa e feinga lahi ange mei heʻetau tafaʻakí ka ko hono olá te ne fakatupunga ha ngaahi mamahi. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, kapau kuo kamata ke hā ngalingali ko ha kavenga ʻa e ngaahi ngāue fakateokalatí kiate kitautolu, kuo pau leva ke tau vakaiʻi pe ʻoku tau fai kinautolu ʻi he founga totonú. Ko e hā ʻa ʻetau taumuʻa ki hono fai ʻa ia ʻoku tau faí? ʻOku tau mateuteu feʻunga ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he ngaahi fakatahá? ʻOku tau mateuteu fakaesino mo fakaeʻatamai ʻi heʻetau kau ʻi he ngāue fakamalangá? ʻOku tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo lelei mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá? Pea hiliō ʻi he meʻa kotoa, ʻoku fēfē ʻa hotau vahaʻangatae fakafoʻituitui pea mo Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí?
9. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻe teitei hoko ʻo fakamafasia ʻa e ioke faka-Kalisitiané?
9 ʻI he taimi ʻoku tau tali ai ʻi hotau lotó kotoa ʻa e ioke ʻoku ʻomai ʻe Sīsuú pea ako ke fua lelei iá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ia ki ai ke ngalingali ko ha kavenga ʻoku ʻikai malava ke fua. Ko hono moʻoní, kapau ʻe lava ke tau sio loto ki he tuʻunga—ko Sīsuú ʻoku ʻi he ioke tatau mo kitautolu—ʻoku ʻikai leva faingataʻa kiate kitautolu ke sio ki he tokotaha ʻokú ne fua moʻoni ʻa e konga lahi ʻo e kavengá. ʻOku faitatau ia mo ha tamasiʻi kei tōtuʻu ʻoku piki ki he kau ʻo ʻene salioté, ʻo fakakaukau ko ia ʻokú ne teke ia ki muʻá, ka ko hono moʻoní, ko e mātuʻá ia ʻokú ne fai iá. ʻI hono tuʻunga ko e Tamai anga-ʻofá, ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa hotau ngaahi ngataʻangá mo e ngaahi vaivaiʻangá, pea ʻokú ne fakaai ʻa ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻia Sīsū Kalaisi. “Pea ko hoku ʻOtua te ne fakaai hoʻomou masiva kotoa pe, ʻo fakatatau ki he koloa ʻoku ne maʻu ʻi langi ʻia Kalaisi Sīsū,” ko e lea ia ʻa Paulá.—Filipai 4:19; fakafehoanaki mo ʻAisea 65:24.
10. Ko e hā kuo hokosia ʻe ha taha kuó ne tali fakamātoato ʻa e hoko ko e ākongá?
10 Ko e kau Kalisitiane fakatapui tokolahi kuo nau hoko ʻo houngaʻia ʻi he meʻá ni fakafou ʻi he meʻa ʻoku hoko fakafoʻituituí. Ko e fakatātaá, ko Jenny, ʻokú ne ʻilo ʻi heʻene ngāue ko ha tāimuʻa tokoni ʻi he māhina kotoa pē pea ngāue taimi-kakato ʻi ha ngāue fakaemāmani ʻoku lahi hono fiemaʻu ki aí ʻokú ne ʻai ia ʻo mafasia lahi. Ka neongo ia, ʻokú ne ongoʻi ʻoku tokoniʻi moʻoni ia ʻe he ngāue tāimuʻá ke tauhi ʻa ʻene mafamafatatau fakaeongó. ʻI hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke ako ki he moʻoni ʻo e Tohitapú mo sio kiate kinautolu ʻoku liliu ʻa ʻenau ngaahi moʻuí ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá—ko e meʻa ia ʻokú ne ʻomai kiate ia ʻa e fiefia lahi taha ʻi heʻene moʻui femoʻuekiná. ʻI he kotoa ʻo hono lotó ʻokú ne loto-tatau mo e ngaahi lea ʻi he palōvepí ʻa ia ʻoku pehē: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—Palōvepi 10:22.
Ko ha Kavenga Maʻamaʻa
11, 12. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa”?
11 ʻI he tānaki ki heʻene talaʻofa kiate kitautolu ha ioke “molū,” ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu: “Ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.” ʻOku ʻosi ʻai ʻo faingofua ange ʻa e ngāué ia ʻe ha ioke “molū”; ka ʻo kapau ʻoku toe fakamaʻamaʻa ʻa e kavengá, ʻoku fakafiefia moʻoni ai ʻa e ngāué. Ka neongo ia, ko e hā naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻi heʻene lea ko iá?
12 Fakakaukau atu ki he meʻa ʻe fai ʻe ha taha faama ʻi he taimi naʻá ne loto ai ke fetongi ʻa e ngaahi ngāue ʻa ʻene fanga monumanú, tau pehē ke fetongi mei hono palau ʻo ha konga kelekele ki hono toho ʻo ha saliote. Te ne ʻuluaki toʻo ʻa e palaú pea toki ʻai leva ʻa e salioté. ʻE hoko ʻo ngalivale kiate ia ke haʻi fakatouʻosi ʻa e palaú pea mo e salioté ki he ongo monumanú. Pehē foki, naʻe ʻikai ke tala ia ʻe Sīsū ki he kakaí ke hili ʻene kavengá ʻi ʻolunga ʻi he meʻa naʻa nau ʻosi fuá. Naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai ke lava ʻe ha tamaioʻeiki ke ʻeikiʻaki ha ʻeiki ʻe toko ua.” (Luke 16:13) Ko ia, naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū ki he kakaí ha fili. Te nau kei hokohoko atu pē hono fua ʻa e kavenga mamafa naʻa nau maʻú, pe te nau tuku ia ki lalo kae tali ʻa ia naʻá ne ʻoangé? Naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e lea fakaueʻiloto anga-ʻofa: “Ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa.”
13. Ko e hā ʻa e kavenga naʻe fua ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻo Sīsuú, pea ko e hā hono ikuʻangá?
13 ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe fāinga ʻa e kakaí mo ha kavenga mamafa naʻe hilifaki kiate kinautolu ʻe he kau pule fakaaoao Lomá pea mo e kau takilotu ngāue fakamamata, mālualoí. (Mātiu 23:23) ʻI ha feinga ke tekeʻi ʻa e kavenga faka-Lomá, naʻe feinga ai ʻa e kakai ia ʻe niʻihi ke nau fai pē ʻiate kinautolu ha ngaahi liliu. Naʻa nau hoko ʻo kau ʻi he ngaahi fāinga faka-politikalé, ko e meʻa pē naʻe hokó ko ha ikuʻanga fakamamahi. (Ngāue 5:36, 37) Ko e niʻihi leva naʻa nau fakapapauʻi ke fakaleleiʻi honau tuʻungá ʻaki ʻenau hoko ʻo feinga lahi ki he meʻa fakamatelié. (Mātiu 19:21, 22; Luke 14:18-20) ʻI he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū ʻa e hala ki he fiemālié ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke hoko ko ʻene kau ākongá, naʻe ʻikai ke nau mateuteu kotoa ke tali. Naʻa nau toumoua fekauʻaki mo hano tuku ki lalo ʻa e kavenga naʻa nau fuá, neongo ʻene mamafá, kae fua ʻa e kavenga ʻa Sīsuú. (Luke 9:59-62) He toki laka hala fakamamahi ē!
14. ʻE lava fēfē ke fakamafasiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí mo e ngaahi holi fakamatelié?
14 Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava pē ke tau fai ʻa e laka hala tatau ʻi hotau ʻahó ni. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he fematematei he tuli ki he ngaahi taumuʻa tatau mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kakai ʻo e māmaní. Neongo kuo pau pē ke tau ngāue mālohi ke maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaʻahó, heʻikai ke tau ʻai ʻa e ngaahi meʻá ni ko e tefito ia ʻo ʻetau moʻuí. Neongo ia, ko e ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí pea mo e fakatauele ʻa e ngaahi fiemālie fakamatelié ʻe lava pē ke nau puke mālohi kitautolu. Kapau ʻoku tau fakangofua ia, ʻe lava pē ʻe he ngaahi holi peheé ʻo kāpui ʻa e moʻoni ko ia kuo tau vēkeveke ʻi hono talí. (Mātiu 13:22) ʻOku lava leva ke tau hoko ai ʻo fuʻu femoʻuekina ʻi hono fakakakato ʻa e ngaahi holi peheé ʻo hoko leva ai ko e ngaahi fatongia fakafiu ʻa hotau ngaahi ngafa faka-Kalisitiané ʻo tau loto ke fai fakavave pē ia ke fai mo lava ka tau mavahe mei ai. Ko e moʻoni ʻe ʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe hoko mai ha mālōlō ʻe taha mei heʻetau ngāue ki he ʻOtuá kapau ʻoku fai ia ʻi he laumālie ko iá.
15. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe Sīsū fekauʻaki mo e ngaahi holi fakamatelié?
15 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e moʻui ʻi he fiemālié ʻoku hoko mai ia, ʻo ʻikai ʻi heʻetau fematematei ke fakahoko kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ki aí, ka ʻi hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ange ʻi he moʻuí. “ʻOua naʻa mou lotomoʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻui, ha meʻa te mou kai pe ha meʻa te mou inu; ʻumaʻā ho mou sino, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai,” ko ʻene fakatokangá ia. “ʻIkai ʻoku lahi ʻa e moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi hono kofu?” Naʻá ne fakahanga ʻa e tokangá ki he fanga manupuna ʻo e langí peá ne pehē: “He ʻoku nau tūtūʻi pe tuʻusi, pe faʻoaki feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi.” ʻI heʻene lave ki he ngaahi lile ʻi he ngoué, naʻá ne pehē: “He ʻoku nau fiu ʻa ngāue, pe ʻoku nau filo ka ʻoku ou tala atu, Naʻa mo Solomone, ʻi heʻene ʻai hono nāunau kotoa, naʻe ʻikai ke vahaʻa teungaʻia ai ha taha ʻo e ngāhi lile ni.”—Mātiu 6:25-29.
16. Ko e hā kuo fakahā naʻe hoko ko e nunuʻa ia ʻo e tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié?
16 ʻOku lava ke tau ako mei he ngaahi fakatātā tefito faingofua ko ʻení? Ko ha meʻa anga-maheni pē ia ʻoku hoko ko e mālohi ange ʻa e fematematei ʻa ha taha ke fakaleleiʻi ʻa ʻene tuʻunga moʻui fakamatelié, ko e lahi ange ia ʻene hoko ʻo fihia ʻi he tuli ki he ngaahi meʻa fakamāmaní pea ko e toe mamafa ange ia ʻa e kavenga ʻoku ʻi hono ongo umá. ʻOku fonu ʻa e māmaní ʻi he kau fakalele pisinisi kuo nau maʻu ko e totongi ia ʻi heʻenau ngaahi lavameʻa fakamatelié ko e movete ʻa e ngaahi fāmilí, maumau ʻa e ngaahi nofo malí, moʻui mahamahaki, mo e ngaahi meʻa lahi ange. (Luke 9:25; 1 Tīmote 6:9, 10) Ko e lea ʻe taha ʻa e tokotaha maʻu pale fakalāngilangi ko Albert Einstein naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi koloá, lavameʻa ʻoku haá, ko e ongoongoá, ko e tuʻumālié—kiate au kuó u fehiʻa maʻu pē ki he ngaahi meʻá ni. ʻOku ou tui ko ha moʻui faingofua mo anga-fakatōkilalo ko e lelei tahá ia ki he tokotaha kotoa pē.” ʻOku toe fakamanatu mai pē ʻe he fakamatalá ni ʻa e fakahinohino faingofua ʻa Paulá: “ʻOku moʻoni ko e meʻa fakakoloa ʻaupito ʻa e lotu moʻoni, ʻo ka ō mo e loto topono.”—1 Tīmote 6:6.
17. Ko e hā ʻa e tōʻonga moʻui ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohitapú?
17 ʻOku ʻi ai ʻa e tafaʻaki mahuʻinga ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau taʻetokangaʻi. Neongo “ko ha moʻui faingofua mo anga-fakatōkilalo” ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻaonga lahi, ʻoku ʻikai te ne ʻomai ʻiate ia pē ʻa e fiemālié. ʻOku ʻi ai ʻa e tokolahi ko ʻenau tōʻonga moʻuí ʻoku faingofua ʻi he mālohi ʻo e ngaahi tuʻungá, ka ʻoku halaʻatā ke nau fiemālie pe fiefia. ʻOku ʻikai ke fakaʻaiʻai kitautolu ia ʻe he Tohitapú ke liʻaki ʻa e meʻa fakamatelie ʻoku tau maʻú pea ke tau moʻui nofo mavahe tokotaha. Ko e fakamamafá ʻoku ʻi he anga-līʻoa ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ko e loto toponó. Ko e taimi pē ʻoku tau fakatahaʻi ai ʻa e ongo meʻa ko ʻeni ʻe uá ʻoku tau maʻu leva ʻa e “meʻa fakakoloa ʻaupito.” Ko e hā ʻa e meʻa fakakoloá? Ki mui ʻi he tohi tatau pē ʻa Paulá, ʻokú ne fakahā mai ai ko kinautolu ʻoku “ikai tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa: ka ki he ʻOtua” te nau “faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui moʻoni.”—1 Tīmote 6:17-19.
18. (a) ʻE anga-fēfē nai ha maʻu ʻe ha taha ʻa e mālōlō moʻoní? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻa ʻetau vakai ki he ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu nai ke tau faí?
18 ʻE hoko mai kiate kitautolu ʻa e mālōloó kapau te tau ako ke tuku ki lalo ʻa ʻetau kavenga mamafa fakafoʻituitui ʻa ia nai ʻoku tau fuá pea fua ʻa e kavenga maʻamaʻa ʻoku ʻomai ʻe Sīsuú. Ko e tokolahi ko ia kuo nau toe fokotuʻutuʻu lelei ʻa ʻenau moʻuí koeʻuhi ke lava ʻo nau kau kakato ange ʻi he ngāue ʻo e Puleʻangá kuo nau ʻilo ʻa e hala ki ha moʻui ʻo e fiefia mo e fiemālie. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e tui mo e loto-toʻa ki ha taha ke ne fai ha foʻi laka pehē, pea mahalo pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga. Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “Ko ia ʻoku ne lama ai pe ʻa e matangi; ʻe ikai te ne to taʻu: Pea ko ia ʻoku vakai ʻao maʻu pe. ʻE ʻikai te ne utu hono taʻu.” (Koheleti 11:4) ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa, ko hono moʻoní ʻoku ʻikai ke nau faingataʻa ʻi he taimi pē ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻi hotau ʻatamaí ke fai kinautolú. ʻOku ngalingali, ko e konga faingataʻa tahá, ko e fakapapauʻi ʻi hotau ʻatamaí. Mahalo nai te tau hoko ʻo helaʻia ʻi he fāinga mo e fakakaukaú pe ko hono talitekeʻi ʻa e ngāue faingataʻá. Kapau te tau teuteuʻi hotau ʻatamaí pea tali ʻa e polé, te tau ʻohovale nai ʻi hono ʻilo ʻe hoko ia ko ha tāpuaki. ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e tangata-tohi-sāmé: “Mou kamata ki he ʻEiki, ʻo ʻilo ʻoku sai.”—Sāme 34:8; 1 Pita 1:13.
“Mālōlō ʻi Homou Laumalie”
19. (a) Ko e hā ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻi he hokohoko atu ki he kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní? (e) Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu, lolotonga ʻetau ʻi he ioke ʻa Sīsuú?
19 Naʻe fakamanatu ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ki he kau ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí: “Ko ʻetau hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtua, kuo pau ke tau fou ʻi he ngaahi mamahi lahi.” (Ngāue 14:22) ʻOku kei kaungatonu ia ʻi he ʻahó ni. ʻI he hokohoko atu ki he kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní, ko e ngaahi mafasia ʻoku hoko mai kiate kinautolu kotoa ʻoku nau fakapapauʻi ke ʻi ha moʻui māʻoniʻoni mo anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻe hoko ia ʻo toe lahi ange. (2 Tīmote 3:12; Fakahā 13:16, 17) Ka neongo ia, ʻoku tau ongoʻi tatau mo ia naʻe ʻi ai ʻa Paulá ʻi heʻene pehē: “Ko homau anga é, ko e fetekeekina kimautolu mei he potu kotoa pe, kae ʻikai ʻefituʻua; ko e fakapalalauatuʻu kae ʻikai hē ʻaupito; ko e tulia kae ʻikai liʻekina; ko e teʻia kae ʻikai fakamate.” Ko hono ʻuhingá he ʻoku lava ke tau falala kia Sīsū Kalaisi ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e makehe atu ʻo e mafaí. (2 Kolinitō 4:7-9) ʻI hono tali ʻa e ioke ʻo e hoko ko e ākongá ʻi he kotoa ʻo e lotó, te tau fiefia ai ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Sīsuú: “Te mou ʻilo ha mālōlō ʻi homou laumalie.”—Mātiu 11:29.
ʻE Lava ke Ke Fakamatalaʻi?
◻ Ko e hā ʻa e ioke molū naʻe ʻomai ʻe Sīsuú?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku tau ongoʻi kuo hoko ʻetau ioké ko ha kavenga?
◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ko e kavenga aʻaku ʻoku maʻamaʻa”?
◻ ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku kei maʻamaʻa pē ʻetau kavengá?