LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 3/15 p. 6-7
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Toe Fononga Fakamalanga ʻi Kāleli
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Ia Kiate Koe pe ko ha Fakatokanga?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 3/15 p. 6-7

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

ʻI he taimi naʻe fekauʻi atu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 12 ke nau malangá, naʻe tala ange ke nau toʻo ha ngaahi tokotoko mo tui ha ngaahi senitolo?

ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ko e ngaahi fakamatala Kōsipeli ʻe tolu ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai hono fekauʻi atu ʻe Sīsū ʻa e kau ʻapositoló ʻoku fepakipaki. Kae kehe, ko hono fakahoa ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, ʻe lava ke tau aʻu ai ki ha fakamulituku mālie. ʻUluakí, fakahoa ʻa e meʻa naʻe hiki ʻe Maʻake mo Luké. ʻOku pehē ʻi he fakamatala ʻa Maʻaké: “[Ko Sīsū] naʻa ne tuʻutuʻuni foki kiate kinautolu ke ʻoua te nau toʻo ha meʻa ki he hala, ngata pe ʻi ha tokotoko; kae ʻoua ʻe ʻave ha ma, pe ha kato ʻoho, pe fakapona ha paʻanga kapa ʻi honau noʻo, pea ʻe topuvaʻe ʻaki ʻa e teka [‘senitolo,’ NW], pea ʻe ʻikai ʻai ha sote ʻe ua.” (Mk. 6:7-9) Naʻe hiki ʻe Luke: “ʻOua naʻa toʻo ha meʻa ki he hala, ha tokotoko, pe ha kato ʻoho, pe ha ma, pe ha paʻanga; pe te mou taki sote ʻe ua.” (Luke 9:1-3) ʻI hení ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻoku hā ngali ʻi ai ha fepakipaki. Fakatatau kia Maʻake, naʻe tala ki he kau ʻapositoló ke nau toʻo ha tokotoko pea ke tui ha senitolo, ka ʻoku pehē ʻi he fakamatala ʻa Luké naʻe fiemaʻu ke ʻoua te nau toʻo ha meʻa, naʻa mo ha tokotoko. ʻI he ʻikai hangē ko Maʻaké, naʻe ʻikai lave ʻa Luke ia ki ha senitolo.

Ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe loto ʻa Sīsū ke ne fakahaaʻi ʻi he taimi ko ení, fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻoku anga-maheni ʻaki ʻi he kotoa ʻo e Kōsipeli ʻe tolú. ʻI he ongo fakamatala ne toki ʻosi lave ki aí pea pehē ki he Mātiu 10:5-10, naʻe tala ai ki he kau ʻapositoló ke ʻoua te nau tui pe maʻu ha “sote ʻe ua.” Ngalingali, naʻe tui ʻe he ʻapositolo taki taha ha sote ʻe taha. Ko ia naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau ʻave ha toe sote ʻe taha ʻi he fonongá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻa nau tui senitolo. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Maʻake ʻa e fiemaʻu ke ‘topuvaʻe ʻaki ʻa e senitoló,’ ʻa e senitolo naʻa nau lolotonga tuí. Fēfē ʻa e tokotokó? ʻOku fakahaaʻi ʻi he Jewish Encyclopedia: “ʻOku hā ngali ko e toe anga fakafonua fakalūkufua ʻi he lotolotonga ʻo e kau Hepelū ʻi he kuonga muʻá ke nau toʻo ha tokotoko.” (Sen. 32:10) Naʻe lave ʻa Maʻake ʻo pehē ko e kau ʻapositoló naʻe fiemaʻu ke “ʻoua te nau toʻo ha meʻa ki he hala” tuku kehe pē ʻa e tokotoko naʻa nau maʻu ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū ʻa e fekaú. Ko ia ai, ko e kau hiki Kōsipelí naʻa nau fakamamafaʻi ʻa e fakahinohino ʻa Sīsū ke ʻoua te nau ō ʻo ʻomai ha toe ngaahi meʻa lahi ange ki he fonongá.

ʻOku toe fakamamafaʻi ʻa e poini ko ení ʻe Mātiu, ʻa ia naʻá ne fanongo ki he fekau ʻa Sīsū ʻi he taimi ko ení peá ne hiki ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOua te mou tokonaki ha paʻanga koula ke fakapona ʻi homou noʻo, pea naʻa mo e siliva ʻe ʻikai, kaeʻumaʻā e meʻa tēpū, ha paʻanga kapa. ʻOua naʻa kumi ni ha kato ʻoho ki he hala, pe tangi ke ua ha sote, pe ha sū [‘senitolo,’ NW], pea naʻa mo ha tokotoko, ʻoua. Seuke, ʻilonga ha taha ʻoku ngāue, ʻoku tāu ke ne maʻu hono tauhi.” (Mt. 10:9, 10) Fēfē ʻa e senitolo naʻe lolotonga tui ʻe he kau ʻapositoló pea mo e tokotoko naʻa nau toʻó? Naʻe ʻikai tala ange ʻe Sīsuú ke liʻaki ʻa e meʻa naʻa nau lolotonga maʻú, ka naʻá ne tala angé ke ʻoua te nau tokonaki ʻa e ngaahi meʻa peheé. Ko e hā naʻá ne fai ai ha fekau peheé? Koeʻuhí “ʻilonga ha taha ʻoku ngāue, ʻoku tāu ke ne maʻu hono tauhi.” Ko e ʻuhinga ia ʻo e fekau ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe fehoanaki mo ʻene ekinaki ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá ke ʻoua te nau loto-moʻua fekauʻaki mo e meʻa te nau kaí, inú, pe tuí.—Mt. 6:25-32.

Neongo ko e ngaahi fakamatala Kōsipelí ʻe ʻuluaki hā ngali fepakipaki nai, naʻa nau kāpui kotoa ʻa e poini tatau. Naʻe fiemaʻu ki he kau ʻapositoló ke nau ʻalu hangē ko ia naʻe hokó pea ʻoua ʻe fakahohaʻasi ʻi hono tokonaki mai ha toe meʻa lahi ange. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe tokonaki ʻa Sihova maʻanautolu.

Ko hai ʻa e ‘fefine, naʻa mo e kau fefine’ ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Solomoné?—Koh. 2:8, NW.

ʻOku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi, ka ʻi he tuʻunga ʻe taha ʻoku malava ke pehē ko e kau fefine ʻiloa kinautolu ʻa ia naʻe fetaulaki mo Solomone ʻi hono lotoʻā fakatuʻí.

ʻI he Koheleti vahe 2, naʻe lave ai ʻa Solomone ki he ngaahi meʻa kehekehe naʻá ne lavaʻi, ʻo kau ai ʻa ʻene ngaahi ngāue langa lahi. Naʻá ne toe pehē: ‘Naʻá ku tānaki foki maʻaku ʻa e siliva mo e koula, pea mo e koloa makehe ki he ngaahi tuʻí mo e ngaahi vahefonua pulé. Naʻá ku ʻai maʻaku ha kau hiva tangata mo e kau hiva fefine, mo e ngaahi meʻa fakafiefia ʻa e ngaahi foha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha fefine, naʻa mo e kau fefine.’—Koh. 2:8, NW.

ʻOku pehē ʻe he kau failīpooti tokolahi ko e ‘kau fefine’ ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Solomoné ko e ngaahi uaifi mo e sinifu muli tokolahi kinautolu ʻa ia naʻá ne maʻu ʻi hono ngaahi taʻu ki muí, ko e kau fefine naʻa nau taki ia ki he lotu loí. (1 Tuʻi 11:1-4) Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema ʻi he fakamatala ko iá. ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe Solomone ʻa e ngaahi lea ko ení, naʻá ne ʻosi ʻilo ki he ‘fefine, naʻa mo e kau fefine.’ Pea ʻi he tuʻunga ko iá, naʻá ne kei maʻu pē ʻa e hōifua ʻa Sihová, he naʻe fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne hiki ʻa e ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú. ʻOku faingataʻa ke feʻungamālie ia mo hono tuʻunga ʻi he ngaahi taʻu ki muí ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi uaifi mo e sinifu muli ʻe lauingeau pea naʻá ne kau ki he lotu loí.

ʻI he tohi Koheletí, naʻe pehē ai ʻe Solomone naʻá ne ‘haʻao ke maʻu ha ngaahi lea vovo, mo e meʻa kuo tohi totonu.’ (Koh. 12:10) ʻOku hā mahino naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi lea ki he “uaifi,” “kuini,” mo e “sinifu,” koeʻuhi naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ko iá ʻi heʻene ʻū tohi fakamānavaʻí. (Pal. 5:18; 12:4; 18:22; Koh. 9:9; Hiva. 6:8, 9) Ka ʻi he Koheleti 2:8 (NW), ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi foʻi lea anga-maheni ia ko iá.

ʻI he ngaahi lea ‘fefine, naʻa mo e kau fefiné,’ ko e tuʻunga pē ia ʻe taha ʻoku tau maʻu ai ʻa e (singulali mo e palulali) ʻo ha foʻi lea makehe faka-Hepelū ʻi he Tohi Tapú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau mataotaó ʻoku ʻikai pau ʻa hono ʻuhingá. ʻOku pehē ʻe he kau liliu Tohi Tapu tokolahi ko e kupuʻi lea ʻi he Koheleti 2:8 (NW) ʻoku ʻuhinga iá ki he kau fefine, naʻe fakamatalaʻi ʻi he singulalí pea toki hoko atu ki he palulalí pe ʻi he tuʻunga māʻolunga. Ko hono liliu ko e ‘fefine, naʻa mo e kau fefiné,’ ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahino ko iá.

Naʻe ʻiloa ʻaupito ʻa Solomone ʻo fanongo ai ʻiate ia ha kuini mei he puleʻanga koloaʻia ʻo Sipá, ʻo ne ʻaʻahi ki ai, pea naʻe maongo kiate ia. (1 Tuʻi 10:1, 2) ʻOku fakahaaʻi ʻi he tuʻunga ko iá ʻa e malava ke ʻi ai ha ʻuhinga ʻe taha ʻo e lave ʻa Solomone fekauʻaki mo ha ‘fefine, naʻa mo e kau fefiné.’ Naʻá ne ʻuhinga nai ki he kau fefine tuʻu-ki-muʻa naʻá ne fetaulaki mo ia ʻi hono lotoʻaá lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi naʻá ne kei maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share