LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 43 p. 222-226
  • Ko Hai Hota Fanga Tokouá, Tuofāfiné pe Fanga Tuongaʻané?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai Hota Fanga Tokouá, Tuofāfiné pe Fanga Tuongaʻané?
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ongo Tautehina Naʻá Na Fakatupu ʻa e Fakakaukau Kehekehe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Mei he ʻItá ki he Tāmate
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ko e Foha Lelei, mo e Foha Kovi
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Fai ʻa e Feilaulau Fakahōifua kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 43 p. 222-226

VAHE 43

Ko Hai Hota Fanga Tokouá, Tuofāfiné pe Fanga Tuongaʻané?

ʻI HE taimi ʻe taha naʻe ʻeke ai ʻe he Faiako Lahí ha fehuʻi fakaʻohovale. Naʻe pehē: “Ko hai ia ʻeku faʻe? pea ko hai ʻa kinautolu ko hoku ngāhi tokoua?” (Mātiu 12:48) ʻE lava ke ke tali ʻa e fehuʻi ko iá?— ʻOkú ke ʻiloʻi nai ko e faʻē ʻa Sīsuú ko hono hingoá ko Mele. Ka ʻokú ke ʻilo ʻa e hingoa ʻo hono fanga tokouá?— Naʻe ʻi ai hano fanga tuofāfine?—

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e hingoa ʻo e fanga tokoua ʻo Sīsuú ko “Semisi mo Siosefa mo Saimone mo Siutasi.” Pea naʻe ʻi ai ʻa e fanga tuofāfine ʻo Sīsū naʻa nau moʻui ʻi he taimi naʻá ne malanga aí. Koeʻuhi ko Sīsū ʻa e ʻuluaki tamá, ko e faʻahingá ni naʻa nau iiki kotoa ʻiate ia.—Mātiu 13:​55, 56; Luke 1:​34, 35.

Naʻe toe hoko ʻa e fanga tokoua ʻo Sīsuú ko ʻene kau ākonga?— ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e ʻuluaki taimí naʻe “ʻikai te nau tui pikitai kiate ia.” (Sione 7:⁠5) Kae kehe, ki mui ai, naʻe hoko ʻa Sēmisi mo Siutasi (ʻoku toe ui ko Sute) ko ʻene ongo ākonga, pea naʻe aʻu ʻo na hiki ha ongo tohi ʻi he Tohitapú. ʻOkú ke ʻilo ʻa e ongo tohi naʻá na hikí?— ʻIo, ko e tohi ʻa Sēmisi mo Suté.

Neongo ko e fanga tuofāfine ʻo Sīsuú ʻoku ʻikai ke ʻasi honau hingoá ʻi he Tohitapú, ʻokú ta ʻiloʻi naʻe ʻikai ke siʻi hifo ia ʻi he toko uá. Kae kehe, naʻe malava ke tokolahi ange. Naʻe hoko ʻa e fanga tuofāfine ko ení ko ʻene kau muimui?— ʻOku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohitapú, ko ia ʻoku ʻikai te ta ʻiloʻi. Ka ʻokú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe ʻeke ai ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi, “Ko hai ia ʻeku faʻe? pea ko hai ʻa kinautolu ko hoku ngāhi tokoua?”— Ta sio angé.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi he taimi naʻe fakahohaʻasi ai ia ʻe ha taha, ʻo ne pehē: “Ko hoʻo faʻe mo ho ngāhi tokoua ʻoku tutuʻu mei tuʻa, ʻoku nau fie lea kiate koe.” Ko ia, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e faingamālie ko iá ke akoʻi ai ha lēsoni mahuʻinga ʻaki ʻene ʻeke ʻa e fehuʻi fakaʻohovale ko ia: “Ko hai ia ʻeku faʻe? pea ko hai ʻa kinautolu ko hoku ngāhi tokoua?” Naʻe mafao atu hono nimá ki heʻene kau ākongá peá ne tali ia, ʻo ne kalanga: “Ko eni ia ʻeku faʻe mo hoku ngāhi tokoua!”

Naʻe fakamatalaʻi leva ʻe Sīsū ʻa ʻene ʻuhingá, ʻo ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo o ʻeku Tamai ʻoku ʻi Hevani, ko ia ia ʻa hoku tokoua, mo hoku tuofefine, mo ʻeku faʻe.” (Mātiu 12:​47-50) ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻofa lahi ʻa Sīsū ʻi heʻene kau ākongá. Naʻá ne akoʻi mai kia kitaua ko ʻene kau ākongá naʻa nau hangē pē kiate ia hano fanga tokoua, tuofāfine mo e fanga faʻē moʻoní.

Lolotonga hono ako‘i ‘e Sīsū ‘ene kau ākongá, mo e lea ange ha tangata kiate ia ‘oku ‘i tu‘a ‘a ‘ene fa‘eé mo hono fanga tokouá

Ko hai naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ko hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

ʻI he taimi ko iá, ko e fanga tokoua tonu ʻo Sīsuú—ʻa Sēmisi, Siosefa, Saimone mo Siutasi—naʻe ʻikai te nau tui ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Kuo pau pē naʻe ʻikai te nau tui ki he meʻa naʻe tala ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí ki heʻenau faʻeé. (Luke 1:​30-33) Ko ia, mahalo pē naʻa nau anga-kovi kia Sīsū. Ko ha taha pē ʻoku fai pehē ʻoku ʻikai te ne hoko ko ha tokoua, tuofefine pe tuongaʻane moʻoni. ʻOkú ke ʻilo ha taha naʻá ne ngaohikoviʻi ʻa hono tokouá, tuofefiné pe tuongaʻané?—

ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ʻĪsoa mo Sēkope pea mo e hoko ʻo ʻita lahi ʻa ʻĪsoa ʻo ne pehē ai: ‘Te u tāmateʻi ʻa hoku tokoua ko Sekopé.’ Naʻe ilifia ʻaupito ʻa ʻena faʻeé, ʻa Lepeka, ʻo ne fekau ai ʻa Sēkope ke ʻalu koeʻuhi ke ʻoua ʻe tāmateʻi ia ʻe ʻĪsoa. (Senesi 27:​41-46) Kae kehe, ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki mui ai naʻe liliu ai ʻa ʻĪsoa, pea naʻá ne fāʻofua mo ʻuma kia Sēkope.—Senesi 33:⁠4.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe toko 12 ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé. Ka ko e ngaahi foha lalahi ʻo Sēkopé naʻe ʻikai te nau ʻofa ʻi honau tokoua siʻisiʻi ko Siosefá. Naʻa nau loto-kovi kiate ia koeʻuhi he ko ia naʻe ʻofa taha ai ʻa ʻenau tamaí. Ko ia, naʻa nau fakatau atu ia ki ha kau fakatau pōpula ʻa ia naʻa nau fononga ki ʻIsipite. Naʻa nau tala ange leva ki heʻenau tamaí naʻe tāmateʻi ʻa Siosefa ʻe ha manu fekai. (Senesi 37:​23-36) ʻIkai ko ha meʻa kovi ʻaupito ia?—

Naʻe loto-mamahi ki mui ʻa e ngaahi tokoua ʻo Siosefá ʻi he meʻa naʻa nau faí. Ko ia, naʻe fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Siosefa. ʻOku lava ke ke sio ki he hangē ʻa Siosefa ko Sīsuú?— Ko e kau ʻapositolo tonu ʻa Sīsuú naʻa nau hola ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia aí, pea ko Pita naʻe aʻu ʻo ne tala ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ia. Ka neongo ia, hangē ko Siosefá, naʻe fakamolemoleʻi kotoa kinautolu ʻe Sīsū.

Mavahe ‘a Keini mei hono tokoua ko ‘Ēpelí kuo mate

Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku totonu ke ta ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Keini kia ʻĒpelí?

Ko e ongo tautehina leva ko Keini mo ʻĒpelí. ʻE lava foki ke ta ako ha lēsoni meiate kinaua. Naʻe vakai ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo Keiní naʻe ʻikai te ne ʻofa moʻoni ʻi hono tokouá. Ko ia, naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Keini ke liliu ʻa ʻene foungá. Kapau naʻe ʻofa moʻoni ʻa Keini ʻi he ʻOtuá, naʻá ne mei tokanga ki ai. Ka naʻe ʻikai te ne ʻofa ʻi he ʻOtuá. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Keini kia ʻĒpeli: “Ta ō ki he ngoué.” Naʻe ʻalu ʻa ʻĒpeli mo Keini. Lolotonga ʻena toko ua pē ʻi he ngoué, naʻe taaʻi lahi ʻe Keini ʻa hono tokouá ʻo ne tāmateʻi ia.—Senesi 4:​2-8, NW.

ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú ʻoku ʻi ai ha lēsoni makehe ʻoku totonu ke ta ako mei he meʻa ko iá. ʻOkú ke ʻiloʻi ia?— ‘Ko eni ʻa e fekau kuo mou fanongo ki ai talu mei he kamataʻangá: Ke tau feʻofaʻaki kiate kitautolu. Kae ʻikai ke hange ko Keiní, ʻa ia naʻe haʻu mei he tokotaha kovi.’ Ko ia, ko e fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané ʻoku totonu ke nau feʻofaʻaki. ʻOku ʻikai totonu ke nau hangē ko Keiní.—1 Sione 3:​11, 12, PM.

Ko e hā ʻe kovi ai ke hangē ko Keiní?— Koeʻuhí he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú naʻá ne ‘haʻu mei he tokotaha kovi,’ ko Sētane ko e Tēvoló. Koeʻuhi naʻe hangē ʻa e tōʻonga ʻa Keiní ko e Tēvoló, naʻe hangē ai ko ʻene tamaí ʻa e Tēvoló.

ʻOkú ke sio ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻofa ʻi ho fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané?— Kapau ʻoku ʻikai te ke ʻofa ʻia kinautolu, ko e fānau ʻa hai ʻokú ke faʻifaʻitaki ki aí?— Ko e fānau ʻa e Tēvoló. ʻE ʻikai te ke loto ke hangē ko iá, ʻikai ko ia?— Ko ia, ʻe lava fēfē ke ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke loto ke ke hoko ko ha kiʻi tama ʻa e ʻOtuá?— ʻAki hoʻo ʻofa moʻoni ʻi ho fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané.

Ka ko e hā ʻa e ʻofa?— Ko e ʻofá ko ha ongoʻi loloto ia ʻi loto ʻia kitaua ʻa ia ʻokú ne ʻai ke ta loto ke fai ha ngaahi meʻa lelei maʻá e kakai kehé. ʻOkú ta fakahāhā ʻokú ta ʻofa ʻi he niʻihi kehé ʻi heʻeta maʻu ha ongoʻi ʻofa kia kinautolu pea ʻi heʻeta fai ha ngaahi meʻa lelei maʻanautolú. Pea ko hai ʻa hota fanga tokoua, tuofāfine pe fanga tuongaʻane ʻoku totonu ke ta ʻofa ki aí?— Manatuʻi, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko kinautolu ia ʻa e faʻahinga ʻoku faʻuʻaki ʻa e fāmili lahi faka-Kalisitiané.

Vahevahe ‘e ha ki‘i tamasi‘i ha me‘akai mo hono tokoua

ʻE lava fēfē ke ke fakahaaʻi ʻokú ke ʻofa ʻi ho tokouá?

Ko e hā hono mahuʻinga ke ta ʻofa ai ʻi he fanga tokoua, tuofāfine pe fanga tuongaʻane faka-Kalisitiane ko ení?— ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko ia ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokoua [pe ki hono tuofefiné pe tuongaʻané], ʻa ia kuo ne mātaʻi, talaʻehai ʻoku ne lava ke ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ia kuo teʻeki ke ne mātaʻi?” (1 Sione 4:20) Ko ia, ʻe ʻikai lava ke ta ʻofa ʻi ha kiʻi tokosiʻi pē ʻi he fāmili Kalisitiané. Kuo pau ke ta ʻofa ʻia kinautolu kotoa. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) ʻOkú ke ʻofa ʻi he fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané kotoa?— Manatuʻi, kapau ʻoku ʻikai, ʻe ʻikai lava moʻoni ke ke ʻofa ki he ʻOtuá.

ʻE lava fēfē ke ta fakahaaʻi ʻokú ta ʻofa moʻoni ʻi hota fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané?— Sai, kapau ʻokú ta ʻofa ʻia kinautolu, ʻe ʻikai te ta fakamamaʻo meia kinautolu koeʻuhi ko e ʻikai te ta fie talanoa kia kinautolú. Te ta anga fakakaumeʻa kia kinautolu kotoa. Te ta failelei maʻu pē kia kinautolu pea loto-lelei ke fevahevaheʻaki mo kinautolu. Pea kapau ʻe faifai ange ʻoku nau faingataʻaʻia, te ta tokoni kia kinautolu koeʻuhi he ko kitautolú ko ha fāmili lahi moʻoni.

ʻI heʻeta ʻofa moʻoni ʻi he kotoa ʻo hota fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané, ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi aí?— ʻOku fakamoʻoniʻi ai ko e ongo ākonga kitaua ʻa Sīsū, ko e Faiako Lahí. Pea ʻikai ko e meʻa ia ʻokú ta loto ki aí?—

Ko hono fakahā ʻa e ʻofa ki hota fanga tokouá, tuofāfiné pe fanga tuongaʻané ʻoku toe fakamatalaʻi ia ʻi he Kaletia 6:10 mo e 1 Sione 4:​8, 21. Fēfē ke ke fakaava hake ʻa hoʻo Tohitapú pea lau ʻa e ongo konga tohi ko iá?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share