LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • wp21 Fika 2 p. 10-12
  • Founga ʻe Lava Ke Ke Moʻui Ai ʻi ha Māmani Foʻoú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ʻe Lava Ke Ke Moʻui Ai ʻi ha Māmani Foʻoú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai) (2021)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • HAO MOʻUI ʻI HE NGATAʻANGÁ ʻAKI ʻA E “HOKO ʻO ʻILOʻI” ʻA E ʻOTUÁ
  • LAU FAKAʻAHO ʻA E FOLOFOLÁ, ʻA E TOHI TAPÚ
  • LOTU KI HE ʻOTUÁ KI HA TOKONI
  • Ko e Hā Kuo Fai ʻe he ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2019
  • Māmani Foʻou Melino ʻa e ʻOtuá—ʻE Lava Ke Ke Moʻui Ai
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Ko e Hā Ne Faingataʻaʻia mo Pekia Ai ʻa Sīsuú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2016
  • ʻOku Malava Moʻoni ʻa e Moʻui Taʻengatá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai) (2021)
wp21 Fika 2 p. 10-12

Founga ʻe Lava Ke Ke Moʻui Ai ʻi ha Māmani Foʻoú

Naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi kupu ki muʻá ʻoku vavé ni ke fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e sōsaieti anga-taʻefakaʻotua ko eni ʻo e tangatá mo ʻene ngaahi palopalemá kotoa. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe hoko eni. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, kuó ne talaʻofa:

“ʻOku fakaʻaʻau ke mole atu ʻa e māmaní.”​—1 SIONE 2:17.

ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe ʻi ai ʻa e kau hao moʻui koeʻuhi ʻoku toe talaʻofa ʻi he veesi Tohi Tapu ʻi ʻolungá:

“Ko e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”

Ko ia ai, ko e kī ke hao moʻui aí ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻuluaki hoko ʻo ʻiloʻi ia.

HAO MOʻUI ʻI HE NGATAʻANGÁ ʻAKI ʻA E “HOKO ʻO ʻILOʻI” ʻA E ʻOTUÁ

Fakatātā: 1. Ko ha neesi ʻi falemahaki ʻokú ne tangutu ʻi he falikí, ʻokú ne mātuʻaki helaʻia mo ongoʻi taulōfuʻu. 2. ʻOkú ne mālōlō ʻi he feituʻu inu kofí pea fakatokangaʻi hono kaungāngāué ʻokú ne lau fiefia ha makasini. 3. ʻOku lau ʻe he kaungāngāué ha veesi Tohi Tapu kiate ia pea ʻoange kiate ia ha kaati fetuʻutaki jw.org.

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ʻeni ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau hoko ʻo ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha.” (Sione 17:3) Ke hao atu ʻi he ngataʻangá pea moʻui taʻengatá, ʻoku fiemaʻu ke tau “hoko ʻo ʻiloʻi” ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ki he meʻa lahi ange ʻi he lāuʻilo pē ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá pe ʻiloʻi pē ha ngaahi moʻoniʻi meʻa siʻi fekauʻaki mo ia. ʻOku fiemaʻu ke tau kaumeʻa mo ia. Hangē ko ha faʻahinga kaumeʻa ʻoku tau loto ke tupulaki, ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ki ai ʻa e taimi. Ko hono tauhi maʻu ha kaumeʻa mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke toe kehe ia. Fakakaukau ki ha ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻe niʻihi ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú te ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina mo tauhi maʻu ha kaumeʻa mo e ʻOtuá.

Moʻoni ʻOku Tau Ako mei he Tohi Tapú

Ko e nēsí, ʻi hono ʻapí, ʻokú ne sio ki he uepisaiti jw.org.

Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke tau moʻui ʻi he Palataisí.

Naʻá ne fakatupu ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, pea tuku kinaua ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa naʻe ui ko e ngoue ʻo ʻĪtení. Naʻá na haohaoa, pea naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa naʻá na fiemaʻú koeʻuhi ke na maʻu ai ha moʻui fiefia. Naʻe mei lava ke na moʻui taʻengata. Kapau naʻá na kaumeʻa ai pē mo e ʻOtuá, heʻikai ʻaupito te na mate. Ka naʻá na fili ke talangataʻa ki ha fekau faingofua naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá.

Ko e ʻuhinga ʻoku tau tofanga ai he taimí ni ʻi he faingataʻá.

ʻI he talangataʻa ki he ʻOtuá, ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻá ne fakamoleki ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá pea pehē ki he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fou mai ʻi he tangata ʻe toko taha ʻa e hoko mai ʻa e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ʻi he angahalá, pea ʻoku pehē ʻa e mafola ʻa e maté ki he kakai kotoa pē.” (Loma 5:12) Hangē pē nai ko e maʻu tukufakaholo ʻe ha taha ha mele mei heʻene ongo mātuʻá, ko e fānau kotoa ʻa ʻĀtamá ʻoku nau maʻu tukufakaholo ʻa e taʻehaohaoá meiate ia. Ko hono nunuʻá, ʻoku tau tupu ʻo motuʻa pea mate.

Ko e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolú.

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ki he māmaní ke foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko kitautolu. ʻI he fekauʻaki mo e ʻofa ko iá, ko ha tangata ʻInitia taʻu 86 ko Prabhakar ʻokú ne pehē: “ʻOku fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa lahi ʻa Sihovaa kiate aú. Ko ʻene ʻofá kuo ʻomai ai kiate au ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá.”

Ko e founga ke tau fakahāhā ai ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe lava ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú ʻaki hono “tauhi ʻene ngaahi fekaú.” (1 Sione 2:3) ʻOku fakahaaʻi anga-ʻofa mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e meʻa ke tau fai ke fiefia ai ʻi he moʻuí he taimí ni. (ʻAisea 48:17, 18, fakamatala ʻi lalo) ʻOku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau faingataʻaʻia. ʻOkú ne talaʻofa kapau ʻoku tau muimui ki heʻene fakahinohinó, te tau maʻu ha moʻui fiefia he taimi ní pea mo ha faingamālie ke moʻui taʻengata.

LAU FAKAʻAHO ʻA E FOLOFOLÁ, ʻA E TOHI TAPÚ

ʻOku hanga hake ʻa e nēsí ki he langí hili ʻene lau ʻa e Tohi Tapú ʻi tuʻa lolotonga ʻene mālōlō hoʻatā.

ʻE lava ke ke hao moʻui he ngataʻanga ʻo e māmaní ʻaki ʻa e lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá pea fai hono finangaló

ʻOku tau kai maʻu pē ʻa e meʻakaí ke tau moʻui. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.”​—Mātiu 4:4.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú. ʻI hoʻo ako ʻa e tohi toputapu ko iá, te ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kuohilí, lolotongá ni pea mo e kahaʻú.

LOTU KI HE ʻOTUÁ KI HA TOKONI

Ko e hā te ke fai kapau ʻokú ke loto ke muimui ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá ka ʻoku faingataʻa ke ke taʻofi hono fai ha meʻa ʻokú ne pehē ʻoku hala? ʻI he tuʻunga ko iá, ko e hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ʻi ha founga makehe.

Fakakaukau ki ha fefine te tau ui ko Sakura, naʻá ne moʻui ʻi ha ʻalunga moʻui taʻetaau ki muʻa. ʻI he kamata ke ne ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne ako fekauʻaki mo e fekau ʻa e ʻOtuá ke “hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú.” (1 Kolinitō 6:18) Naʻe lotu ʻa Sakura ki he ʻOtuá ki ha mālohi pea naʻe malava ke ne taʻofi ʻa e tōʻonga kovi ko ení. Ka naʻe kei pau pē ke ne tauʻi ʻa e fakatauelé. “Kapau ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha meʻa taʻetaau,” ko ʻene leá ia, “ʻOku ou talanoa faitotonu kia Sihova ʻi he lotu, ʻo ʻiloʻi heʻikai lava ke u faitau toko taha mo e meʻá ni. Ko e mālohi ʻo e lotú kuó ne tohoakiʻi au ke toe ofi ange kia Sihova.” Hangē ko Sakura, ko e laui miliona ʻoku nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke nau faiʻaki ha liliu ʻi heʻenau moʻuí pea moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate ia.​—Filipai 4:13.

Ko e lelei ange hoʻo hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ko e lahi ange ia hoʻo “hoko ʻo ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá” ko ha kaumeʻa mahuʻinga. (Kalētia 4:9; Saame 25:14) Te ke taau leva ke hao atu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. Ka ʻe fēfē ʻa e māmani foʻou ko iá? ʻE lāulea ki ai ʻa e kupu hono hokó.

a Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share