LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 5/1 p. 8-13
  • ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faʻahinga Naʻa Nau Huhū ki he ʻOtuá
  • Naʻa Nau Kole Kae ʻIkai Maʻu
  • “Mou Sivi ʻo ʻIlo”
  • ʻOua ʻe Ngalo ke ʻEke
  • Hanganaki ʻEke, “Koefe a Jihova?”
  • “Ko Hoo Mou Gaue e Totogi Ia”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Fai Fakapotopoto Lolotonga ʻa e Taimi Nongá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kau Talavou​—ʻE Lava Fēfē Ke Mou Maʻu ʻa e Falala ʻa e Niʻihi Kehé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 5/1 p. 8-13

ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”

“Kuo nau jiaki au . . . Bea nae ikai te nau behe, Koefe a Jihova?”​—SELEMAIA 2:​5, 6, PM.

1. ʻI he taimi ʻoku ʻeke ai ʻe he kakaí, “Ko fē ʻa e ʻOtuá?,” ko e hā nai ʻoku ʻi heʻenau fakakaukaú?

“KO FĒ ʻa e ʻOtuá?” Ko e fehuʻi ko iá kuo ʻeke ia ʻe he kakai tokolahi. Ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau feinga pē ke mahinoʻi ha foʻi moʻoni tefito fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia ko e pehē, ʻokú ne ʻi fē? Ko e niʻihi kuo nau fakalea ʻa e fehuʻí hili ha tuʻunga faingataʻa mafolalahia pe ʻi he taimi naʻa nau ongoʻi faingataʻaʻia fakafoʻituitui ai pea ʻikai lava ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai kau mai ai ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai ʻaupito pē te nau fieʻilo kinautolu koeʻuhí ʻoku nau siʻaki ʻa e foʻi fakakaukau tonu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá.​—Sāme 10:4.

2. Ko hai ʻoku lavameʻa ʻi heʻenau fekumi ki he ʻOtuá?

2 Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e fakamoʻoni lahi ʻoku ʻi ai ha ʻOtuá. (Sāme 19:1; 104:24) Ko e niʻihi ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau fiemālie pē ʻi hono maʻu ha faʻahinga founga ʻo e lotú. Ka ko e ʻofa loloto ki he moʻoní kuó ne ueʻi ʻa e laui miliona kehe, ʻi he fonua kotoa pē, ke nau fekumi ki he ʻOtua moʻoní. Ko ʻenau feingá kuo ʻikai ke kulanoa koeʻuhí “talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.”—Ngāue 17:​26-28.

3. (a) Ko feʻia ʻa e feituʻu nofoʻanga ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku fakahuʻunga ʻi he foʻi fehuʻi Fakatohitapu, “Koefe a Jihova?”

3 ʻI he taimi ʻoku maʻu moʻoni ai ʻe ha tokotaha ʻa Sihová, ʻokú ne ʻiloʻi ko e “ʻOtua ko e laumālie,” ʻoku taʻehāmai ki he mata fakaetangatá. (Sione 4:24) Naʻe lave ʻa Sīsū ki he ʻOtua moʻoní ko “ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá? Ko e nofoʻanga ʻoku nofoʻi ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻi ha ʻuhinga fakalaumālié, ko ha nofoʻanga māʻolunga, ʻo hangē tofu pē ko e māʻolunga ʻi ʻolunga ʻi he foʻi māmaní ʻa e ngaahi langi fakamatelie ʻi he tuʻa vavaá. (Mātiu 12:50; Aisea 63:15) Kae kehe, neongo ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki he ʻOtuá ʻaki hotau mata fakamatelié, ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo ʻiloʻi ia pea ke ako ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. (Ekisoto 33:20; 34:​6, 7) ʻOkú ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻeke ʻe he kakai loto-moʻoni ʻoku nau fieʻilo ki he ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻI he ngaahi meʻa ʻokú ne uesia ʻetau moʻuí, ʻokú ne tokonaki mai ha makatuʻunga lelei kia kitautolu ke fakapapauʻi ai hono tuʻungá, ʻa ia, ko e anga ʻo ʻene vakai ki he ngaahi meʻa peheé mo e pehē pe ʻoku fehoanaki ʻetau ngaahi holí mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻOkú ne fiemaʻu ke tau fai ha fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e ngaahi meʻa peheé pea ke fai ha feinga fakamātoato ke maʻu ʻa e ngaahi talí. Fakafou ʻi he palōfita ko Selemaiá, naʻe valokiʻi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá koeʻuhi naʻa nau taʻemalava ke fai ʻa e meʻa ko ení. Naʻa nau ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai te nau ʻeke, “Koefe a Jihova?” (Selemaia 2:​6, PM) Ko e taumuʻa ʻa Sihová naʻe ʻikai ko ʻenau tokanga tefitó ia. Naʻe ʻikai te nau kumi ki heʻene tatakí. ʻI he taimi ʻo e fehangahangai mo e ngaahi fili ke faí, lalahi mo e iiki, ʻokú ke ʻeke, “Koefe a Jihova?”

Faʻahinga Naʻa Nau Huhū ki he ʻOtuá

4. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita ʻi he huhū kia Sihová?

4 ʻI heʻene kei talavoú, ko Tēvita, ʻa e foha ʻo Sesé, naʻá ne fakatupulekina ʻa e tui mālohi kia Sihova. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa Sihova “ko e ʻOtua moʻui.” Naʻe aʻusia fakafoʻituitui ʻe Tēvita ʻa e maluʻi ʻa Sihová. ʻI hono ueʻi ʻe he tui pea ʻi he ʻofa ki he “huafa ʻo Sihova,” naʻe tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa e saianiti Filisitia naʻe fakanaunau meʻatau lahi ko Kolaiaté. (1 Samiuela 17:​26, 34-​51) Kae kehe, ko e lavameʻa ʻa Tēvitá naʻe ʻikai ʻai ai ia ke ne falala fakaekita. Naʻe ʻikai te ne fakaʻuhinga ʻo pehē ko e hā pē meʻa te ne fai ʻi he taimi ní, ʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. Tuʻo lahi lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻe hoko atu aí, naʻe huhū ai ʻa Tēvita kia Sihova ʻi he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo e ngaahi fili ke faí. (1 Samiuela 23:2; 30:8; 2 Samiuela 2:1; 5:​19) Naʻá ne hokohoko atu ke lotu: “ʻEiki, fakaʻilo mai ho ngaahi founga; ako kiate au ho ngaahi ʻalunga. Tataki au ʻi hoʻo moʻoni, pea ako kita; he ko koe hoku ʻOtua fakamoʻuiʻanga; ko koe ʻoku ou ʻamanaki ki ai he ʻaho kotoa.” (Sāme 25:​4, 5) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē kia kitautolu ke muimui ai!

5, 6. Naʻe anga-fēfē ʻa e kumi ʻa Sihosafate kia Sihova ʻi he taimi kehekehe ʻi heʻene moʻuí?

5 ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi Sihosafaté, ʻa e tuʻi hono nima ʻi he laine fakatuʻi naʻe tukuʻau meia Tēvitá, naʻe haʻu ai ʻa e kau tau fakatahataha ʻa e ngaahi puleʻanga ʻe tolu ke faitau mo Siuta. ʻI heʻene fehangahangai mo e meʻa fakavavevave fakapuleʻanga ko ení, ko Sihosafaté “naa ne haga ia ke kumi kia Jihova.” (2 Kalonikali 20:​1-3, PM) Naʻe ʻikai ko e ʻuluaki taimi eni naʻe fekumi ai ʻa Sihosafate kia Sihová. Naʻe siʻaki ʻe he tuʻí ʻa e lotu Pēali naʻe failahia ʻe he puleʻanga fakatokelau tafoki mei he moʻoní ʻo ʻIsilelí peá ne fili ke ʻaʻeva ʻi he ngaahi founga ʻa Sihová. (2 Kalonikali 17:​3, 4) Ko ia, ʻi he taimi ko eni naʻá ne fehangahangai ai mo ha faingataʻá, naʻe anga-fēfē ʻa e “kumi kia Jihova” ʻa Sihosafaté?

6 ʻI he lotu fakahāhā naʻá ne fai ʻi Selusalema ʻi he taimi faingataʻa ko ení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihosafate ʻene manatuʻi ʻa e mālohi māfimafi-aoniu ʻo Sihová. Naʻá ne fakakaukau loloto fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa Sihová hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi Heʻene kapusi ʻa e ngaahi puleʻanga kehé pea foaki ʻa e fonua pau ki ʻIsileli ko ha tofiʻá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he tuʻí ʻene fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová. (2 Kalonikali 20:​6-​12) Naʻe tuku ʻe Sihova ke ʻiloʻi ia ʻi he taimi ko iá? ʻIo, ko ia. Fakafou ʻia ʻIakasili, ko ha Līvai, naʻe ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e tataki pau, pea ʻi he ʻaho hoko maí naʻá Ne ʻoange ai ʻa e ikuná ki Hono kakaí. (2 Kalonikali 20:​14-​28) ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻe toe tuku ʻe Sihova ke ke ʻiloʻi ia ʻi hoʻo hanga kiate ia ki ha tatakí?

7. Ko e ngaahi lotu ʻa hai ʻoku fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá?

7 Ko Sihová ʻoku ʻikai filifilimānako. ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ke nau kumi kiate ia ʻi he lotu. (Sāme 65:2; Ngāue 10:​34, 35) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he loto ʻo e faʻahinga ʻoku kole kiate iá. ʻOkú ne fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻokú ne fanongo mai ki he ngaahi lotu ʻa e faʻahinga māʻoniʻoní. (Palovepi 15:29) ʻOkú ne tuku ke ʻiloʻi ia ʻe he faʻahinga ʻa ia naʻe ʻikai te nau fakahaaʻi ki muʻa ha mahuʻingaʻia ʻiate ia ka ʻoku nau kumi anga-fakatōkilalo he taimí ni ki heʻene tatakí. (Aisea 65:1) ʻOku aʻu ʻo ne fanongo ki he ngaahi lotu ʻa e faʻahinga kuo ʻikai lava ke nau tauhi ki heʻene laó ka ʻoku nau fakatomala anga-fakatōkilalo he taimi ní. (Sāme 32:​5, 6; Ngāue 3:​19) Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakavaivai ai ʻa e loto ʻo ha taha ki he ʻOtuá, ko e lotu ʻa e tokotaha ko iá ʻoku kulanoa. (Maake 7:​6, 7) Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi.

Naʻa Nau Kole Kae ʻIkai Maʻu

8. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa e ngaahi lotu ʻa Tuʻi Saulá ke taʻefakahōifua kia Sihová?

8 Hili hono tala ʻe he palōfita ko Sāmiuelá kia Tuʻi Saula kuo siʻaki ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene talangataʻá, naʻe fakatōmapeʻe ʻa Saula tonu kia Sihova. (1 Samiuela 15:​30, 31) Ka ko ha fakangalingali pē ia ʻi tuʻa. Ko e holi ʻa Saulá, ke ʻoua ʻe talangofua ki he ʻOtuá, ka ke fakalāngilangiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe faitau ai ʻa e kau Filisitiá ki ʻIsilelí, naʻe fou ai ʻa Saula ʻi he founga fakaeouau ʻo e huhū kia Sihová. Kae kehe, ʻi he ʻikai te ne maʻu ha talí, naʻá ne kumi faleʻi ai ki ha fefine fakahaʻele faʻahikehe, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakahalaiaʻi ʻa e meʻá ni ʻe Sihova. (Teutalonome 18:​10-​12; 1 Samiuela 28:​6, 7) ʻI hono fakanounou ʻa e meʻá, ʻoku pehē ʻe he 1 Kalonikali 10:14 fekauʻaki mo Saula: Naʻe “ʻikai te ne fehuʻi [“huhū,” NW] kia Sihova.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe ʻikai makatuʻunga ʻa e ngaahi lotu ʻa Saulá ʻi he tuí. Ko ia ai, naʻe hangē pē ia naʻe ʻikai te ne fai ha lotú.

9. Ko e hā naʻe fehālaaki mo e kōlenga ʻa Setekaia ki he tataki ʻa Sihová?

9 ʻI he founga meimei tatau, ʻi he fakaofiofi mai ʻa e ngataʻanga ʻo e puleʻanga ʻo Siutá, naʻe fai ʻa e ngaahi lotu lahi ange pea naʻe fai ʻa e kumi faleʻi ki he kau palōfita ʻa Sihová. Kae kehe, naʻe fio ʻe he kakaí ʻa e tauhi ʻaitolí mo e fakaʻapaʻapa naʻe taku kia Sihová. (Sefanaia 1:​4-6) Neongo naʻa nau fou ʻi he ngaahi tuʻunga kehe pē ke fai ʻo e huhū ki he ʻOtuá, naʻe ʻikai te nau teuʻi honau lotó ke fakamoʻulaloa ki hono finangaló. Naʻe kōlenga ʻa Tuʻi Setekaia kia Selemaia ke huhū kia Sihova maʻana. Ne ʻosi tala ʻe Sihova ki he tuʻí ʻa e meʻa naʻe totonu ke ne faí. Ka ʻi heʻene taʻetuí mo ʻene vaivai ki he manavahē tangatá, naʻe ʻikai talangofua ʻa e tuʻí ki he leʻo ʻo Sihová, pea naʻe ʻikai ʻoange kiate ia ʻe Sihova ha toe tali kehe naʻe saiʻia ange ai ʻa e tuʻí.​—Selemaia 21:​1-​12; 38:​14-​19.

10. Ko e hā naʻe fehālaaki mo e founga ʻo e kumi ʻa Siohanani ki he tataki ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku tau ako mei heʻene halá?

10 Hili hono fakaʻauha ʻa Selusalema pea mavahe ʻa e kau tau Pāpiloné mo e kau Siu fakahēʻí, naʻe teu ai ʻa Siohanani ke ʻave ki ʻIsipite ʻa e kiʻi kulupu ʻo e kau Siu naʻe toe ʻi Siutá. Naʻe fai ʻenau ngaahi palaní, ka ki muʻa ke nau mavahé naʻa nau kole kia Selemaia ke ne lotu maʻanautolu pea kumi tataki meia Sihova. Kae kehe, ʻi he ʻikai te nau maʻu ʻa e tali naʻa nau loto ki aí, naʻa nau hoko atu pē kinautolu ʻo fai ʻa e meʻa naʻa nau palani ki aí. (Selemaia 41:16–43:7) ʻOkú ke sio mei he ngaahi meʻa ko eni naʻe hokó ki he ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa ia ko e taimi ko ē te ke kumi ai ki he fofonga ʻo Sihová, te ne tuku ke ke ʻiloʻi ia?

“Mou Sivi ʻo ʻIlo”

11. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau ngāueʻaki ʻa e Efeso 5:​10?

11 Ko e lotu moʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fakahāhā pē ʻetau fakatapui ʻaki ʻa e fakauku ʻi he vaí, maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, pea kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí. ʻOku kau ki ai ʻetau founga moʻuí kotoa. ʻOku tau hokosia fakaʻaho ʻa e ngaahi faingataʻa—olopoto ʻa e niʻihi, tekeutua ange ʻa e niʻihi—ʻa ia ʻe lava ke ne fakatafokiʻi kitautolu mei he hala ko ia ʻoku fehoanaki mo e anga-līʻoa fakaʻotuá. ʻE anga-fēfē ʻetau tali ki he ngaahi meʻá ni? ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane faitōnunga ʻi ʻEfesoó, naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia kinautolu: “Mou sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.” (Efeso 5:10) Ko e fakapotopoto ʻo hono fai ʻa e meʻa ko iá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he ngaahi tuʻunga lahi ʻoku līpooti ʻi he ngaahi Konga Tohitapú.

12. Ko e hā naʻe ʻikai hōifua ai ʻa Sihova ʻi he taimi naʻe ʻai ai ʻe Tēvita ke hiki ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ki Selusalemá?

12 Hili hono fakafoki ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ki ʻIsileli pea tauhi ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi Kiliati-sialimí, naʻe holi ʻa Tuʻi Tēvita ke hiki ia ki Selusalema. Naʻá ne alea mo e houʻeiki ʻo e kakaí peá ne pehē ʻe hiki ʻa e ʻAʻaké ‘kapau ʻoku ha lelei kiate kinautolu, pea kapau ko e meʻa mei a Sihova.’ Ka naʻá ne taʻetokanga ke kumi feʻunga ke fakapapauʻi ʻa e finangalo ʻo Sihova ʻi he meʻá. Kapau naʻá ne fai ia, naʻe ʻikai mei fakaheka ʻa e ʻAʻaké ʻi ha saliote. Naʻe mei fata ia ʻe he kau Līvai Kōhaté ʻi honau umá, ʻo hangē ko ia ne fakahinohino mahino ʻe he ʻOtuá. Neongo naʻe toutou huhū ʻa Tēvita kia Sihova, naʻe ʻikai te ne lava ʻo fai ia ʻi ha founga totonu ʻi he taimi ko ení. Ko e olá naʻe fakatuʻutāmaki. Naʻe fakahaaʻi ki mui ʻe Tēvita: “Nae teia ai akitautolu e Jihova ko ho tau Otua, koeuhi nae ikai te tau kumi kiate ia o hage ko hono aga oku totonu.”​—1 Kalonikali 13:​1-3; 15:​11-​13, PM; Nomipa 4:​4-6, 15; 7:​1-9.

13. ʻI ha foʻi hiva naʻe hivaʻi ʻi he taimi naʻe lavameʻa ai hono hiki ʻa e ʻAʻaké, ko e hā ʻa e fakamanatu naʻe fakakau aí?

13 ʻI he faifai pea hiki ʻa e ʻAʻaké ʻe he kau Līvaí mei he fale ʻo ʻŌpeti-ʻītomí ki Selusalemá, naʻe hivaʻi ai ha foʻi hiva naʻe faʻu ʻe Tēvita. Naʻe kau ai ʻa e fakamanatu loto-moʻoni: “Mou kumi kia Jihova bea mo ene malohi, mou kumi mau ai be ki hono fofoga. Manatu ki he ene gaahi gaue fakamanavahe aia kuo ne fai, a ene gaahi mea fakaofo, bea moe fakamāu mei hono fofoga.”—1 Kalonikali 16:​11, 12, PM.

14. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Solomoné pea mei heʻene ngaahi fehālaaki ki mui ʻi he moʻuí?

14 Ki muʻa ʻi heʻene maté, naʻe faleʻi ʻe Tēvita ʻa hono foha ko Solomoné: “Kapau te ke kumi [kia Sihova], te ke maʻu ia.” (1 Kalonikali 28:9) ʻI heʻene nofo ʻi he taloní, naʻe ʻalu ʻa Solomone ki Kipione, ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa e tēniti feʻiloakiʻangá, ʻo fai feilaulau kia Sihova. Naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sihova ʻa Solomone: “Fai mai haʻo kole pe ko e ha teu ʻatu.” ʻI he tali ki he kole ʻa Solomoné, naʻe ʻoange nima-homo ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e poto mo e ʻilo ke fakamāuʻi ʻaki ʻa ʻIsileli, pea ʻi he meʻa ko iá naʻá Ne tānaki mai ki ai ʻa e koloa mo e ongoongo. (2 Kalonikali 1:​3-12) ʻI hono ngāueʻaki ʻa e palani fakaelanga naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Tēvitá, naʻe langa ʻe Solomone ha temipale fisifisimuʻa. Ka ʻi he meʻa fekauʻaki mo ʻene ngaahi meʻa fakaemali ʻaʻaná, naʻe ʻikai ke kumi ai ʻa Solomone kia Sihova. Naʻe mali ʻa Solomone mo e kakai fefine naʻe ʻikai ko e kau lotu ʻa Sihova. ʻI hono ngaahi taʻu ki muí, naʻa nau ofeʻi hono lotó ʻo mamaʻo meia Sihova. (1 Tuʻi 11:​1-​10) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻu-ki-muʻa, poto, pe ʻilo ʻoku hā ngali ʻoku tau ʻi aí, ʻoku mahuʻinga ke “sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki”!

15. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa Sela ko e ʻItiopeá ke tauʻi ʻa Siutá, ko e hā naʻe lava ai kia ʻAsa ke ne lotu fakataha mo e tuipau ʻe fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siutá?

15 Ko e fiemaʻu ki he meʻá ni ʻoku toe fakamamafaʻi ia ʻe he lēkooti ʻo e tuʻunga tuʻi ʻo ʻAsá, ko ha mokopuna ua ʻo Solomone. ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe hongofulumātaha mei he hoko ʻa ʻAsa ko e tuʻí, naʻe taki ai ʻe Sela ko e ʻItiopeá ha kau tau ko e kau tangata ʻe toko miliona ke tauʻi ʻa Siuta. ʻE fakahaofi ʻe Sihova ʻa Siuta? Laka hake he taʻu ʻe 500 ki muʻa, naʻe fakahaaʻi mahino ai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻe lava ke ʻamanekina ʻe hono kakaí kapau te nau fanongo kiate ia pea tauhi ki heʻene ngaahi fekaú mo e meʻa ʻe lava ke nau ʻamanekina kapau ʻe ʻikai te nau fai ki aí. (Teutalonome 28:​1, 7, 15, 25) ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene pulé, naʻe toʻo ʻe ʻAsa mei hono puleʻangá ʻa e ngaahi ʻōlita mo e ngaahi pou naʻe ngāueʻaki ʻi he lotu loí. Naʻá ne kole ki he kakaí “ke kumi kia Jihova.” Naʻe ʻikai tatali ʻa ʻAsa kae ʻoua kuó ne fehangahangai mo e fakatamakí peá ne toki fai ia. Ko ia ʻi he tui kia Sihová, naʻe lava ke lotu ai ʻa ʻAsa kiate ia ke ngāue mai maʻanautolu. Ko e olá? Naʻe ʻoange ki Siuta ha ikuna kāfakafa.—2 Kalonikali 14:​2-12, PM.

16, 17. (a) Neongo naʻe ikuna ʻa ʻAsa, ko e hā ʻa e fakamanatu naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá? (e) ʻI he taimi naʻe ngāue taʻefakapotopoto ai ʻa ʻAsá, ko e hā ʻa e tokoni naʻe ʻoange kiate iá, ka naʻe anga-fēfē ʻa ʻene talí? (f) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he fakakaukau ki he tōʻonga ʻa ʻAsá?

16 Neongo ia, ʻi he foki ʻa ʻAsa ʻi he ikuná, naʻe fekau ʻe Sihova ʻa ʻAsalaia ke feʻiloaki mo e tuʻí pea ke ne pehē: “Fanongo mai, Asa, mo Siuta katoa mo Penisimani: ʻoku kau mo kimoutolu ʻa Sihova lolotonga ʻoku mou kau mo ia; pea kapau te mou kumi ia te ne tuku ke mou ʻilo; ka ʻo kapau te mou liʻaki ia, te ne liʻaki kimoutolu.” (2 Kalonikali 15:2) ʻAki ʻa e faivelenga kuo fakafoʻoú, naʻe pouaki ʻe ʻAsa ʻa e lotu moʻoní. Ka ʻi he taʻu ʻe 24 ki mui ai, ʻi heʻene toe fehangahangai mo e taú, naʻe ʻikai ke kumi ʻa ʻAsa ia kia Sihova. Naʻe ʻikai te ne kumi faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻikai te ne fakamanatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihova ʻi he taimi naʻe fakatūʻuta ai ʻa e kau tau ʻItiopeá ʻi Siutá. ʻI he fakavalevalé naʻá ne fai ai ha talite mo Sīlia.​—2 Kalonikali 16:​1-6.

17 ʻI he meʻá ni, naʻe fakatupunga ai ʻe Sihova ʻa Hānani ko e matalōloá ke ne valokiʻi ʻa ʻAsa. Naʻa mo e tuʻunga ko iá, ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e vakai ʻa Sihova ki he meʻá, naʻe mei maʻu ʻaonga mei ai ʻa ʻAsa. ʻI hono kehé, naʻá ne hoko ʻo ʻita peá ne tuku ʻa Hānani ki he fale kiiʻí. (2 Kalonikali 16:​7-​10) He meʻa fakamamahi moʻoni ē! Fēfē kitautolu? ʻOku tau kumi ki he ʻOtuá kae fakafisi leva ke tali ʻa e faleʻí? ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻe ha tokotaha mātuʻa hohaʻa mo tokanga ʻa e Tohitapú ke faleʻi kitautolu koeʻuhi ko ʻetau hoko ʻo fihia ʻi he māmaní, ʻoku tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he tokoni anga-ʻofa ʻoku ʻomai kia kitautolu ke ʻiloʻi ai “ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”

ʻOua ʻe Ngalo ke ʻEke

18. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he ngaahi lea ʻa ʻIlaiū kia Siopé?

18 ʻI he malumalu ʻo e faingataʻá, naʻa mo e tokotaha kuó ne langa ha lēkooti lelei ʻi he ngāue ʻa Sihová te ne tōnounou nai. ʻI he taimi naʻe taaʻi ai ʻa Siope ʻaki ha mahaki palakuú, mole ʻene fānaú mo e koloa fakamatelié, pea tukuakiʻi loi ʻe hono ngaahi kaumeʻá, naʻe fakahangataha kotoa ai ʻene fakakaukaú kiate ia. Naʻe fakamanatu ʻe ʻIlaiū kiate ia: “Oku ikai behe e ha taha, Kofaa ia ae Otua ko hoku tubuaga?” (Siope 35:​10, PM) Naʻe fiemaʻu ke fakahangataha ʻa e tokanga ʻa Siopé kia Sihova pea fakakaukau pe ʻoku fēfē ʻEne vakai ki he tuʻungá. Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Siope ʻa e fakamanatu ko iá, pea ko ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa tatau.

19. Ko e hā naʻe ʻikai faʻa lava ke fai ʻe he kakai ʻo ʻIsilelí?

19 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e lēkooti ʻo e feangainga ʻa e ʻOtuá mo honau puleʻangá. Ka naʻe ʻikai te nau faʻa manatuʻi ʻa e feangainga ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí ʻi heʻene fakahoko ha ngaahi tuʻunga pau ʻi heʻenau moʻuí. (Selemaia 2:​5, 6, 8, PM) ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fili ʻi he moʻuí, naʻa nau tuli ki heʻenau mālie pē ʻanautolú kae ʻikai ʻeke, “Koefe a Jihova?”​—Aisea 5:​11, 12.

Hanganaki ʻEke, “Koefe a Jihova?”

20, 21. (a) Ko hai ʻi he ʻahó ni kuo nau fakahāhā ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisá ʻi he kumi ki he tataki ʻa Sihová? (e) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki pea maʻu ʻaonga mei heʻenau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí?

20 ʻI he ngata ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa ʻIlaisiaá ki he kakaí, ko hono tauhi ko ʻIlaisá naʻá ne toʻo ʻa e pulupulu fakaʻofisiale naʻe tō meia ʻIlaisiaá, ʻo ne ʻalu ki Sioatani, ʻo taaʻi ʻa e vaí, peá ne ʻeke: “Ko e fe ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Ilaisia?” (2 Tuʻi 2:14) Naʻe tali ʻe Sihova ʻaki hono fakahāhā ko hono laumālié he taimi ko ení naʻe ʻia ʻIlaisa. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻá ni?

21 Naʻe hoko ʻa e meʻa alafakatataua ʻi onopooni. Ko e kau Kalisitiane pani ʻe niʻihi ʻa ia naʻa nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá kuo nau hiki atu mei he feituʻu ʻo e māmaní. Ko e faʻahinga leva ko ia naʻe tuku ki ai ʻa e tauhí naʻa nau sivisiviʻi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú pea lotu kia Sihova ki ha tataki. Naʻe ʻikai te nau taʻefai ha ʻeke, “Koefe a Jihova?” Ko hono olá, kuo hokohoko atu ʻa Sihova ke tataki ʻa hono kakaí pea ʻai ke lakalakaimonū ʻenau ngāué. ʻOku tau faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí? (Hepelu 13:7) Kapau ko ia, te tau nofo ofi ki he kautaha ʻa Sihová, tali ʻene tatakí, pea kau kakato ʻi he ngāue ʻa ia ʻoku fai ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Sīsū Kalaisí.​—Sakalaia 8:​23.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻoku totonu ke tau ʻeke ai, “Koefe a Jihova?”

• ʻE lava fēfē ke tau maʻu he ʻahó ni ʻa e tali ki he fehuʻi, “Koefe a Jihova?”

• Ko e hā ʻoku ʻikai tali ai ʻa e ngaahi lotu ʻe ni‘hi ki ha tataki fakaʻotuá?

• Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga faka-Tohitapu ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke “sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki”?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Naʻe anga-fēfē ʻa e kumi ʻa Tuʻi Sihosafate kia Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Ko e hā naʻe kumi faleʻi ai ʻa Saula ki ha fefine fakahaʻele faʻahikehé?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Lotu, ako, pea fakalaulauloto ke fakapapauʻi ai ‘koefe a Jihova’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share