KUPU AKO 47
ʻE Mālohi Fēfē Hoʻo Tuí?
“ʻOua ʻe tuku ke hohaʻatuʻu homou lotó. Ngāueʻi ʻa e tui.”—SIONE 14:1.
HIVA 119 Kuo Pau Ke Tau Maʻu ʻa e Tuí
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā nai ʻa e fehuʻi te tau ʻeke hifo kiate kitautolu?
ʻOKÚ KE faʻa ongoʻi loto-moʻua ʻi hoʻo fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku toka mei muʻa ʻiate kitautolú—ʻa e fakaʻauha ʻo e lotu loí, ʻoho ʻa Koki ʻo Mēkokí mo e tau ʻo ʻĀmaketoné? Kuó ke ʻeke hifo nai kiate koe, ‘ʻI he aʻu ki he taimi ko iá, ʻe malava ke u ikuʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē ko ení pea kei tauhi maʻu pē ʻeku anga-tonú?’ Kapau kuó ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko iá, ko e lāulea ko eni ki he lea ʻa Sīsū, ʻi heʻetau konga tohi ʻo e kaveingá, ʻoku totonu ke ʻaonga ʻaupito. Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOua ʻe tuku ke hohaʻatuʻu homou lotó. Ngāueʻi ʻa e tui.” (Sione 14:1) Ko e tui mālohí te ne tokoniʻi kitautolu ke fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he tuipau.
2. ʻE lava fēfē ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú ʻaki ʻa e fakakaukau ki he founga ʻetau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí he taimi ní. ʻI heʻetau fakakaukau ki he founga ʻoku tau fakafeangai ai ki he ngaahi ʻahiʻahi he lolotonga ní, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. ʻI heʻetau lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi taki taha, ʻe hoko ai ʻetau tuí ʻo mālohi ange. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú. ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ʻa e tuʻunga ʻe fā naʻe fehangahangai mo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke nau maʻu ha tui lahi ange. Te tau lāulea leva ki he founga te tau fehangahangai nai ai mo e pole meimei tatau ʻi he ʻahó ni pea mo e founga ʻe lava ke teuʻi heni kitautolu ki he kahaʻú.
TUI ʻE TOKONAKI FAKAMATELIE ʻA E ʻOTUÁ
Te tau fekuki nai mo e faingataʻa fakaʻekonōmika, ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau tuí ke tokangataha ki he meʻa ʻo e Puleʻangá (Sio ki he palakalafi 3-6)
3. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Mātiu 6:30, 33, ko e hā ʻa e poini fekauʻaki mo e tuí naʻe fakamaʻalaʻala ʻe Sīsuú?
3 ʻOku fakanatula pē ki ha ʻuluʻi fāmili ke loto ke tokonaki ʻa e meʻakai feʻunga, vala mo e nofoʻanga maʻa hono uaifí mo e fānaú. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke fai eni ʻi he taimi faingataʻa ko ení. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ko hotau kaungātuí kuo mole ʻenau ngāué pea neongo ʻa e feinga tōtōiví, kuo ʻikai malava ke nau maʻu ha toe ngāue. Ko e niʻihi kuo ʻikai ke nau tali ha ngāue ʻoku ʻikai feʻungamālie ki ha Kalisitiane. ʻI he ngaahi tuʻunga kotoa ko iá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tui mālohi ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova te tau maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu maʻa hotau fāmilí. Naʻe fakamaʻalaʻala eni ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá. (Lau ʻa e Mātiu 6:30, 33.) ʻI heʻetau tuipau fakaʻaufuli heʻikai ke liʻaki kitautolu ʻe Sihová, ʻe malava ai ke tau fakahangataha ʻetau tokangá ki he meʻa totonú—ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. ʻI heʻetau sio ki he founga hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻetau fiemaʻu fakamatelié, te ne hoko ai ʻo moʻoni ange kiate kitautolu pea ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí.
4-5. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ha fāmili ʻe taha ke fekuki mo e loto-moʻua fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fiemaʻu fakamatelié?
4 Fakakaukau ki he hokosia ʻe ha fāmili ʻi Venisuela ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi he fekuki mo e loto-moʻua fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fiemaʻu fakamatelié. ʻI he taimi ʻe taha, ko e fāmili Castro naʻa nau maʻu ha paʻanga feʻunga pē mei he ngāue ʻi heʻenau fāmá. Pea naʻe haʻu ha kau kengi fakamahafu ʻo faʻao honau ʻapí pea fekau ke nau mavahe mei honau kelekelé. ʻOku pehē ʻe Miguel, ko e tamaí: “ʻOku mau fakafalala pē he taimí ni ki he meʻa ʻe lava ke mau ngoueʻi ʻi ha kiʻi konga kelekele naʻa mau kole mei ha taha. ʻI he kamataʻanga ʻo e ʻaho taki taha ʻoku ou kole kia Sihova ke tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku mau fiemaʻu ki he ʻaho ko iá.” ʻOku faingataʻa ʻa e moʻuí ki he fāmili ko ení, ka ʻi he tui kakato ki he malava ʻetau Tamai ʻofá ke tokangaʻi ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó, ko e fāmili Castro ʻoku nau maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá pea kau ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí, pea ʻoku tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú.
5 ʻI he kotoa ʻo e taimi faingataʻa ko ení, ko Miguel mo hono uaifí, ʻa Yurai, kuó na tokangataha ki he founga hono tokangaʻi kinautolu ʻe Sihová. ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kaungātuí ke tokonaki ha tokoni fakamatelie feʻunga pe tokoni kia Miguel ke kumi haʻane kiʻi ngāue paʻanga. ʻI ha taimi kehe, kuo ʻai ʻe Sihova ke nau ala maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu paú fakafou ʻi he tokoni mei he ʻōfisi vaʻá. Kuo ʻikai ʻaupito ke liʻaki kinautolu ʻe Sihova. Ko hono olá, kuo tupulaki ʻa e tui honau fāmilí. Hili ʻa e lave ki ha tuʻunga pau naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sihova, ʻoku pehē ʻe hona ʻofefine lahí, ʻa Yoselin: “ʻOku maongo ʻa e sio maʻalaʻala ki he toʻukupu ʻo Sihová. ʻOku ou fakakaukau kiate ia ko ha kaumeʻa ʻoku ou fakafalala ki ai ʻeku moʻuí.” Naʻá ne toe pehē: “Ko e ngaahi ʻahiʻahi kuo foua ʻe homau fāmilí kuo teuʻi ai kimautolu ki he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ange ʻi he kahaʻú.”
6. ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuí ʻi hoʻo fehangahangai mo ha faingataʻa fakaʻekonōmika?
6 ʻOkú ke fehangahangai mo ha faingataʻa fakaʻekonōmika? Kapau ko ia, ko ha taimi faingataʻa eni kiate koe. Ka neongo ʻa e faingataʻa ho tuʻungá, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e taimi ko ení ke langa hake ai hoʻo tuí. Lau ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:25-34 pea fakalaulauloto ki ai. Fakakaukau ki he ngaahi hokosia ʻi onopooni ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e tokonaki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue fakateokalatí. (1 Kol. 15:58) ʻI hono fai iá ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuipau ʻi he hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ʻa e niʻihi kehé ʻi he tuʻunga meimei tatau, te ne tokoniʻi koe. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú pea ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tokonaki ai iá. ʻI hoʻo hokosia ʻa e tokoni ʻa Sihova ki hoʻo moʻuí, ʻe mālohi ange ai hoʻo tuí koeʻuhi ke lava ai ʻo ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi ange ʻi he kahaʻú.—Hap. 3:17, 18.
TUÍ TE NE KĀTEKINA “HA FUʻU MATANGI”
ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he tui mālohí ke matuʻuaki ha fuʻu matangi moʻoni pe fakaefakatātā (Sio ki he palakalafi 7-11)
7. Fakatatau ki he Mātiu 8:23-26, naʻe anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻe ha “fuʻu matangi” ʻa e tui ʻa e kau ākongá?
7 ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe ha matangi ʻi he tahí ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá, naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga ko iá ke tokoniʻi kinautolu ke sio ki he tafaʻaki ʻoku nau fiemaʻu ai ha tui lahi ange. (Lau ʻa e Mātiu 8:23-26.) ʻI he haʻahaʻaki ʻa e matangí pea hake ʻa e peaú ki he vaká, naʻe māʻumohe pē ʻa Sīsū. ʻI hono fafangu ia ʻe he kau ākonga manavahētuʻú pea kole ange ke ne fakahaofi kinautolú, naʻe valokiʻi fakaalaala kinautolu ʻe he ʻEikí: “Ko e hā ʻoku mou ilifia pehē aí, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai?” Naʻe totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau ākonga ilifiá ko Sihova naʻá ne malava kakato ke maluʻi ʻa Sīsū mo e faʻahinga ʻoku ʻiate iá mei he faingataʻá. ʻOkú ke vakai ki he lēsoni ʻe lava ke tau ngāueʻakí? Ko e tui mālohí ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke matuʻuaki ha “fuʻu matangi,” ʻoku hoko moʻoni pe hoko fakaefakatātā.
8-9. Naʻe anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻa e tui ʻa Anel, pea ko e hā naʻe tokoni kiate iá?
8 Fakakaukau ki ha tuofefine teʻeki mali ko Anel, mei Pueto Liko, naʻe fakaivimālohiʻi ʻene tuí ʻi haʻane lavaʻi ha ʻahiʻahi faingataʻa. Ko ha “fuʻu matangi” moʻoni naʻá ne fehangahangai mo iá. Naʻe kamata ʻa e ʻahiʻahi ko iá ʻi he 2017 ʻi hano haveki ʻe he Afā ko Maria ʻa e ʻapi ʻo Anel. Koeʻuhi ko e matangí, naʻe mole ai ʻene ngāué. “Lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá, naʻá ku ongoʻi loto-moʻua,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Anel, “ka naʻá ku ako ke falala kia Sihova ʻi he lotu pea ʻoua ʻe tuku ʻa e loto-moʻuá ke ne lōmekina au.”
9 ʻOku lave ʻa Anel ki ha toe meʻa naʻá ne tokoniʻi ia ke fekuki mo e ʻahiʻahí—ko e talangofuá. ʻOkú ne pehē: “Ko e muimui ki he fakahinohino ʻa e kautahá naʻe tokoniʻi ai au ke hanganaki nonga. Naʻá ku sio ki he toʻukupu ʻo Sihová ʻi he fakalototoʻa fakalaumālie naʻá ku maʻú pehē foki ki he tokoni fakamatelie mei he fanga tokouá.” ʻOkú ne toe pehē: “Naʻe hulu atu ʻa e meʻa naʻe foaki mai ʻe Sihová ʻi he meʻa naʻá ku kolé, pea naʻe fakaivimālohiʻi lahi ʻeku tuí.”
10. Ko e hā ʻe lava ke ke fai kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha “fuʻu matangi”?
10 ʻOkú ke fehangahangai mo ha “fuʻu matangi”? Mahalo ko e faingataʻa koeʻuhi ko ha fakatamaki fakanatula. Pe ko ha matangi fakaefakatātā nai, hangē ko ha puke lahi kuó ne ʻai koe ke ongoʻi lōmekina pea ʻikai ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí. Te ke loto-moʻua nai ʻi ha taimi, kae ʻoua ʻe tuku hoʻo loto-moʻuá ke ne taʻofi koe mei he falala kia Sihová. ʻUnuʻunu ofi kiate ia ʻi he lotu tōtōivi. Fakaivimālohiʻi hoʻo tuí ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi taimi ʻi he kuohilí naʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová. (Saame 77:11, 12) ʻOku lava ke ke fakapapauʻi heʻikai ʻaupito ke ne liʻaki koe—ʻo ʻikai ʻi he taimí ni, pe ʻi ha toe taimi pē.
11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakapapauʻi ke talangofua ki he faʻahinga ʻoku takimuʻá?
11 Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke kātekina ʻa e ʻahiʻahí? Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Anel, ko e talangofuá. Ako ke falala ki he faʻahinga ʻoku falala ki ai ʻa Sihova mo Sīsuú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e faʻahinga kuo fakanofo ke takimuʻá te nau ʻomai nai ha fakahinohino ʻoku ʻikai ke mahuʻingamālie. Neongo ia, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e talangofuá. ʻOku tau ʻiloʻi mei heʻene Folofolá pea mei he hokosia ʻa e kau sevāniti faitōnungá ko e talangofuá ʻokú ne fakahaofi ʻa e moʻuí. (ʻEki. 14:1-4; 2 Kal. 20:17) Fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko iá. Ko hono fai iá ʻe fakaivimālohiʻi ai hoʻo fakapapau ke muimui ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaekautahá ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. (Hep. 13:17) Ko ia ai heʻikai ha ʻuhinga ke ke ilifia ki he fuʻu matangi lahi ange ʻoku vavé ni ke hoko maí.—Pal. 3:25.
TUÍ TE NE KĀTEKINA ʻA E FAKAMAAU TAʻETOTONÚ
Ko ʻetau kīvoi ʻi he lotú ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí (Sio ki he palakalafi 12)
12. ʻOku anga-fēfē hono fakafekauʻaki ʻi he Luke 18:1-8 ʻa hono maʻu ʻa e tuí mo e kātekina ʻo e fakamaau taʻetotonú?
12 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e fakamaau taʻetotonú ʻe hoko ko ha pole ki he tui ʻene kau ākongá. Ke tokoni ke nau fekuki mo iá, naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā ʻoku hiki ʻi he tohi ʻa Luké. Naʻe talanoa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha uitou naʻá ne hanganaki tangi ki ha tokotaha fakamaau taʻefaitotonu ki ha fakamaau totonu. Naʻá ne tuipau ko ʻene kīvoí ʻe ola lelei. Naʻe faai atu pē ʻo tali ʻe he fakamāú ʻene kolé. Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOku ʻikai ke fakamaau taʻetotonu ʻa Sihova. Ko ia naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hono moʻoní leva, ʻikai ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e fakamaau totonú ki he faʻahinga kuó ne filí ʻa ia ʻoku nau tangi kiate ia ʻi he ʻaho mo e pō?” (Lau ʻa e Luke 18:1-8.) Naʻe hoko atu ʻa Sīsū ʻo pehē: “ʻI he aʻu mai ʻa e Foha ʻo e tangatá, te ne ʻilo koā ha tui peheni ʻi he māmaní?” ʻI heʻetau tofanga ʻi he fakamaau taʻetotonú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamoʻoniʻi ʻi heʻetau kītaki anga-kātakí ʻoku tau maʻu ʻa e tui mālohi hangē ko e uitoú. ʻI he tui ko iá, ʻoku lava ke tau tuipau ʻe fai ʻe Sihova ha meʻa maʻa kitautolu ʻi ha taimi vavé ni mai pe ʻamui ange. ʻOku fiemaʻu foki ke tau tui ki he mālohi ʻo e lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe tali ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga taʻeʻamanekina.
13. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa e lotú ki ha fāmili naʻa nau tofanga ʻi ha fakamaau taʻetotonu?
13 Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ko Vero, ʻoku nofo ʻi he Lepupilika Temokalati ʻo Kongó. Ko Vero, mo hono husepāniti taʻetuí mo hona ʻofefine taʻu 15 naʻe pau ke nau hola mei honau koló ʻi hano ʻohofi ʻe ha kulupu fakakautau. ʻI heʻenau fononga atú, naʻa nau aʻu ki ha taʻofiʻanga ʻi he halá ʻa ia naʻe taʻofi ai kinautolu ʻe he kau sōtiá pea fakamanamanaʻi ʻe tāmateʻi kinautolu. ʻI he kamata ke tangi ʻa Vero, naʻe feinga ʻene taʻahiné ke fakanonga ia ʻaki ʻene lotu leʻo-lahi pea toutou ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová. ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻe ʻeke ange ʻe he komanitaá, “Kiʻi taʻahine, ko hai naʻá ne akoʻi koe ke lotú?” Naʻá ne tali ange, “Ko ʻeku faʻeé, ʻo ngāueʻaki ʻa e sīpinga ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 6:9-13.” Naʻe pehē ange ʻe he komanitaá, “Kiʻi taʻahine, ʻalu mo hoʻo ongo mātuʻá ʻi he melino, pea ʻofa ke maluʻi kimoutolu ʻe Sihova ko homou ʻOtuá!”
14. Ko e hā te ne ʻahiʻahiʻi nai ʻetau tuí, pea ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke kātakí?
14 ʻOku akoʻi mai ʻi he ngaahi hokosia peheé ke ʻoua ʻaupito ʻe fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai ke tali vave pe ʻi ha founga fakaofo hoʻo lotú? Hangē ko e uitou ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, hanganaki lotu, ʻo tuipau ko hotau ʻOtuá heʻikai ke ne liʻaki koe pea ʻe ʻi ai ʻa e taimi mo ha founga te ne tali ai hoʻo lotú. Hokohoko atu ʻa e kōlenga kia Sihova ki hono laumālie māʻoniʻoní. (Fil. 4:13) Manatuʻi ʻoku vavé ni ke tāpuakiʻi lahi koe ʻe Sihova pea heʻikai ke ke toe manatua ha faingataʻa pē ʻi he kuohilí. ʻI hoʻo kātekina faitōnunga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe fakaivimālohiʻi ai koe ki he ngaahi ʻaho ʻoku hanga mei muʻá.—1 Pita 1:6, 7.
TUÍ TE NE IKUʻI ʻA E FAKAFAINGATAʻAʻIAʻANGÁ
15. Hangē ko ia ʻi he Mātiu 17:19, 20, ko e hā ʻa e pole naʻe fehangahangai mo e kau ākonga ʻa Sīsuú?
15 Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ko e tuí te ne tokoniʻi kinautolu ke ikuʻi ʻa e fakafaingataʻaʻiaʻangá. (Lau ʻa e Mātiu 17:19, 20.) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai lava ke nau kapusi ha tēmeniō, neongo naʻa nau ʻosi fakahoko lavameʻa ia ʻi he ngaahi taimi kehe. Ko e hā ʻa e palopalemá? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū naʻa nau fiemaʻu ʻa e tui lahi ange. Naʻá ne tala ange ʻi he maʻu ha tui feʻunga ʻe lava ke nau ikuʻi ha fakafaingataʻaʻiaʻanga hangē ha moʻungá! ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai foki mo e ngaahi pole ʻoku hā ngali taʻealaikuʻi.
Te tau loto-mamahi lahi nai, ka ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke femoʻuekina ai pē ʻi he ngāue ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 16)
16. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he tuí ʻa Geydi ke fekuki mo ha meʻa fakalotomamahi lahi?
16 Fakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Geydi, ko ha tuofefine mei Kuatemala. Ko hono husepānití, ʻa Edi, naʻe tāmateʻi ʻi heʻena foki ki ʻapi mei ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he tui ʻa Geydi ke ne fekuki mo ha meʻa fakalotomamahi lahi pehē? ʻOkú ne pehē: “Ko e lotú ʻokú ne tokoniʻi au ke lī atu ʻeku kavengá kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne ʻai au ke u ongoʻi nonga. ʻOku ou sio ki he tokanga mai ʻa Sihova kiate aú fakafou ʻi hoku fāmilí mo hoku ngaahi kaumeʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e nofoʻaki femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻeku mamahí pea tokoniʻi au ke fekuki fakaʻaho pē ʻo ʻikai hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo ʻapongipongi. Hili hono foua ʻa e hokosia ko ení, kuó u ako ai neongo pe ko e hā ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻe hoko ʻi he kahaʻú, te u malava ʻo fekuki mo ia ʻi he tokoni ʻa Sihova, Sīsū pea mo e kautahá.”
17. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau fehangahangai mo ha fakafaingataʻaʻiaʻanga hangē ha moʻungá?
17 ʻOkú ke mamahi ʻi he mate ha tokotaha ʻofeina? Vaheʻi ʻa e taimi ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻaki hono lau ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ki he faʻahinga naʻe fokotuʻu mei he maté. ʻOkú ke mamahi koeʻuhi ko hano tuʻusi ha mēmipa ʻo e fāmilí? Ako ke fakatuipauʻi koe ko e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e akonakí ko e lelei tahá maʻu pē ia. Tatau ai pē pe ko e hā ha palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia, ngāueʻaki ia ko ha faingamālie ke langa hake hoʻo tuí. Lilingi atu ho lotó kia Sihova. ʻOua ʻe fakamavaheʻi koe, ka ʻi hono kehé nofo ofi ai pē ki ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Pal. 18:1) Kau ki he ngaahi ngāue te ne tokoniʻi koe ke kātakí, neongo kapau te ke fai ia fakataha mo e tangi. (Saame 126:5, 6) Tauhi maʻu hoʻo taimi-tēpile hono maʻu ʻa e fakatahá, ngāue fakafaifekaú mo e lau Tohi Tapú. Pea nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻaú. ʻI hoʻo vakai ki hono tokoniʻi koe ʻe Sihová, ko hoʻo tui kiate iá ʻe tupu ʻo toe mālohi ange.
“FAKALAHI ʻEMAU TUÍ”
18. Kapau te ke ʻiloʻi ha vaivaiʻanga ʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻe lava ke ke faí?
18 Kapau ko ho ʻahiʻahi ʻi he kuohilí pe lolotonga ní, kuó ne fakaeʻa ha vaivaiʻanga ʻi hoʻo tuí, ʻoua te ke loto-siʻi. Vakai ki heni ko ha faingamālie ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo tuí. Fai ʻa e kole tatau mo ia naʻe fai ʻe he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú, naʻa nau pehē: “Fakalahi ʻemau tuí.” (Luke 17:5) Pehē foki, fakakaukauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kuo tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení. Hangē ko Miguel mo Yurai, manatuʻi ʻa e taimi kotoa naʻe tokoniʻi ai koe ʻe Sihová. Hangē ko e taʻahine ʻa Vero mo Anel, lotu tōtōivi kia Sihova ʻi he fehangahangai mo ha faingataʻa. Pea hangē ko Geydi, ʻiloʻi ʻe tokonaki mai nai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú fakafou ʻi he fāmilí pe ngaahi kaumeʻá. ʻI hoʻo fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ikuʻi hoʻo ngaahi ʻahiʻahi ʻi he lolotonga ní, te ke hoko ai ʻo tuipau lahi ange te ne tokoniʻi koe ke kātekina ha ʻahiʻahi pē te ke fehangahangai nai mo ia ʻi he kahaʻú.
19. Ko e hā ʻa e tuipau naʻe maʻu ʻe Sīsuú, pea ko e hā ʻoku lava ke ke fakapapauʻí?
19 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tafaʻaki naʻe vaivai ai ʻa e tui ʻene kau ākongá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne veiveiua te nau ikuʻi lavameʻa ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he kahaʻú ʻi he tokoni ʻa Sihová. (Sione 14:1; 16:33) Naʻá ne tuipau ko e tui mālohí te ne tokoniʻi ha fuʻu kakai lahi ke hao moʻui atu ʻi he fuʻu mamahi lahi ʻoku tuʻunuku maí. (Fkh. 7:9, 14) Te ke kau ʻi he faʻahinga ko iá? ʻI he ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová, te ke kau ai kapau te ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa he taimí ni ke fakatupulekina mo fakaivimālohiʻi hoʻo tuí!—Hep. 10:39.
HIVA 118 “Fakalahi ʻEmau Tuí”
a ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau fifili nai pe ʻe mālohi feʻunga ʻetau tuí ke tau kātaki ai ʻi he vahaʻa taimi ko iá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi hokosia mo e ngaahi lēsoni ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí.