ʻAʻeva mo e ʻOtuá—Ko e Ngaahi Muʻaki Sitepú
“ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.”—SEMISI 4:8.
1, 2. Ko e hā te ke pehē ai ko ha monū lahi ia ke tauhi ʻa Sihova?
KUO faingataʻaʻia ʻa e tangatá ʻi pilīsone ʻi ha ngaahi taʻu. Pea naʻe fekauʻi atu leva ia ke ne hā ʻi he ʻao ʻo e pule ʻo e fonuá. Naʻe ngaʻunu vave ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó. Fakafokifā pē, kuo fakatokangaʻi ʻe he tangata pōpulá kuó ne ʻi he malumalu ʻo e tuʻi mafai lahi taha ʻi māmani ʻi he taimi ko iá. Ko e pōpula ki muʻa ko ení naʻe fokotuʻu ia ki ha tuʻunga maʻu mafai lahi mo ha lāngilangi makehe atu. Ko Siosifa—ʻa e tangata naʻe haʻi seiniʻi hono vaʻé ki muʻá—kuo ʻaʻeva ia ʻi he taimí ni mo ha tuʻi!—Senesi 41:14, 39-43; Sāme 105:17, 18.
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha faingamālie ke kau atu ai ki he ngāue ʻa ha taha ʻoku lahi mamaʻo ange ia ʻia Felo ʻo ʻIsipité. Ko e Tokotaha Taupotu ʻo e ʻunivēsí ʻokú ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau tauhi kiate ia. He monū fakaofo moʻoni ia ke fai pehē pea ke fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, ʻa e ʻOtua aoniú! ʻI he ngaahi Konga Tohitapú, ko e mālohi mo e ngeia fakatuʻí, pea pehē ki he ʻāsinisini, fakaʻofoʻofa, pea mo e leleí ʻoku fakafelāveʻi ia mo ia. (Isikeli 1:26-28; Fakahā 4:1-3) ʻOku hūhū ʻa e ʻofá ʻi heʻene feangainga kotoa pē. (1 Sione 4:8) ʻOku ʻikai ʻaupito ke ne loi. (Nomipa 23:19) Pea ʻoku ʻikai ʻaupito ʻai ʻe Sihova ke siva e ʻamanaki ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau mateaki kiate iá. (Sāme 18:25) ʻI he tulitāupau ki heʻene ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoní, ʻe lava ke tau maʻu ha moʻui fiefia mo mohu ʻuhinga ʻi he taimí ni, fakataha mo e vakai atu ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) ʻOku ʻikai foaki mai ʻe ha pule fakaetangata ia ha faʻahinga meʻa taumamaʻo ʻe ala fakahoa ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi monū peheé.
3. ʻI he founga fē naʻe ‘ʻaʻeva ai ʻa Noa mo e ʻOtuá’?
3 ʻI he kuohilí, naʻe fakapapau ʻa e pēteliake ko Noá ke moʻui ʻo fehoanaki mo e finangalo pea mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Fekauʻaki mo iá, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Koe tagata agatonu mo haohaoa a Noa i hono toutagata, bea nae aeva a Noa moe Otua.” (Senesi 6:9, PM) Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ʻaʻeva fakahangatonu ʻa Noa ia mo Sihova, koeʻuhí kuo halaʻatā ha tangata “ne mamata ki he Otua i ha kuoga.” (Sione 1:18, PM) Ka, naʻe ʻaʻeva ʻa Noa mo e ʻOtuá he naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá ke ne faí. Koeʻuhí naʻe līʻoa ʻe Noa ʻa ʻene moʻuí ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fiefia ai ʻi ha vahaʻangatae māfana mo vāofi mo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Hangē pē ko Noá, ʻoku ʻi ai ʻa e laui miliona he ʻahó ni ʻoku nau ‘ʻaʻeva mo e ʻOtuá’ ʻi heʻenau moʻui ʻo fehoanaki mo e akonaki mo e ngaahi fakahinohino ʻa Sihová. ʻOku anga-fēfē ʻa e kamata ʻa ha taha ʻi ha ʻalunga pehē?
Mātuʻaki Fiemaʻu ʻa e ʻIlo Totonú
4. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahinohinoʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí?
4 Ke ʻaʻeva mo Sihová, kuo pau ke tau tomuʻa hoko ʻo ʻiloʻi ia. Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “ʻE hoko ʻo pehe ʻi he kuonga ʻamui, ʻe fokotuʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo Sihova ko e ʻulu ʻo e ngaahi moʻunga, pea ʻe mahiki hake ʻi he ngaahi foʻi maʻolunga; pea ʻe tafe ki ai ʻa e ngaahi kakai kotoa pe. ʻIo, ʻe ōange ʻa e ngaahi kakai lahi, pea te nau pehe, Haʻuā, ke tau ʻalu hake ki he moʻunga ʻo Sihova, ki he fale ʻo e ʻOtua ʻo Sekope; pea te ne ako kiate kitautolu hano ngaahi ʻalunga, pea te tau fou ʻi hono ngaahi founga: he ko Saione ʻe ʻalu mei ai ʻa e fakahinohino, mo e folofola ʻa Sihova mei Selusalema.” (Aisea 2:2, 3) ʻIo, ʻe lava ke tau maʻu ha loto-falala ʻe fakahinohinoʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa pē ko ia ʻoku nau kumi ke ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá. Kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa ʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ia. Ko e founga ʻe taha ʻo ʻene fai ení ko e fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45-47, PM) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ‘tamaioeiki agatonú’ ke tokonaki mai ʻa e fakahinohino fakalaumālie fakafou ʻi he ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú, ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, mo e fokotuʻutuʻu ko ia ʻo e ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapí. ʻOku toe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kakaí ke mahinoʻi ʻa ʻene Folofolá fakafou mai ʻi hono laumālie māʻoniʻoní.—1 Kolinito 2:10-16.
5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e moʻoni Fakatohitapú?
5 Neongo ʻoku ʻikai te tau totongi paʻanga ki he moʻoni ʻo e Tohitapú, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia. ʻI heʻetau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ako ai ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá tonu—ʻa hono huafá, hono ʻulungāngá, ʻene taumuʻá, pea mo e founga ʻo ʻene feangainga mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau toe ako ai ki he ngaahi tali fakatupu tauʻatāina ki he ngaahi fehuʻi tefito ʻo e moʻuí: Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Ko e hā ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá? Ko e hā ʻoku tukutauhi mai ʻi he kahaʻú? Ko e hā ʻoku tau tupu ai ʻo motuʻa pea maté? ʻOku ʻi ai ha moʻui hili ʻa e maté? ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau ako ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻa ia, ko e founga ʻoku totonu ke tau ʻaʻeva aí koeʻuhí kae fakahoifuaʻi kakato ia. ʻOku tau ako ai ko ʻene ngaahi fiemaʻú ʻoku fakaʻatuʻi mo ʻaonga ʻaupito ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ai ʻo fakatatau ki aí. Ka ne taʻeʻoua ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai ʻaupito lava ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa peheé.
6. Ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku malava ʻe he ʻilo totonu ʻo e Tohitapú ʻo ʻai kitautolu ke tuli ki aí?
6 Ko e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻoku mālohi pea ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí. (Hepelu 4:12) Ki muʻa ʻi hono maʻu ʻo e ʻilo ʻo e ngaahi Konga Tohitapú, naʻe lava ke tau ʻaʻeva nai “ʻi he ʻalunga ʻo e nofo fakaemaama-ko eni.” (Efeso 2:2) Ka ko e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakaikiiki ha ʻalunga kehe maʻatautolu koeʻuhi ke tau lava ʻo “aeva o tāu moe Eiki o fakafiemalie i he mea kotoabe.” (Kolose 1:10, PM) He meʻa fakafiefia moʻoni ia ke kamata ʻetau muʻaki ngaahi sitepú ʻi he ʻaʻeva fakataha mo Sihová, ʻa e Tokotaha fakaofo taha ʻi he ʻunivēsí fakakātoa!—Luke 11:28.
Ongo Sitepu Mahuʻinga ʻe Ua —Fakatapui mo e Papitaiso
7. ʻI heʻetau ako ko ia ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e foʻi moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga taki ʻa e tangatá ʻoku hoko ʻo hā mahinó?
7 ʻI heʻetau tupulaki ʻi hono mahinoʻi ʻa e Tohitapú, ʻoku tau kamata ai ke sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tangatá pea mo ʻetau moʻuí tonu ʻo fakatatau ki he maama fakalaumālie ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku hoko ai ʻo mahino ha foʻi moʻoni mahuʻinga. Ko e foʻi moʻoni ko iá naʻe fakahaaʻi fuoloa ia ʻe he palōfita ko Selemaiá, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” (Selemaia 10:23) Ko e faʻahinga ʻo e tangatá—ʻa kitautolu hono kotoa—ʻoku tau fiemaʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻOtuá.
8. (a) Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e fakatapui faka-Kalisitiané?
8 Ko hono mahinoʻi ʻa e foʻi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ko ení ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau kumi ki he tataki meia Sihová. Pea ko e ʻofa ki he ʻOtuá te ne ueʻi kitautolu ke fakatapui ʻetau moʻuí kiate ia. Ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ko e fakaofiofi kiate ia ʻi he lotu mo e palōmesi fakamātoato ke ngāueʻaki ʻetau moʻuí ke tauhi kiate ia pea mo ʻaʻeva anga-tonu ʻi heʻene ngaahi foungá. ʻI hono fai ení, ʻoku tau muimui ai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne foaki atu ia kia Sihova ʻaki ʻene fakapapauʻi loto-maʻu ke fakahoko ʻa e finangalo fakaʻotuá.—Hepelu 10:7.
9. Ko e hā ʻoku fakatapui ai ʻe he niʻihi tāutaha ʻenau moʻuí kia Sihová?
9 ʻOku ʻikai ʻaupito ke tenge pe kounaʻi ʻe he ʻOtua ko Sihová ia ha taha ke ne fai ha fakatapui kiate ia. (Fakafehoanaki mo 2 Kolinito 9:7.) ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai ʻamanekina mai ʻe he ʻOtuá ia ha taha ke fakatapui ʻene moʻuí kiate Ia koeʻuhi ko ha ongoʻi fakataimi pē. Ki muʻa ke papitaisó, kuo pau ke tomuʻa hoko ha taha ia ko ha ākonga, pea ʻoku fiemaʻu ki he meʻa ko iá ha feinga mālohi ke maʻu ʻa e ʻiló. (Mātiu 28:19, 20) Naʻe kōlenga ʻe Paula ki he faʻahinga ko ia kuo nau ʻosi papitaisó ke ‘nau ʻoatu honau ngaahi sinó ko e feilaulau moʻui, māʻoniʻoni, pea fakahōifua ki he ʻOtuá, ko ha ngāue toputapu ʻo faiʻaki ʻa ʻenau mafai fakaefakakaukaú.’ (Loma 12:1, NW) Ko hono ngāueʻaki tatau pehē ʻa ʻetau mafai fakaefakakaukaú ʻoku tau fai ai ʻa ʻetau fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá. Hili hono ako ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo iá pea fakaʻuhinga lelei fekauʻaki mo e meʻa ko iá, ʻoku tau fakatapui loto-lelei ai mo loto-fiefia ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá.—Sāme 110:3.
10. Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻa e fakatapuí mo e papitaisó?
10 Hili ʻetau fakaofiofi fakatāutaha ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke fakahāhaaʻi ʻetau fakapapau ke ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá, ʻoku tau hoko atu ai ki he sitepu hono hokó. ʻOku tau fakahā ke ʻilo ʻe he kakaí ʻetau fakatapuí ʻaki ʻetau papitaiso ʻi he vaí. Ko hono fakahā fakahāhā ia kuo tau ʻosi tukupā ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe papitaiso ʻa Sīsū ʻe Sione, ʻo fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu. (Mātiu 3:13-17) Ki mui ai, naʻe fekauʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau ngaohi-ākonga pea papitaiso kinautolu. Ko ia ai, ko e fakatapuí mo e papitaisó ko ha ongo sitepu mātuʻaki mahuʻinga ia ki ha taha pē ʻokú ne fakaʻamu ke ʻaʻeva mo Sihova.
11, 12. (a) ʻOku anga-fēfē nai ʻa hono fakahoa ʻa e papitaisó ki ha mali? (e) Ko e hā ʻa e faitatau ʻoku lava ke maʻu mei hotau vahaʻangatae ko ia mo Sihová pea mo ia ʻoku hoko ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi?
11 ʻI he hoko ko ia ko ha ākonga fakatapui mo papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku meimei hangē ia ha malí. ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku tomuʻa fakahoko ʻa e ngaahi sitepu kehekehe ia ki muʻa ʻi he ʻaho malí. ʻOku fetaulaki ha tangata mo ha fefine, hoko ʻo femaheniʻaki, peá na feʻofaʻaki. Hoko mai ai ʻa e fakamaʻú. Ko e malí ko hono fai fakahāhā ia ʻo e meʻa naʻe fakapapauʻi fakatāutaha—ke hoko ʻo mali pea toki nofo fakataha ko e husepāniti mo e uaifi. Ko e malí ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi fakahāhā ʻa e kamataʻanga ʻo e vahaʻangatae makehe ko iá. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he ʻaho ko iá ʻa e kamataʻanga ʻo e nofo malí. ʻI he fakahoa ki aí, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he papitaisó ʻa e kamataʻanga ʻo ha moʻui kuo līʻoa ke ʻaʻeva ʻi ha vahaʻangatae kuo fakatapui mo Sihova.
12 Fakakaukau ki ha tuʻunga tatau ʻe taha. Hili hona ʻaho malí, ko e ʻofa ʻi he vahaʻa ʻo e husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke toe loloto mo matuʻotuʻa ange. Ke tohoaki ke na toe vāofi angé, ko e ongo hoa malí fakatouʻosi kuo pau ke na feinga taʻesiokita ke tauhi maʻu mo fakafefekaʻi ange hona vahaʻangatae fakaemalí. Neongo ʻoku ʻikai te tau hū atu ki ha nofo mali mo e ʻOtuá, ʻi he hili ʻetau papitaisó kuo pau ke tau ngāue ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova. ʻOkú ne siofi mo mahinoʻi ʻetau ngaahi feinga ko ia ke fai hono finangaló pea ʻokú ne ʻunu ofi mai ai kiate kitautolu. “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua,” ko e tohi ia ʻa Semisí, “pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.”—Semisi 4:8.
ʻAʻeva ʻi he Topuvaʻe ʻo Sīsuú
13. ʻI he ʻaʻeva mo e ʻOtuá, ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa hai ʻoku totonu ke tau muimui aí?
13 Ke ʻaʻeva mo Sihová, kuo pau ke tau tulitāupau ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Ko e meʻa ia naʻe ui kimoutolu ki ai: he naʻe kataki mamahi ʻa Kalaisi foki koeʻuhi ko kimoutolu, ʻo ne tuku ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kimoutolu, ke mou muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (1 Pita 2:21) Koeʻuhi naʻe haohaoa ʻa Sīsū ia pea ʻoku tau taʻehaohaoa kitautolu, heʻikai te tau lava ʻo muimui taʻehamele ki he faʻifaʻitakiʻanga kuó ne fokotuʻú. Ka neongo ia, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau fai ʻa e lelei taha ʻoku tau malavá. Tau sio angé ki ha tafaʻaki ʻe nima ʻo e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú ʻa ia ʻoku totonu ki he kau Kalisitiane ʻosi fakatapuí ke nau feinga ke faʻifaʻitaki ki ai.
14. Ko e hā ʻoku kau ki hono ʻiloʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?
14 Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ʻilo totonu mo fakaʻaufuli ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe toutou lave maʻu pē ʻa Sīsū ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. (Luke 4:4, 8) Ko e moʻoni, naʻe toe lave mo e kau taki lotu fulikivanu ʻo e ngaahi ʻaho ko iá ki he ngaahi Konga Tohitapú. (Mātiu 22:23, 24) Ko hono kehé he naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ia ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi Konga Tohitapú, pea naʻá ne ngāueʻaki ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻilo ki he ʻuhinga ʻo e Laó ka naʻe toe pehē foki ki he laumālie ʻo iá. ʻI heʻetau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisí, ʻoku totonu mo kitautolu foki ke tau feinga ke mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo maʻu ʻa e ʻuhinga, pe laumālie ʻo iá. ʻI heʻetau fai peheé, te tau hoko nai ai ko e kau ngāue kuo fakahōifua fakaʻotua ʻa ia ʻoku nau malava ke ‘tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.’—2 Timote 2:15.
15. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he lea ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá?
15 Naʻe lea ʻa Kalaisi Sīsū ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ʻene Tamai fakahēvaní. Naʻe ʻikai ke tauhi ʻe Sīsū kiate ia pē ʻa ʻene ʻilo fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa mo hono ngaahi filí naʻa nau ui ia ko e “Faiako,” koeʻuhí ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki ai naʻá ne lea ai ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo Sihova pea mo ʻEne ngaahi taumuʻá. (Mātiu 12:38, NW) Naʻe malanga ʻa Sīsū ki he kakaí ʻi he feituʻu ʻo e temipalé, ʻi he ngaahi sinakoké, ʻi he ngaahi koló, pea ʻi he feituʻu tukuʻutá. (Maake 1:39; Luke 8:1; Sione 18:20) Naʻá ne faiako ʻi he manavaʻofa mo e anga-lelei, ʻo fakahā ʻa e ʻofa ki he faʻahinga ko ia naʻá ne tokoniʻí. (Mātiu 4:23) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku nau toe maʻu foki ʻa e ngaahi feituʻu mo e ngaahi founga lahi ke akoʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtuá pea mo ʻene ngaahi taumuʻa fakaofó.
16. Naʻe vāofi fēfē ʻa e vahaʻangatae ʻo Sīsū mo hono kaungā lotu kia Sihová?
16 Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū ha haʻi vāofi mo e niʻihi kehe ko ia naʻa nau lotu kia Sihová. Lolotonga ʻa e lea ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí ʻi he taimi ʻe taha, naʻe haʻu ai ʻene faʻeé mo hono fanga tokoua taʻetuí ke lea kiate ia. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú: “Pea pehe ange ʻe ha taha kia Sisu, ʻE, ko hoʻo faʻe mo ho ngāhi tokoua ʻoku tutuʻu mei tuʻa, ʻoku nau fie lea kiate koe. Ka ka tali ʻe ia, ʻo ne pehe kiate ia naʻe lea mai, Ko hai ia ʻeku faʻe? pea ko hai ʻa kinautolu ko hoku ngāhi tokoua? Pea ne mafao atu hono nima ki heʻene kau ako, ʻo ne pehe, Ko eni ia ʻeku faʻe mo hoku ngāhi tokoua! He ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo o ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani, ko ia ia ʻa hoku tokoua, mo hoku tuofefine, mo ʻeku faʻe.” (Mātiu 12:47-50) Naʻe ʻikai ʻuhinga eni ia naʻe talitekeʻi ʻe Sīsū hono fāmilí, he ko e ngaahi meʻa hokohoko atú naʻe fakamoʻoniʻi ai naʻe ʻikai ke fai pehē ia. (Sione 19:25-27) Kae kehe, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he fakamatala ia ko ení ʻa e ʻofa naʻe maʻu ʻe Sīsū ki hono kaungātuí. ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻoku nau kumi ke kaungāmeʻa mo e kau sevāniti kehe ʻa Sihová pea tupulaki ʻi he ʻofa lahi ʻiate kinautolu.—1 Pita 4:8.
17. Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono fai ko ia ʻa e finangalo ʻa ʻene Tamai fakahēvaní, pea ʻoku totonu ke ne ueʻi fēfē kitautolu?
17 ʻI hono fai ʻa e finangalo fakaʻotuá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ʻofa ki heʻene Tamai fakahēvaní. Naʻe talangofua ʻa Sīsū kia Sihova ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻá ne pehē: “Ko ʻeku meʻakai e, ko e tuli ke fai ʻa e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au, pea ke fakaʻosi haʻána ngaue.” (Sione 4:34) Naʻe toe pehē ʻe Kalaisi: “ʻOku ou fai maʻuaipē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku . . . hōhōʻia ai [ʻa e ʻOtuá].” (Sione 8:29) Naʻe ʻofa lahi ʻa Sīsū ʻi heʻene Tamai fakahēvaní ko ia “naa ne fakamoulaloaʻi ia, bea talagofua ki he mate, io, ae mate ʻi he akau.” (Filipai 2:8, PM) Ko ia ai, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū, ʻo hakeakiʻi ia ki ha tuʻunga mafai mo ha lāngilangi ʻo hoko hake pē kia Sihova tonu. (Filipai 2:9-11) Hangē pē ko Sīsuú, ʻoku tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú pea ʻaki hono fai hono finangaló.—1 Sione 5:3.
18. ʻI he founga fē naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa fekauʻaki mo e lotú?
18 Ko Sīsuú ko e tangata faʻa lotu. Naʻá ne lotu ʻi he fai hono papitaisó. (Luke 3:21) Ki muʻa ke ne fili ʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12, naʻá ne līʻoa ʻa e pō kakato ke lotu ai. (Luke 6:12, 13) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá fekauʻaki mo e founga ʻo e lotú. (Luke 11:1-4) ʻI he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne lotu maʻa ʻene kau ākongá, pea lotu fakataha mo kinautolu. (Sione 17:1-26) Ko e lotú ko ha konga mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa Sīsuú, ʻo hangē pē ko ia ʻoku totonu ke hoko ki heʻetau moʻuí koeʻuhi ko hono kau muimui kitautolu. Ko ha lāngilangi moʻoni ia ke lea ki he Hau Fakalevelevá ʻi he lotu! ʻIkai ko ia pē, ʻoku tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotú, he naʻe tohi ʻe Sione: “Ko eni ia ʻetau lotolahi ʻi he feangai mo ʻEne Afio; ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu: pea kapau leva ʻoku tau ʻilo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu neongo pe ko e ha ʻetau kole ʻoku fai, ʻoku tau ʻilo ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuo tau kole.”—1 Sione 5:14, 15.
19. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū ʻoku totonu ke tau faʻifaʻitaki ki aí? (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei hono ako ʻa e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú?
19 ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ke ako mei hono sivisiviʻi lelei ko ia ʻa e moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisí! Fakakaukauloto angé ki he ngaahi ʻulungaanga ko ia naʻá ne fakahāhaá: ʻa e ʻofa, manavaʻofa, anga-lelei, mālohi, mafamafatatau, fakaʻatuʻi, anga-fakatōkilalo, loto-toʻa, mo e taʻesiokita. Ko e lahi ange ʻetau ako ʻo fekauʻaki mo Sīsuú, ko e lahi ange ia ʻetau holi ke hoko ko hono kau muimui anga-tonú. Ko e ʻilo ʻo fekauʻaki mo Sīsuú ʻoku toe tohoaki ai kitautolu ke toe ofi ange kia Sihova. Ko hono moʻoní, ko Sīsuú ko ha tapua haohaoa mai ia ʻo ʻene Tamai fakahēvaní. Naʻá ne mātuʻaki fekoekoeʻi mo Sihova ʻo malava ai ke ne pehē: “Ko ia kuo ne mātā au, kuo ne mātā ʻa e Tamai.”—Sione 14:9.
Falala ki he ʻOtuá ke Ne Tauhi Koe
20. ʻE anga-fēfē nai haʻatau maʻu ha loto-papau ʻi he ʻaʻeva ko ia mo Sihová?
20 ʻI he taimi ʻoku toki akoako ʻalu ai ʻa e fānaú, ʻoku malele holo ʻenau ngaahi laká. ʻOku anga-fēfē ʻenau ako ke ʻaʻeva ʻi he loto-papaú? ʻAki pē ʻa e toutou fai pea mo e kītaki. Sai, ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻaʻeva mo Sihová ʻoku nau feinga ke ʻaʻeva ʻi ha laka ʻoku papau mo tauhi maʻu. Ko e meʻá ni foki, ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e kītaki. Naʻe fakamahino ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e kītaki ʻi he ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Ko e meʻa ʻe taha, kainga, ʻoku mau kole kiate kimoutolu, mo enginaki ʻia Kalaisi Sisu, ko e ʻalunga naʻa mou maʻu meiate kimautolu ʻoku totonu ke fai ai hoʻomou laka ke hōifua ai ʻa e ʻOtua, ʻio, ko e ʻalunga ʻoku mou lolotonga laka ai ni, ke fakautuutu hoʻomou hulu atu ʻi he meʻa ko ia.”—1 Tesalonaika 4:1.
21. ʻI heʻetau ʻaʻeva mo Sihová, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke tau fiefia aí?
21 Kapau ʻoku tau līʻoa kakato ki he ʻOtuá, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki ʻaʻeva mo ia. (Aisea 40:29-31) ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe foaki ʻe he māmani ko ení ʻe lava ʻo fakahoaʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻokú ne foaki ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻaʻeva ʻi heʻene ngaahi foungá. Ko iá ‘ʻokú ne ako kitautolu ke fai meʻa ʻaonga, ʻokú ne tataki kitautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke tau fou aí. Taumaiā naʻa tau tokanga ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní! pehē kuo hange ha vaitafé ʻetau fiemālié, pea ko ʻetau maʻoniʻoní hange ko e ngaahi peau ʻo e tahí.’ (Aisea 48:17, 18) ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá pea fai tōnunga iá, ʻe lava ke tau fiefia ʻi he melinó fakataha mo ia ʻo taʻengata.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ko ha lāngilangi ai ke ʻaʻeva mo e ʻOtua moʻoní?
◻ Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e akó, fakatapuí, mo e papitaisó ko e ngaahi sitepu mahuʻinga ia ʻi he ʻaʻeva mo Sihová?
◻ ʻE anga-fēfē nai haʻatau molomolo muivaʻe ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú?
◻ ʻOku tau ʻilo fēfē ʻe hanga ʻe Sihova ʻo tauhi kitautolu ʻi heʻetau ʻaʻeva mo iá?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e akó, fakatapuí, mo e papitaisó ko e ngaahi muʻaki sitepu ia ʻi he ʻaʻeva mo e ʻOtuá