“Fakatau Mai ʻa e Moʻoní pea ʻOua ʻAupito Naʻa Fakatau Atu Ia”
“Fakatau mai ʻa e moʻoní pea ʻoua ʻaupito naʻa fakatau atu ia, pehē foki ki he potó mo e akonakí pea mo e mahinó.”—PAL. 23:23.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku tau fakamahuʻingaʻí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
KO E HĀ ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau maʻú ko hotau vahaʻangatae mo iá. Heʻikai ʻaupito ke tau fetongiʻaki ia ha toe meʻa. ʻOku tau fakamahuʻingaʻi foki ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú, koeʻuhí ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova.—Kol. 1:9, 10.
2 Ko Sihova ʻa ʻetau Faiako Maʻongoʻongá, ʻa ia ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOkú ne akoʻi mai ʻa e mahuʻinga ʻa hono huafá pea tala mai ʻa hono ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻá. ʻOkú ne tala mai ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu ʻo ne foaki ʻa e moʻui ʻa hono ʻAlo ʻofaʻangá koeʻuhi ko kitautolu. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sihova fekauʻaki mo e Puleʻanga Faka-Mīsaiá. ʻOkú ne ʻomai ha ʻamanaki ki he kahaʻú, ʻi hēvani ki he kau paní pe ʻi Palataisi ʻi he māmaní ki he “fanga sipi kehe.” (Sione 10:16) ʻOku akoʻi mai ʻe Sihova ʻa e founga ʻoku totonu ke tau moʻuiʻakí. ʻOku tau vakai ki he ngaahi moʻoni ko ení ko ha mataʻikoloa koeʻuhí ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi ki hotau Tokotaha-Fakatupú pea ʻomai kiate kitautolu ha taumuʻa ʻi he moʻuí.
3. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau totongi ha paʻanga ke maʻu ʻa e moʻoní?
3 Ko Sihová ko ha ʻOtua nima-homo. ʻOkú ne mātuʻaki nima-homo ʻo ne feilaulauʻi ʻa hono ʻAló tonu maʻatautolu. ʻI he vakai mai ʻa Sihova ʻoku kumi ha taha ki he moʻoní, ʻokú ne tokoniʻi ʻa e tokotaha ko iá ke ne maʻu ia. Heʻikai ʻaupito te ne fiemaʻu mai ke tau totongi ha paʻanga ki hono ako ʻa e moʻoní. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe tuʻuaki ange ʻe ha tangata ko Saimone ki he ʻapositolo ko Pitá ha paʻanga koeʻuhi ke ne maʻu ʻa e mafai ke foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he niʻihi kehé. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Pita naʻe hala ʻa ʻene fakakaukaú peá ne pehē: “Ke ke ʻauha fakataha mai mo hoʻo silivá, koeʻuhi naʻá ke fakakaukau ʻe lava ke ke maʻu ʻa e meʻaʻofa taʻetotongi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e paʻangá.” (Ngā. 8:18-20) Ko ia, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fakatau mai ʻa e moʻoní”?
ʻOKU ʻUHINGA KI HE HĀ ʻA E “FAKATAU MAI ʻA E MOʻONÍ”?
4. ʻI he kupú ni, ko e hā te tau ako ai fekauʻaki mo e moʻoní?
4 Lau ʻa e Palōveepi 23:23. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ki hono ako ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú. Kuo pau ke tau tuku ange ha ngaahi meʻa kehe koeʻuhi ko ia. Pea ʻi he hili ʻetau “fakatau mai ʻa e moʻoní,” ʻa ia, ko hono ako ʻa e moʻoní, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua ʻaupito naʻa tau “fakatau atu ia,” ʻa ia, ko hano liʻaki ia. ʻOku anga-fēfē ʻetau “fakatau mai” ʻa e moʻoni Fakatohitapú? ʻOku fiha ʻa hono totongí? Ko e tali ki he ongo fehuʻi ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakamahuʻingaʻi ʻo toe lahi ange ʻa e moʻoní pea ʻai ke tau toe fakapapauʻi ange ke ʻoua ʻaupito naʻa tau liʻaki ia. Te tau mahinoʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ai ʻa e moʻoni meia Sihová ʻi ha toe meʻa.
5, 6. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakatau mai ʻa e moʻoní ʻo ʻikai ha paʻanga? Fakamatalaʻi. (e) ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he moʻoní?
5 Ko e foʻi moʻoni ko ia ʻo e taʻetotongi ʻo ha meʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ha fakamole ki ai. Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “fakatau mai” ʻi he Palōveepi 23:23 ʻoku toe lava ke ʻuhingá ko e “maʻu mai.” Ko e ongo foʻi leá ni fakatouʻosi ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fai ʻe ha tokotaha ha feinga pe tuku ange ha meʻa ka ne maʻu ha meʻa ʻokú ne fakakaukau ʻoku mahuʻinga. Ke tokoni ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau fakatau mai ai ʻa e moʻoní, sioloto atu ki ha māketi ʻoku tuʻuaki mai ai ha siaine taʻetotongi. ʻE lava ke tau ʻamanekina ʻe ʻasi fakafokifā pē ʻa e siainé ʻi heʻetau tēpilé? ʻIkai, ʻe kei fiemaʻu pē ke tau ō ki he māketí ʻo ʻomi ia ki ʻapi. Ko ia neongo ʻoku ʻikai totongi ha paʻanga ki he siainé, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ha feinga ke maʻu ia. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ha paʻanga ki hono ako ʻa e moʻoní, ka ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga mo e feilaulau.
6 Lau ʻa e ʻAisea 55:1-3. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihová ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatau mai ʻa e moʻoní. ʻI he ngaahi vēsí ni, ʻoku fakahoa ai ʻe Sihova ʻa ʻene folofola ʻo e moʻoní ki he vai, huʻakau, mo e uaine. Hangē pē ko hono fakaivifoʻou ʻe he vai mokomokó ha tokotaha fieinua, ʻoku fakaivifoʻouʻi kitautolu ʻe he moʻoní. Pea hangē pē ko hono ʻai ʻe he huʻakaú ke tupu ʻo mālohi ange ha kiʻi leka, ʻoku ʻai ʻe he moʻoni Fakatohitapú hotau vahaʻangatae mo Sihová ke toe mālohi ange. ʻOku toe fakahoa ʻe Sihova ʻa ʻene folofolá ki he uainé. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e uainé ʻokú ne ʻai ʻa e kakaí ke nau fiefia. (Saame 104:15) Ko ia ʻi hono tala mai ʻe Sihova ke tau ‘toʻo ʻa e uainé ʻo ʻikai ha paʻangá,’ ʻokú ne ʻai ke tau ʻiloʻi ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ʻi heʻene tataki ʻi he moʻuí, te tau fiefia ai. (Saame 19:8) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakahoa ko ení ke tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻo ʻetau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau ako ai mo ngāueʻaki ʻa e moʻoní. Sai tau lāulea angé ki ha meʻa ʻe nima te tau tuku ange nai ka tau fakatau mai ʻa e moʻoní.
KO E HĀ KUÓ KE TUKU ANGE KAE FAKATAU MAI ʻA E MOʻONÍ?
7, 8. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e taimi ki hono ako ʻa e moʻoní? (e) Ko e hā naʻe feilaulauʻi ʻe ha tokotaha ako, pea ko e hā ʻa e olá?
7 Taimi. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ki ha tokotaha ke ne fanongo ai ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, lau ʻa e Tohi Tapú mo e ʻū tohi Fakatohitapú, ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, teuteu ki heʻetau ngaahi fakatahá, pea maʻu ia. Ke fai kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e taimi naʻe mei lava ke tau ngāueʻaki ki he ngaahi meʻa kehe, ʻoku ʻikai loko mahuʻingá. (Lau ʻa e ʻEfesō 5:15, 16 mo e fakamatala ʻi lalo.) Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku fiemaʻu ki hono ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu tefitó? ʻOku kehekehe eni ki he tokotaha taki taha. ʻOku ʻikai ha fakangatangata ki he meʻa ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo e poto ʻo Sihová, ko ʻene ngaahi foungá, mo e ngaahi meʻa kuó ne faí. (Loma 11:33) Ko e ʻuluaki ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo naʻe fakahoa ai ʻa e moʻoní “ki ha kiʻi matalaʻiʻakau” pea pehē ai: “ʻOua ʻe fiemālie ʻi he matala pē ʻe taha ʻo e moʻoní. Kapau naʻe feʻunga pē ʻa e tahá, heʻikai ke toe ʻomai ʻo lahi ange. Hokohoko atu hono tānaki maí, fekumi ki he lahi ange.” Ko ia ʻe lava ke tau ʻeke hifo, ‘Ko e hā ʻa e lahi ʻo e meʻa kuó u ako fekauʻaki mo Sihová?’ Neongo kapau te tau moʻui taʻengata, ʻe kei ʻi ai maʻu pē ʻa e meʻa lahi ange ke ako fekauʻaki mo Sihova. Neongo ia, ʻoku mahuʻinga ʻi he ʻahó ni ke tau ngāueʻaki ʻa e taimi ʻoku tau maʻú ke ako ai ʻa e meʻa lahi taha te tau malavá. Ko ha fakatātā eni fekauʻaki mo ha taha naʻá ne fai ʻa e meʻá ni.
8 Ko Mariko,a (sio ki he fakamatala ʻi lalo) ko ha finemui mei Siapani, naʻá ne hiki ki ʻAmelika ke ako ʻi he Kolo Niu ʻIoké. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe vahevahe ange ai ʻe ha tuofefine tāimuʻa ʻa e ongoongo leleí kiate ia ʻi hono ʻapí. Naʻe ʻosi kau ʻa Mariko ki ha lotu, ka naʻá ne kamata ako Tohi Tapu mo e tuofefiné. Naʻá ne saiʻia lahi ʻi he meʻa naʻá ne akó ʻo ne kole ai ke ne ako tuʻo ua he uike. Neongo naʻe moʻumoʻua ʻaupito ʻa Mariko ʻi he akó mo ha ngāue konga taimi, naʻe kamata ke ne ʻalu he taimi pē ko iá ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. Naʻá ne fakasiʻisiʻi ʻa e taimi ki he fakafiefiá koeʻuhi ke ne maʻu ha taimi lahi ange ke ako ʻa e moʻoní. ʻI hono fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ení, naʻe ʻunuʻunu ʻa Mariko ʻo ofi mo toe ofi ange kia Sihova, pea siʻi hifo he taʻu ʻe taha, naʻá ne papitaiso. ʻI he māhina ʻe ono ki mui ai, ʻi he 2006, naʻá ne hoko ko ha tāimuʻa, pea ʻokú ne kei tāimuʻa pē ʻi he ʻahó ni.
9, 10. (a) ʻOku anga-fēfē hono liliu ʻe he ako ʻa e moʻoní ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié? (e) Ko e hā naʻe tuku ange ʻe ha finemui, pea ʻoku anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo iá?
9 Ngaahi meʻa fakamatelié. Koeʻuhi ke ako ʻa e moʻoní, ʻe fiemaʻu nai ke tau tuku ange ha ngāue totongi lelei pe ko ha taumuʻa lavameʻa ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Ko e fakatātaá, ko Pita mo ʻAniteluú naʻá na hoko ko e ongo tangata toutai, ka ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai kinaua ʻe Sīsū ke na hoko ko ʻene ongo ākongá, naʻá na tuku ange ʻa ʻena pisinisi toutaí. (Māt. 4:18-20) ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ko e taimi ʻokú ke ako ai ʻa e moʻoní, kuo pau ke ke liʻaki hoʻo ngāué. ʻOku fiemaʻu ki ha tokotaha ke ne ngāue pea tokangaʻi ʻa hono fāmilí. (1 Tīm. 5:8) Ka ʻi hoʻo ako ʻa e moʻoní, ʻoku liliu ʻa e anga hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Tuku ʻa e faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi māmaní.” ʻI hono kehé, naʻá ne fakalototoʻaʻi mai: “Faʻoaki koloa maʻamoutolu ʻi hēvani.” (Māt. 6:19, 20) Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe ha finemui ko Maria.
10 Naʻe fiefia ʻa Maria ʻi he tā-pulú talu mei heʻene kei siʻí. ʻI he akoʻanga māʻolungá, naʻe hokohoko atu ʻa ʻene toe poto angé. Naʻá ne hoko ʻo poto ʻaupito ʻo foaki ange ai kiate ia ha sikolasipi ki ha ʻunivēsiti. Ko e taumuʻa ʻa Maria ʻi he moʻuí ke ne hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinale pea maʻu ai ha paʻanga lahi. Pea naʻe kamata ke ne ako Tohi Tapu. Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne akó pea kamata ke ne ngāueʻaki ia ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ko e lahi ange ʻeku feʻunuʻaki ʻeku fakakaukaú mo e founga moʻuí ki he ngaahi tuʻunga Fakatohitapú, ko ʻeku hoko ia ʻo toe fiefia ange.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Maria ʻe faingataʻa ke tokangataha fakatouʻosi ki hono vahaʻangatae mo Sihová mo ʻene taumuʻa ki he sipotí. (Māt. 6:24) Ko ia naʻá ne fakapapauʻi ke tuku ange ʻa ʻene taumuʻa ke hoko ko ha tokotaha tā-pulu fakapalōfesinalé kae fai ha meʻa ʻoku lelei ange. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne hoko ko ha tāimuʻa peá ne pehē ʻokú ne maʻu ʻa e “moʻui fiefia taha mo mohu ʻuhinga taha ʻoku ala lava ke maʻú.”
11. ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoní, ko e hā nai ʻe hoko ki he niʻihi ʻo hotau vahaʻangataé?
11 Vahaʻangatae mo e niʻihi kehé. ʻI he kamata ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú, ʻe liliu nai ai hotau vahaʻangatae mo e ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí. Naʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene lotu fekauʻaki mo hono kau muimuí: “Fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu fakafou ʻi he moʻoní; ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” (Sione 17:17; fakamatala ʻi lalo) Ke “fakamāʻoniʻoniʻi” ʻoku lava ke ʻuhinga iá ko e “fakamavaheʻi.” ʻI he kamata ke tau ngāueʻaki ʻa e moʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fakamavaheʻi ai kitautolu mei he māmaní koeʻuhi ʻoku tau muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻi he Tohi Tapú. Neongo ʻoku tau feinga ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo hotau ngaahi kaumeʻá mo e kāingá, heʻikai nai ke saiʻia ʻa e niʻihi ʻiate kitautolu ʻo hangē ko ia ki muʻá pea ʻe aʻu nai ʻo nau fakafepakiʻi ʻetau tui foʻoú. ʻOku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he meʻá ni. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e moʻoni, ʻe hoko ko e ngaahi fili ʻo ha tangata ʻa e faʻahinga ʻi hono falé tonu.” (Māt. 10:36) Ka naʻe toe talaʻofa ʻa Sīsū tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo e meʻa ʻoku tau tuku ange koeʻuhi ko e moʻoní, te tau toe maʻu ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange!—Lau ʻa e Maʻake 10:28-30.
12. Ko e hā naʻe tuku ange ʻe ha tangata Siu ka ne maʻu ʻa e moʻoní?
12 ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻe tui ai ha tangata Siu ko Aaron naʻe hala ke puʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Ka naʻá ne loto moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fakahaaʻi ange ai ʻe ha Fakamoʻoni, kapau te ne tānaki ha ngaahi vauele ki he konisinānite Hepelū ʻe fā ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke puʻaki ia ko e “Sihova.” Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa Aaron ʻi hono ʻilo ení ʻo ne ʻalu ʻo tala ia ki he kau lāpai ʻi he sinakoké! Naʻá ne fakakaukau te nau fiefia ke ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai. ʻI hono kehé, naʻa nau ʻanuhi ia pea tuli ke ne ʻalu. Naʻe fakafepakiʻi foki ʻa Aaron ʻe hono fāmilí. Ka naʻe ʻikai te ne tuku ke taʻofi ia ʻe he meʻá ni mei he hoko ʻo ʻilo lahi ange fekauʻaki mo Sihová. Naʻe hoko ʻa Aaron ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea tauhi faitōnunga kia Sihova ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻOku lava foki ke tau ʻamanekina ʻe liliu nai ʻa hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé ʻi heʻetau ako ʻa e moʻoní.
13, 14. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ki he anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá ʻi heʻetau ako ʻa e moʻoní? ʻOmai ha fakatātā.
13 Fakakaukau mo e tōʻonga taʻemaʻa. ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoní pea kamata ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapú, kuo pau ke tau loto-lelei ke feʻunuʻaki ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “ʻI he tuʻunga ko e fānau talangofuá, tuku ʻa e hoko ʻo fakafuo ʻe he ngaahi holi naʻa mou maʻu ki muʻa ʻi hoʻomou taʻeʻiló.” Pea naʻá ne toe pehē: “Mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.” (1 Pita 1:14, 15) ʻI he kolo motuʻa ko Kolinitoó, naʻe ʻulungaanga taʻetaau ai ʻa e kakai tokolahi. Ko e faʻahinga naʻe nofo aí naʻe pau ke nau fai ha ngaahi liliu lahi koeʻuhi ke hoko ai ʻo maʻa ʻi he vakai mai ʻa Sihová. (1 Kol. 6:9-11) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi liliu meimei tatau ʻi heʻenau ako ʻa e moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Pita ʻi heʻene tohi: “Ko e taimi kuo mahili atú kuo ʻosi feʻungaʻānoa ia kiate kimoutolu ke fakahoko ai ʻa e loto ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he taimi naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faikovi taʻemīngaó, ngaahi holi taʻemapuleʻi, inu tōtuʻa, ngaahi paati uatau, ngaahi paati inu kona efu, mo e ngaahi tauhi ʻaitoli fakalielia.”—1 Pita 4:3.
14 Ko ha ongo meʻa konā ʻa Devynn mo Jasmine ʻi he ngaahi taʻu lahi. Neongo ko Devynn ko ha tokotaha tauhi-tohi pōtoʻi, naʻe ʻikai lava ke ne tauhi maʻu ha ngāue koeʻuhi ko ʻene inú. Naʻe ʻiloa ʻa Jasmine ʻi heʻene ʻiteʻita mo anga-fakamālohi. ʻI he ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻene konaá, naʻá ne fetaulaki ai mo e ongo misinale Fakamoʻoni ʻi he halá. Naʻá na tuʻuaki ange ha ako Tohi Tapu. Ka ʻi heʻena ʻalu atu ki hona ʻapí ʻi he uike hono hokó, naʻe konā fakatouʻosi ʻa Jasmine mo Devynn. Naʻe ʻikai te na tui ʻe fuʻu tokanga ʻa e ongo misinalé ke na haʻu ki hona ʻapí. ʻI he taimi hono hoko naʻe ʻalu atu ai ʻa e ongo misinalé, naʻe kehe ʻa e tuʻungá. Naʻe vēkeveke ʻa Jasmine mo Devynn ke kamata ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú, pea naʻe kamata vave ke na ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá na akó. Siʻi hifo ʻi he māhina ʻe tolu, naʻe tuku ʻa ʻena inú, pea ki mui ai naʻá na hoko ʻo mali fakalao. Naʻe fakatokangaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻi hona koló ʻa e liliu ʻa Jasmine mo Devynn, pea naʻa nau kamata foki ke ako Tohi Tapu.
15. Ko e hā ʻe lava ke hoko ko e taha ʻo e ngaahi liliu faingataʻa taha kuo pau ke tau fai koeʻuhi ko e moʻoní, pea ko e hā hono ʻuhingá?
15 Ngaahi anga fakafonua mo e tōʻonga ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko e taha ʻo e ngaahi liliu faingataʻa taha kuo pau ke tau faí ko hono tuku ʻa e kau ʻi ha ngaahi anga fakafonua mo ha tōʻonga ʻoku ʻikai ke fakahōifua kia Sihova. Naʻa mo e hili hono ako ʻe he niʻihi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, ʻoku kei faingataʻa pē ke tuku ia. ʻOku nau hohaʻa fekauʻaki mo e anga ʻo e fakafeangai ʻa honau fāmilí, kaungāngāué, pe kaungāmeʻá. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku faʻa maʻu ʻe he kakaí ʻa e ongoʻi mālohi fekauʻaki mo e ngaahi anga fakafonua pau, hangē ko e anga fakafonua ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ngaahi kāinga kuo maté. (Teu. 14:1) Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú? ʻE lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e faʻahinga ʻi he kuohilí naʻa nau fai ʻa e ngaahi liliu ʻi he taimi naʻa nau ako ai ʻa e moʻoní, ʻo hangē ko e muʻaki kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó.
16. Ko e hā ʻa e feilaulau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻi ʻEfesō?
16 ʻI he kolo motuʻa ko ʻEfesoó, naʻe mātuʻaki failahia ai ʻa e tōʻonga fakafaimaná. Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai naʻa nau fai ʻa e tōʻonga fakafaimaná ʻi heʻenau hoko ko e kau Kalisitiané? ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Ko ha tokolahi ʻo e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakafaimaná naʻa nau ʻomai ʻenau ʻū tohí ʻo tutu kinautolu ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa. Pea naʻa nau fikaʻi ʻa honau mahuʻingá ʻo ʻilo ʻoku feʻunga mo e konga siliva ʻe 50,000. Ko ia naʻe tupu mo kaukaua ai pē ʻa e folofola ʻa Sihová ʻi ha tuʻunga mālohi.” (Ngā. 19:19, 20) Ko e kau Kalisitiane faitōnunga ko iá naʻa nau loto-lelei ke tuku ange ʻenau ngaahi tohi totongi mamafá, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi he meʻá ni.
17. (a) Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuo tau tuku ange nai koeʻuhi ko e moʻoní? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau tali ʻi he kupu hono hokó?
17 Ko e hā kuó ke feilaulauʻi koeʻuhi ke ako ʻa e moʻoní? Ko kitautolu kotoa kuo tau foaki ʻa hotau taimí. Ko e niʻihi ʻo kitautolu kuo tau feilaulauʻi ʻa e ngaahi faingamālie ke hoko ʻo koloaʻia. Pea kuo liliu nai ʻa e niʻihi ʻo hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé. Ko e tokolahi ʻo kitautolú kuo tau feʻunuʻaki ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá pea kuo tau siʻaki ʻa e ngaahi anga fakafonua mo e tōʻonga ʻoku ʻikai fakahōifua kia Sihová. Ka ʻoku tau tuipau ko e moʻoni Fakatohitapú ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi ha meʻa pē kuo tau tuku ange. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi moʻoni Fakatohitapú ke tau malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, ʻa ia ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku tau maʻu koeʻuhi ko e moʻoní, ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻe faifai ai pea “fakatau atu ia” ʻe ha taha. ʻE lava fēfē ke hoko ia? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fehālaaki mafatukituki pehē? Te tau tali ʻa e ongo fehuʻi ko ení ʻi he kupu hono hokó.
a ʻI he kupu ko ení kuo liliu ai ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.