Faʻifaʻitaki ki he ʻOtua ʻo e Moʻoní
“Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.”—EFESO 4:32e (Efeso 5:1, PM).
1. Ko e hā ʻa e tui ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e moʻoní, pea ko e hā ʻoku hala ai ʻenau fakaʻuhingá?
“KO E HA tū ʻa e moʻoni?” (Sione 18:38) Ko e fehuʻi ko iá, naʻe ʻeke anga-manuki ia ʻe Ponitō Pailato ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, ʻo fakahuʻunga ko e moʻoní ʻoku fuʻu maʻungataʻa ke kumi ki ai. ʻE loto-tatau ki ai ʻa e tokolahi ʻi he ʻahó ni. ʻOku fai hono ʻohofi ʻa e natula tonu ʻo e moʻoní. Mahalo pē kuó ke fanongo ki he pehē ʻoku taki taha ʻai pē ʻe he tokotaha kotoa ʻene moʻoni, pe ko e moʻoní ʻoku fakangatangata, pe ko e moʻoní ʻoku feliliuaki maʻu pē. ʻOku hala ʻa e fakaʻuhinga peheé. Ko e taumuʻa tofu pē ʻo e fakatotoló mo e akó ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, ʻa e moʻoni, fekauʻaki mo e māmani ʻoku tau moʻui aí. Ko e moʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo ha fakakaukau fakafoʻituitui. Ko e fakatātaá, pe ko e soulu fakaetangatá ʻoku taʻefaʻamate pe ʻoku ʻikai. Pe ko Sētané ʻoku ʻi ai pe ʻikai. Pe ʻoku ʻi ai ha taumuʻa ki he moʻuí pe ʻikai. ʻI he ngaahi tuʻungá ni taki taha, ʻoku taha pē ʻa e tali ʻoku tonú. ʻOku moʻoni ʻa e taha, pea ʻoku hala leva ʻa e taha; heʻikai malava ke na fakatou moʻoni.
2. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo e moʻoní pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai he taimi ní?
2 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e moʻoni. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e moʻoní ʻi he meʻa kotoa pē. ʻI he kehe ʻaupito mei hono fili kākā ko Sētane ko e Tēvoló, ʻoku moʻoni maʻu pē ʻa Sihova ia. Ko e meʻa ʻoku mahulu haké, ʻoku fakahā loto-vēkeveke ʻe Sihova ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kaungā Kalisitiané: “Mou hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua, ʻo tāu mo e fanau kuo ʻofeina.” (Efeso 4:32e [Efeso 5:1, PM]) ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻi he lea pea ʻi he moʻuiʻaki ʻa e moʻoní? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai peheé? Pea ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tau maʻu ʻoku hōifua ʻa Sihova ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tuli ki ha ʻalunga ʻo e moʻoní? Tau vakai angé.
3, 4. Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he ongo ʻapositolo ko Paula mo Pitá ʻa e meʻa ʻe hoko he lolotonga “ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí”?
3 ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku lahi fau ai ʻa e loi fakalotú. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi hono fakamānavaʻi fakaʻotuá, ko e kakai tokolahi ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí” ni ʻoku nau maʻu ha tuʻunga pē ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá ka ʻoku ʻikai te nau maʻu hono mālohí. ʻOku talitekeʻi ʻe he niʻihi ʻa e moʻoní, ʻo hoko ʻo “fakameleʻi fakaʻaufuli ʻi he fakakaukaú.” ʻIkai ngata aí, “ko e kau tangata fulikivanu mo e kau kākā . . . ʻo fakaʻaʻau mei he kovi ki he kovi ange, ʻo fai ʻa e takihalaʻi pea hoko ʻo takihalaʻi ai kinautolu.” Neongo ʻoku ako maʻu pē ʻa e kakai peheé, heʻikai ʻaupito te nau hoko ʻo “aʻusia ʻa e ʻiloʻi totonu ʻo e moʻoní.”—2 Timote 3:1, 5, 7, 8, 13, NW.
4 Naʻe toe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke ne tohi fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Hangē tofu pē ko ia naʻá ne kikiteʻí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono talitekeʻi ʻe he kakaí ʻa e moʻoní ka ʻoku nau toe manukiʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau fanongonongo ʻa e moʻoni ʻoku hiki aí. “Fakatatau ki heʻenau ngaahi holi ʻanautolú,” ʻoku tukunoaʻi ai ʻe he kau manuki peheé ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e māmani ʻo e taimi ʻo Noá naʻe lōmakiʻi ʻaki ʻa e vai, ʻo fokotuʻu ai ha sīpinga ki ha ʻaho fakamaau ʻi he kahaʻú. Ko ʻenau fakakaukau fakaefakaʻamú ʻe ʻuhinga ia ko ha fakaʻauha kiate kinautolu ʻi he hoko mai ʻa e taimi ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e faʻahinga anga-taʻefakaʻotuá.—2 Pita 3:3-7, NW.
ʻOku ʻIloʻi ʻe he Kau Sevāniti ʻa Sihová ʻa e Moʻoní
5. Fakatatau ki he palōfita ko Tanielá, ko e hā ʻe hoko ʻi he “taimi fakamui,” pea kuo anga-fēfē hono ʻosi fakahoko ʻo e kikité ni?
5 ʻI ha fakamatala ki he “taimi fakamui,” naʻe tomuʻa tala ai ʻe he palōfita ko Tanielá ha meʻa mātuʻaki kehe ʻaupito ʻe hoko ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá—ko ha fakaake ʻo e moʻoni fakalotú. Naʻá ne tohi: “ʻE lele holo ha tokolahi, pea ʻe fakautuutu ʻa e ʻilo.” (Taniela 12:4) ʻOku ʻikai ke fakapuputuʻuʻi pe fakakuihi ʻa e kakai ʻa Sihová ʻe he Tokotaha-Kākā lahí. ʻI he lele holo ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú, kuo nau hoko ai ʻo maʻu ʻa e ʻilo moʻoní. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fakamāmaʻi ai ʻe Sīsū ʻene kau ākongá. Naʻá ne “tatala honau loto ke nau ʻilo hono ʻuhinga ʻo e Tohitapu.” (Luke 24:45) ʻI hotau ʻahó, kuo fai ʻe Sihova ʻa e meʻa meimei tatau. Fakafou mai ʻi heʻene Folofolá, ʻi hono laumālié, pea ʻi heʻene kautahá, kuó ne fakamafeia ai ʻa e laui miliona ʻi he kotoa ʻo e māmaní ke nau mahinoʻi ʻa e meʻa kuó ne ʻosi ʻafioʻí—ʻa e moʻoní.
6. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻoku mahinoʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?
6 ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai mei malava ke tau ʻiloʻi ʻe kitautolu. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi kuo fefāingaʻaki ai ʻa e kau tangata poto fakaemāmaní ʻi he ngaahi laui mileniume. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai ʻa e faingataʻaʻiá, ʻuhinga ʻoku mate ai ʻa e kakaí pea mo e ʻuhinga ʻoku ʻikai malava ai ke maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e melino mo e fāʻūtaha ʻi māmani lahí. Kuo toe tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha vīsone ʻo e meʻa ʻoku tuʻu mai mei he kahaʻú—ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko ha māmani palataisi mo e moʻui taʻengata ʻi he haohaoá. Kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova, ko e Tokotaha Aoniú. Kuo tau ako fekauʻaki mo hono ʻulungaanga fakamānakó fakataha mo e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau maʻu ai ʻene tāpuakí. Ko hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní ʻokú ne ʻai ai ke tau malava ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke moʻoní. Ko hono ngāueʻaki ʻa e moʻoní ʻoku maluʻi ai kitautolu mei he tuli ki he ngaahi meʻa taʻeʻaongá, ʻoku fakaivia ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e lelei taha ʻo e moʻuí, pea ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ha ʻamanaki fisifisimuʻa ki he kahaʻú.
7. Ko hai ʻoku malava ke ne aʻusia ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohitapú pea ko hai ʻoku ʻikaí?
7 ʻOkú ke mahinoʻi ʻa e moʻoni ʻi he Tohitapú? Kapau ko ia, kuo tāpuakiʻi lahi koe. ʻI he taimi ʻoku tohi ai ʻe ha faʻu-tohi ha tohi, ʻokú ne faʻa faʻufaʻu ia ke fakamānako ki ha faʻahinga kakai pau. ʻOku hiki ʻa e ngaahi tohi ʻe niʻihi ki ha kakai naʻe ako lelei, niʻihi ki he fānaú pea mo e niʻihi ki he faʻahinga ʻoku mataotao ʻi ha ngaahi malaʻe. Neongo ʻoku maʻungofua ʻa e Tohitapú ʻe he faʻahinga kotoa pē, naʻe fakataumuʻa ia ke mahinoʻi mo maʻu ʻe ha faʻahinga kakai makehe. Naʻe faʻufaʻu ia ʻe Sihova ki he faʻahinga anga-fakatōkilaló, ʻa e kau anga-malū ʻo e fonuá. ʻOku malava ʻe he kakai peheé ke nau makupusi ʻa e ʻuhinga ʻo e Tohitapú, tatau ai pē pe ko e hā honau tuʻunga fakaakó, anga fakafonuá, tuʻunga ʻi he moʻuí, pe kulupu fakafaʻahingá. (1 Timote 2:3, 4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha mahinoʻi ʻo e moʻoni faka-Tohitapú ʻoku ʻikai ke foaki ia ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke hehema totonú, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo e poto pe tuʻunga fakaako ʻoku lava ke nau maʻú. Ko e ʻafungí, ko e loto-mahikihikí, heʻikai malava ke ne maʻu ʻa e ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 13:11-15; Luke 10:21; Ngāue 13:48) Ko e ʻOtuá pē ʻokú ne malava ke faʻu ha tohi peheé.
ʻOku Moʻoni ʻa e Kau Sevāniti ʻa Sihová
8. Ko e hā ko Sīsū ai ʻa e fakasino tonu mai ʻo e moʻoní?
8 ʻI he hangē ko Sihová, ʻoku moʻoni ʻa ʻene Kau Fakamoʻoni loto-tōnungá. Ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa taha ʻa Sihová, naʻá ne fakapapauʻi mai ʻa e moʻoní ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akoʻí pea ʻi he founga naʻá ne moʻui mo pekia aí. Naʻá ne pouaki ʻa e moʻoni ʻo e folofola mo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa Sīsū ko e fakasino tonu mai ia ʻo e moʻoní, ʻo hangē ko ia naʻá ne fakahaaʻi mai ʻe ia tonú.—Sione 14:6; Fakahā 3:14; 19:10.
9. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he ngaahi Konga Tohitapú fekauʻaki mo hono leaʻaki ʻa e moʻoní?
9 Ko Sīsuú naʻe “fonu i he aloofa moe mooni” pea “naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofonga.” (Sione 1:14, PM; Aisea 53:9) ʻOku muimui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he hoko ʻo moʻoni ki he niʻihi kehé. Naʻe akonaki ʻa Paula ki he kaungātuí: “Mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi; he ko e ngaahi kupu kitautolu ʻoku fekauʻaki.” (Efeso 4:25) Ki muʻa aí, naʻe tohi ʻe he palōfita ko Sākalaiá: “Lea moʻoni ʻa e taha mo e taha.” (Sakalaia 8:16) ʻOku moʻoni ʻa e kau Kalisitiané koeʻuhi ʻoku nau fiemaʻu ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku moʻoni ʻa Sihova pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e maumau ʻoku tupu mei he loí. Ko ia ai, ʻokú ne ʻamanekina totonu mei heʻene kau sevānití ke nau tala ʻa e moʻoní.
10. Ko e hā ʻoku loi ai ʻa e kakaí pea ko e hā hono ngaahi ola koví?
10 Ki he tokolahi, ko e loí ʻoku hā ngali ko ha meʻangāue feʻungamālie ia ke maʻu ai ha ngaahi lelei ʻe niʻihi. ʻOku loi ʻa e kakaí ke nau hao ai mei ha tautea, ke maʻu ai ha tupu ʻi ha faʻahinga founga, pe ke maʻu ʻa e fakahīkihiki ʻa e niʻihi kehé. Neongo ia, ko ha tōʻongaʻaki ʻa e loí ko ha angahala ia. Mahulu hake aí, ʻoku ʻikai malava ʻe ha tokotaha loi ke ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 21:8, 27; 22:15) ʻI he taimi ʻoku ʻiloa ai kitautolu ʻoku tau moʻoní, ʻoku tui mai ʻa e niʻihi kehé ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí; ʻoku nau falala mai kiate kitautolu. Kae kehe, kapau ʻoku maʻu kitautolu ʻoku tau tala naʻa mo ha kiʻi foʻi loi ʻe taha, ʻe veiveiua nai ai ʻa e niʻihi kehé ki he moʻoni ʻo ha meʻa pē te tau leaʻaki ʻi he kahaʻú. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi faka-ʻAfilika: “ʻOku maumauʻi ʻe he foʻi loi ʻe tahá ha moʻoni ʻe taha afe.” ʻOku pehē ʻe ha toe palōveepi ʻe taha: “Ko ha tokotaha loi ʻe ʻikai fai ha tui ki ai, naʻa mo haʻane leaʻaki ʻa e moʻoní.”
11. ʻI he founga fē ʻoku mahulu hake ai ʻa e moʻoní ia mei hono tala pē ʻo e moʻoní?
11 Ko e moʻoní ʻoku mahulu hake ia mei hono tala pē ʻo e moʻoní. Ko ha founga ia ʻo e moʻuí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa kitautolu tonu. ʻOku tau ʻai ʻa e moʻoní ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻi he meʻa pē ʻoku tau leaʻakí ka ʻoku toe pehē foki ʻi he meʻa ʻoku tau faí. “Ko e tangata koe ʻoku ke akonekina ʻa e kakai kehe, kae ʻikai fai ha ako kiate koe, ʻo?” ko e fehuʻi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “Ko e toko taha koe ʻoku ke fanongonongo ke ʻoua naʻa kaihaʻa, ka ke kaihaʻa ʻe koe? Ko e toko taha koe ʻoku ke pehe ke ʻoua naʻa tono fefine, ka ke tono fefine ʻe koe?” (Loma 2:21, 22) Kapau ʻoku tau loto ke ʻoatu ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé, kuo pau ke tau moʻoni ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi foungá. Ko hotau ongoongo ʻi he moʻoní mo e faitotonú ʻe kaunga lahi ia ki he anga ʻo e tali ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku tau akoʻí.
12, 13. Ko e hā naʻe tohi ʻe ha tokotaha kei siʻi ʻo fekauʻaki mo e moʻoní, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ki heʻene tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungāngá?
12 Ko e toʻutupu ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau toe mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e hoko ʻo moʻoní. ʻI ha ʻēsei ʻi he ʻapiakó, naʻe tohi ai ʻe Jenny, ʻa ia naʻe taʻu 13 ʻi he taimi ko iá: “Ko e faitotonú ko ha meʻa ia ʻoku ou fakamahuʻingaʻi moʻoni. Ko hono pangó, ʻoku ʻikai ke tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau faitotonu fakaʻaufuli ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou palōmesi kiate au te u tauhi maʻu ai pē ʻa e faitotonú ʻi heʻeku moʻuí. Te u toe faitotonu foki neongo kapau ko hano tala ʻo e moʻoní ʻe ʻikai te u maʻu leva ai ha lelei pe ko hoku ngaahi kaumeʻá. ʻOku ou fakapapauʻi ko hoku ngaahi kaumeʻá ko e faʻahinga ʻoku nau tala ʻa e moʻoní pea ko e kakai faitotonu kinautolu.”
13 ʻI he fakamatala ki he ʻēseí ni, naʻe pehē ʻe he faiako ʻa Jenny: “ʻOkú ke fuʻu kei siʻi ki hono fakatupu ha faʻahinga lao fakaeʻulungaanga mo fakaʻēfika mālohi pehē. ʻOku ou ʻilo te ke piki maʻu ki hoʻo laó koeʻuhi ʻokú ke maʻu ʻa e mālohi fakaeʻulungaanga.” Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e mālohi fakaeʻulungaanga ʻa e kiʻi taʻahine ako ko ʻení? ʻI he lea kamata ʻo ʻene ʻēseí, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Jenny kuo hanga ʻe he lotu ʻokú ne kau ki aí ʻo “fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ki [heʻene] moʻuí.” Kuo mahili atu eni ʻa e taʻu ʻe fitu mei hono tohi ʻe Jenny ʻa e ʻēsei ko iá. Hangē ko e fakalavelave ʻa ʻene faiakó, ʻoku hokohoko atu ʻa hono fakahāhā ʻe Jenny ha tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga ʻi heʻene moʻuí ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻOku Fakahaaʻi ʻe he Kau Sevāniti ʻa Sihová ʻa e Moʻoní
14. Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ha fatongia lahi tefito ke pouaki ʻa e meʻa ʻoku moʻoní?
14 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi kehe tuku kehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tala nai ʻa e moʻoní mo feinga ke faitotonu. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ha fatongia lahi ʻaupito ke pouaki ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. Kuo tuku mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú—ʻa e ngaahi moʻoni ʻa ia ʻoku malava ke ne taki atu ai ha taha ki he moʻui taʻengatá. Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ha ngafa ke vahevahe atu ʻa e ʻilo ko iá ki he niʻihi kehé. “Ko ia kuo foaki ki ai ha meʻa lahi,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ʻe fiemaʻu mei ai ha meʻa lahi.” (Luke 12:48) Ko hono moʻoní, ‘ʻoku fiemaʻu ha meʻa lahi’ mei he faʻahinga ko ia kuo tāpuakiʻi ʻaki ʻa e ʻilo mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ʻOtuá.
15. Ko e hā ʻa e fiefia ʻokú ke maʻu ʻi hono ʻoatu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ki he niʻihi kehé?
15 ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi hono ʻoatu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ki he niʻihi kehé. ʻI he hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau fanongonongo ʻa e ongoongo leleí—ko ha pōpoaki fakafiemālie ʻo e ʻamanaki—ki he faʻahinga ʻoku nau “ongosia mo tukuhāusia, ʻo hange ko ha fanga sipi taʻe hanau tauhi” pea ki he faʻahinga kuo fakakuihi mo fakapuputuʻuʻi ʻe he “ngaahi tokateline ʻa [e] kau tevolo.” (Mātiu 9:36; 1 Timote 4:1) Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku ʻikai haʻaku toe fiefia ʻoku lahi ʻi he meʻa ni, ʻa ʻeku fanongo ki heʻeku fanau, ʻoku nau laka ʻi he moʻoni.” (3 Sione 4) Ko e loto-tōnunga ʻa e “fanau” ʻa Sioné—ʻa e faʻahinga nai naʻá ne tataki ki he moʻoní—naʻe ʻomai ai kiate ia ʻa e fiefia lahi. ʻOku ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia ʻi heʻetau sio ki he tali loto-houngaʻia ʻe he kakaí ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
16, 17. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke tali ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa e moʻoní? (e) Ko e hā ʻa e fiefia ʻe malava ke ke maʻu ʻi hoʻo fanongonongo ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú?
16 Ko hono moʻoní, ʻe ʻikai ke tali ʻe he tokotaha kotoa ʻa e moʻoní. Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke manakoa ai ʻa hono fai iá. Naʻá ne pehē ki he kau Siu fakafepakí: “Ko e ha ʻoku ʻikai ai te mou tui kiate au? Ko ia kuo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne tali ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtua: ko hono ʻuhinga ē ʻoku ʻikai ai te mou tali, koeʻuhi ʻoku ʻikai ʻo e ʻOtua ʻa kimoutolu.”—Sione 8:46, 47.
17 Ko kitautolu, ʻi he hangē ko Sīsuú, ʻoku ʻikai te tau holomui mei hono tala ʻa e moʻoni mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo Sihová. ʻOku ʻikai te tau ʻamanekina ʻa e tokotaha kotoa ke nau tali ʻa e meʻa ʻoku tau tala atu kiate kinautolú, he naʻe ʻikai ke tali ʻe he tokotaha kotoa ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú. Ka neongo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono ʻilo ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ko Sihova ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻokú ne loto ke fakahaaʻi ʻa e moʻoní ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he tuʻunga ko e kau maʻu ʻo e moʻoní, ʻoku hoko ai ʻa e kau Kalisitiané ko e kau toʻo maama ʻi ha māmani ʻoku ʻi he fakapoʻulí. ʻI hono fakaʻatā ʻa e maama ʻo e moʻoní ke ulo atu ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué, ʻoku malava ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻoatu ʻa e lāngilangí ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Mātiu 5:14, 16) ʻOku tau ʻai fakahāhā ke ʻiloa ʻoku tau talitekeʻi ʻa e fakamatala loi ʻa Sētane fekauʻaki mo e moʻoní pea pouaki ʻa e Folofola maʻa mo taʻehuʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni ʻoku tau ʻilo pea vahevahe atú ʻoku malava ke ne ʻoatu ai ʻa e fakatauʻatāina moʻoni ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tali iá.—Sione 8:32.
Tuli ki he ʻAlunga ʻo e Moʻoní
18. Ko e hā pea ʻi he founga fē naʻe leleiʻia ai ʻa Sīsū ʻia Nātanielá?
18 Naʻe ʻofaʻi mo leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e moʻoní. ʻI he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻá ne fakahāhā ʻa e leleiʻia ʻi he faʻahinga ko ia naʻa nau moʻoní. ʻI he fekauʻaki mo Nātanielá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Vakai, ko ena ha Isileli moʻoni: ʻoku ʻikai ha kākā ʻiate ia!” (Sione 1:48 [Sione 1:47, PM]) Ko ia ai, ko Nātaniela, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe toe ui ko Pātolomiú, naʻe fili ke hoko ko e taha ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12. (Mātiu 10:2-4) Ko ha lāngilangi lahi ē!
19-21. Naʻe anga-fēfē hono tāpuakiʻi ha tangata naʻe kui ki muʻa ʻi heʻene loto-toʻa fekauʻaki mo e moʻoní?
19 Ko ha vahe kakato ʻi he tohi Tohitapu ʻa Sioné ʻoku lave ai ki he fakamatala fekauʻaki mo ha toe tangata faitotonu ʻa ia naʻe tāpuakiʻi ʻe Sīsū. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo hono hingoá. Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló ko e tangatá ko ha tangata kolekole naʻe kui mei hono fanauʻí pē. Naʻe ofo ʻa e kakaí ʻi hono toe fakafoki mai ʻe Sīsū ʻa ʻene mamatá. Naʻe aʻu atu ʻa e ngaahi ongoongo ʻo e fakamoʻui fakaemana ko ʻení ki he niʻihi ʻo e kau Fālesí, ʻa e kau fehiʻa ʻi he moʻoní, ʻa ia naʻa nau loto-taha ʻiate kinautolu ko ha taha pē ʻe tui kia Sīsū ʻe kapusi ia mei he sinakoké. ʻI hono ʻiloʻi ʻenau faʻufaʻú, naʻe loi ai ki he kau Fālesí ʻa e ongo mātuʻa manavahē ʻa e tangata kui ki muʻá, ʻo pehē naʻe ʻikai te na ʻilo ʻa e founga naʻe malava ai hona fohá ke toe sio he taimi ko ʻení pe ko e tokotaha ko ia naʻá ne fai iá.—Sione 9:1-23.
20 Naʻe toe ui mai ʻa e tangata naʻe fakamoʻuí ki he ʻao ʻo e kau Fālesí. ʻI he ʻikai tokanga ki ha faʻahinga nunuʻa pē, naʻá ne tala loto-toʻa ʻa e moʻoní. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga naʻe fakamoʻui ai iá pea ko Sīsū naʻá ne fai iá. ʻI he fakatumutumu ʻi he ʻikai ke tui ʻa e kau tangata tuʻu-ki-muʻa mo ako lelei ko ʻení naʻe haʻu ʻa Sīsū mei he ʻOtuá, naʻe enginaki taʻemanavahē atu ʻa e tangata naʻe fakamoʻuí kiate kinautolu ke nau tali ʻa e meʻa ʻoku hā mahinó: “Ka ne ʻikai ko e toko taha ia mei he ʻOtua, ne ʻikai te ne lava ha momoʻi meʻa.” ʻI he ʻikai ha toe fakakikihi fakafepaki maí, ne talatalaakiʻi ʻe he kau Fālesí ʻa e tangatá ki he mātuʻaki fiematamuʻa pea nau kapusi atu ia.—Sione 9:24-34.
21 ʻI he ʻilo ʻa Sīsū ki he meʻá ni, naʻá ne anga-ʻofa ʻo vaheʻi ha taimi ke kumi ai ki he tangatá. ʻI he hili hono fai iá, naʻá ne langa hake ʻa e tui naʻe fakahāhā ʻe he tangata kui ki muʻá. Naʻe fakapapauʻi fakahāhā ange ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ko e Mīsaiá. He tāpuakiʻi lahi ē ʻo e tangata ko iá ʻi heʻene tala ʻa e moʻoní! Ko e moʻoni ʻe toka ʻa e hōifua fakaʻotuá ʻi he faʻahinga ʻoku nau leaʻaki ʻa e moʻoní.—Sione 9:35-37.
22. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tuli ki he ʻalunga ʻo e moʻoní?
22 Ko hono ngāueʻaki ʻa e moʻoní ko ha ngāue ia ʻoku totonu ke tau tokanga fakamātoato ki ai. ʻOku fiemaʻu tefito ia ʻi he tutui atu ki muʻa mo hono tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e kakaí pea mo e ʻOtuá. Ko e hoko ʻo moʻoní ʻoku fiemaʻu ke te lea totonu, loto-moʻoni, fotungofua mo falalaʻanga, pea ʻoku maʻu mai ai ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Sāme 15:1, 2) Ke hoko ʻo taʻemoʻoní ʻokú te hoko ai ʻo kākā, taʻefalalaʻanga mo loi, pea ʻoku langaʻi ai ʻa e taʻehōifua ʻa Sihová. (Palovepi 6:16-19) Ko ia ai, fakapapauʻi ke tuli ki he ʻalunga ʻo e moʻoní. Ko e moʻoni, ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtua ʻo e moʻoní, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní, leaʻaki ʻa e moʻoní pea moʻuiʻaki ʻa e moʻoní.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku lava ai ke tau houngaʻia ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e moʻoní?
• ʻE anga-fēfē nai ʻetau faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi he hoko ʻo moʻoní?
• Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi hono ʻoatu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ki he niʻihi kehé?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tuli ki he ʻalunga ʻo e moʻoní?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻI hono tuku mai ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú, ʻoku vahevahe faivelenga atu ia ʻe he kau Kalisitiané ki he niʻihi kehé
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Ko e tangata kui naʻe fakamoʻui ʻe Sīsuú naʻe tāpuakiʻi lahi ia ko ʻene tala ʻa e moʻoní