Meʻa Naʻe Akoʻi ʻe Sīsū Fekauʻaki mo e ʻOtuá
“Ko e toko taha pē ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻa e Tamaí ko e ʻAló. Ka ʻoku loto ʻa e ʻAló ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e Tamaí, koeʻuhi ke lava ai ʻo nau toe ʻiloʻi foki ia.” —LUKE 10:22, CONTEMPORARY ENGLISH VERSION.
ʻI HEʻENE moʻui ki muʻa ke hoko ko ha tangatá, ko e ʻAlo ʻuluaki-fakatupu ʻo e ʻOtuá naʻá ne fakamoleki ʻa e taimi lōloa ʻaupito ʻi he feohi vāofi mo ʻene Tamaí. (Kolose 1:15) Naʻe hoko ai ʻa e ʻAló ʻo ʻiloʻi ʻa e fakakaukau, ongoʻi mo e ngaahi founga ʻa ʻene Tamaí. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ki mui ʻa e ʻAló ni ki he māmaní ko e tangatá ni ʻa Sīsū, naʻá ne vēkeveke ke akoʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻene Tamaí. ʻOku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he fanongo ki he meʻa naʻe pau ke leaʻaki ʻe he ʻAlo ko ení.
Huafa ʻo e ʻOtuá Ko e huafa fakaʻotua, ko e Sihová, naʻe mahuʻinga taha kia Sīsuú. Ko e ʻAlo ʻofaʻanga ko ení naʻá ne loto ke ʻiloʻi mo ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehé ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí. Ko e hingoa tonu ʻo Sīsuú ʻoku ʻuhinga iá ko “Sihova ʻa e Fakamoʻuí.” ʻI he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻe lava ke pehē ai ʻe Sīsū ʻi he lotu kia Sihova: “Kuo u fakaʻilo . . . ho huafa.” (Sione 17:26) ʻOku ʻikai fai ha ofo ʻi hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé. He ko ē, naʻe lava fēfē ke mahinoʻi ʻe he kau fanongo ʻa Sīsuú ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa Hono huafá mo hono ʻuhingá?a
ʻOfa lahi ʻa e ʻOtuá Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi haʻane lotu ʻe taha ki he ʻOtuá: “ʻAlā Tamai, . . . naʻa ke ʻofa kiate au ʻi he teʻeki ke tanu pou ʻa māmani.” (Sione 17:24) ʻI hono aʻusia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hēvaní, ko Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní naʻá ne feinga ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻi hono ngaahi tafaʻaki fakaʻofoʻofa lahi.
Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ko e ʻofa ʻa Sihová ʻoku lahi fau. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “māmāni” ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ki he “foʻi māmaní.” ʻI hono ngāueʻaki hení, ʻoku ʻuhinga iá ki he tangatá—ko hono moʻoní ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻI he lahi fau ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he fāmili ʻo e tangatá naʻá ne foaki ai ʻa hono ʻAlo mahuʻinga tahá koeʻuhi ke lava ai ʻo fakatauʻatāinaʻi ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻo e tangatá mei hono maʻu ʻe he angahalá mo e maté pea nau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻikai lava ke tau muʻaki fakafuofuaʻi ʻa e māukupú pe lōloá ʻa e loloto ʻo ha ʻofa lahi pehē.—Loma 8:38, 39.
Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ha moʻoniʻi meʻa mātuʻaki fakafiemālie: ʻOku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻi heʻene kau lotú ʻi honau tuʻunga tāutahá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko Sihová ʻokú ne hangē ha tauhi ʻa ia ʻoku makehe mo mahuʻinga kiate ia ʻa ʻene sipi taki taha. (Mātiu 18:12-14) Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku ʻikai ha foʻi misi ʻe taha ʻe lava ke tō ki he kelekelé taʻeʻafioʻi ʻe Sihova. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Ko homou ngāhi tuʻoni louʻulu kuo ʻosi lau fakalautelau.” (Mātiu 10:29-31) Kapau ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e malava ke fakatokangaʻi ʻa e tō ʻa ha foʻi misi ʻe taha mei ha pununga pau, huanoa ange ai ʻa e pau ke ne siofi mo tokanga fekauʻaki mo ʻene kau lotu taki taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Kapau ʻoku lava ke lau pea ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e fulufuluʻi ʻulu taki taha ʻi hotau ʻulú, ʻoku ʻi ai leva ha fakaikiiki fekauʻaki mo ʻetau moʻuí—ʻa ʻetau fiemaʻú, ko ʻetau fāingá, mo ʻetau hohaʻá—ʻoku ʻikai lava ke ne ʻafioʻi?
Tamai Hēvani Hangē ko ia kuo tau ʻiloʻi ʻi he kupu ki muʻá, ko Sīsū ʻa e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai fai ha ofo ʻi he toutou lea ʻa e ʻAlo ʻofaʻangá ni kia Sihova pea lea fekauʻaki mo Ia ko ʻene “Tamai.” Ko hono moʻoní, ʻi he muʻaki ngaahi lea ʻa Sīsū naʻe hiki, ʻa ia naʻá ne leaʻaki ʻi he temipalé ʻi he taimi naʻá ne taʻu 12 ai peé, naʻá ne lave ai kia Sihova ko “ʻeku Tamai.” (Luke 2:49) Ko e foʻi lea “Tamai” ʻoku hā meimei tuʻo 190 ia ʻi he ngaahi Kōsipelí. Naʻe lea ʻa Sīsū ʻi he taimi kehekehe fekauʻaki mo Sihova ko “hoʻomou Tamai,” “ko ʻemau Tamai,” pea ko “ʻeku Tamai.” (Mātiu 5:16; 6:9; 7:21) ʻI hono ngāueʻaki mātuʻaki tauʻatāina ʻa e foʻi lea ko ení, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ko ha vahaʻangatae māfana mo falalaʻanga mo Sihova ʻoku lava ke aʻusia ia ʻe he faʻahinga angahalaʻia mo taʻehaohaoa ʻo e tangatá.
Mohu meesi mo loto-lelei ke fakamolemole Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku fiemaʻu kia kinautolu ʻa e mohu meesi ʻa Sihová. ʻI heʻene pealapeli ki he foha maumau-koloá, naʻe fakahoa ai ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha tamai manavaʻofa, mo fakamolemole ʻokú ne mafao mai hono nimá ke talitali ha foha fakatomala. (Luke 15:11-32) Ko ia ʻoku fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻe he lea ʻa Sīsuú ʻoku kumi ʻa Sihova ki ha liliu pē ʻi he lotó ʻi he tafaʻaki ʻa ha tangata angahalaʻia ʻa ia ʻe ʻoange ai ha makatuʻunga kiate Ia ke ne fakahāhā ʻa e mēsí. ʻOku vēkeveke ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ha tokotaha angahala fakatomala. ʻOku ou “tala atu,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “ʻe pehē ha fiefia ʻi he langi ʻi he fakatomala ʻa ha foʻi angahala e toko taha, ʻio, ʻo hulu atu ʻi hā toko hivangofulu ma hiva faitotonu, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau meʻa ke fakatomala ai.” (Luke 15:7) Ko hai ʻe ʻikai te ne ongoʻi ʻoku tohoakiʻi ia ki ha ʻOtua mohu meesi pehē?
Tokotaha Tali Lotu ʻI hēvani ki muʻa ke ne haʻu ki māmaní, naʻe ʻiloʻi tonu ʻe Sīsū ko Sihova ʻa e “tali lotu” pea ʻokú ne fiefia ʻi he ngaahi lotu ʻa ʻene kau lotu faitōnungá. (Sāme 65:2) Ko ia ai, lolotonga ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻa e founga ke lotu aí pea mo e meʻa ke nau lotu ʻo kolé. “ʻOua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau,” ko ʻene akonakí ia. Naʻá ne fakaʻaiʻai ʻene kau fanongó ke nau lotu ʻo kole ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá “hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” ʻE toe lava foki ke tau lotu ʻo kole ʻa e meʻakai fakaʻahó, ke fakamolemoleʻi ʻetau angahalá, pea ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. (Mātiu 6:5-13, NW) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻo pehē ʻoku fakafeangai ʻa Sihova ʻi ha founga fakaetamai ki he lotu ʻa ʻEne kau sevānití ʻo tali ʻenau kole loto-moʻoni ʻoku fai ʻi he tuí.—Mātiu 7:7-11.
Ke fakapapauʻi iá, naʻe feinga ʻa Sīsū ke akoʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová mo akoʻi pe ko e faʻahinga ʻOtua fēfē ia. Ka naʻe toe ʻi ai ha meʻa kehe fekauʻaki mo Sihova naʻe vēkeveke ʻa Sīsū ke fakahaaʻi—ko e ngaahi founga ko ia ʻo hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi liliu ʻi māmani lahi ke fakahoko ʻa ʻEne taumuʻa ki he māmani ko ení mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻi aí. Ko hono moʻoní, ko e tafaʻaki ko eni ʻo e pōpoaki ʻa Sīsuú ʻa e kaveinga ʻo ʻene malangá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e huafa Sihová ʻoku ʻasi tuʻo 7,000 nai ia ʻi he muʻaki ngaahi tohi ʻi he Tohi Tapú. Ko e ʻuhinga ʻoku fekauʻaki mo e huafa ko iá ko e “Te u hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou loto ke hoko ki aí.” (Ekisoto 3:14, NW) ʻOku lava ke hoko ʻa e ʻOtuá ki ha meʻa pē ʻokú ne fakakaukau ʻoku fiemaʻu koeʻuhí ke lavaʻi ai ʻa ʻene taumuʻá. ʻOku fakapapauʻi ʻi he huafa ko ení ko e ʻOtuá ʻe moʻoni maʻu ai pē ia pea ko e hā pē ʻokú ne talaʻofá ʻe pau ke hoko.