ʻOku Sivi ʻe he “Lauʻifofonga” ʻo Sihová ʻa e Tokotaha Kotoa
“ʻOku sivi [ʻe he] lauʻifofonga [ʻo Sihová] ʻa e hakoʻi tangata.”—SĀME 11:4.
1. Ko e hā ʻa e faʻahinga kakai ʻoku tohoakiʻi kitautolu ki aí?
ʻOKU anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e kakai ko ia ʻoku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate koé? ʻOku nau ʻoatu ha fakakaukau faitotonu ʻi haʻo kole ke nau fai pehē. ʻI he taimi ʻokú ke fiemaʻu tokoni aí, ʻoku nau fai loto-lelei atu ia. ʻI hoʻo fiemaʻu ha akonakí, ʻoku nau fai atu ia ʻi he ʻofa. (Sāme 141:5; Kal. 6:1) ʻIkai ʻoku tohoakiʻi koe ki he kakai peheé? ʻOku pehē tofu pē ʻa Sihova mo hono ʻAló. Ko hono moʻoní, ko ʻena mahuʻingaʻia ʻiate koé ʻoku mahulu atu ia ʻi he mahuʻingaʻia ʻa ha tangata pē, pea ko ʻena taumuʻá ʻoku taʻesiokita fakaʻaufuli; ʻokú na loto ke na tokoniʻi koe ke ke “puke ki he moʻui moʻoni.”—1 Tim. 6:19; Fkh. 3:19.
2. Ko e hā hono lahi ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi heʻene kau sevānití?
2 Naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá ʻa e lahi ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate kitautolú ʻi heʻene pehē: “ʻOku vakaiʻi ʻe hono foʻi fofonga, ʻoku sivi [ʻe he] lauʻifofonga [ʻo Sihová] ʻa e hakoʻi tangata.” (Sāme 11:4) ʻIo, ʻoku ʻikai ke ʻafio mai pē ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu; ʻokú ne sivi kitautolu. Naʻe toe tohi ʻe Tēvita: “Naa ke ahiahiʻi [pe sivi] hoku loto; naa ke aahi kiate au i he bouli . . . ka e ikai te ke ilo ha mea.” (Sāme 17:3, PM) ʻOku hā mahino, naʻe lāuʻilo ʻa Tēvita ki he lahi ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻiate iá. Naʻá ne ʻiloʻi te ne fakalotomamahiʻi ʻa Sihova pea te ne taʻefakahōifua kiate Ia kapau naʻá ne ohi ha ngaahi fakakaukau angahalaʻia pe fakatupulekina ha loto kākā. ʻOku hā moʻoni pehē ʻa Sihova kiate koe ʻo hangē ko ʻene moʻoni kia Tēvitá?
ʻOku ʻAfio ʻa Sihova ki he Lotó
3. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ha fakakaukau mafamafatatau ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá?
3 ʻOku mahuʻingaʻia tefito ʻa Sihova ʻi he tokotaha ʻi lotó—ʻa hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó. (Sāme 19:14; 26:2) ʻI heʻene ʻofá, ʻoku ʻikai te ne nōfoʻi ʻi he fanga kiʻi tōnounou īkí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻikai lea moʻoni ai ʻa Sela, ko e uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ki ha ʻāngelo naʻe liliu sinó, ʻoku hā mahino naʻe malava ke ʻiloʻi ʻe he ʻāngeló naʻe ilifia ʻa Sela mo mā, ko ia naʻá ne fai pē ha valoki maʻamaʻa kiate ia. (Sen. 18:12-15) ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa e pēteliake ko Siopé ʻo “fakatonuhiaʻi ia ʻe ia, ʻo tuku ʻa e ʻOtua,” naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Sihova ia ha tāpuaki meiate ia, ʻi hono ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Siope ʻi he nima ʻo Sētané. (Siope 32:2; 42:12) ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke loto-mamahi ʻa Sihova ia ʻi he lea hangatonu ʻa e uitou Salepitá ki he palōfita ko ʻIlaisiaá. Naʻe mahinoʻi ʻe he ʻOtuá naʻe lōmekina ia ʻe he mamahi ʻi he mole atu ʻene tama pē tahá.—1 Tuʻi 17:8-24.
4, 5. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe Sihova ʻa e anga-ʻofa ʻi he anga ʻo ʻene fakafeangai kia ʻApimelekí?
4 Koeʻuhi ʻoku sivisiviʻi ʻe Sihova ʻa e lotó, kuó ne fakahāhaaʻi ʻa e fakaʻatuʻi ʻo aʻu ki he kau taʻetuí. Fakakaukau atu ki heʻene ngaahi feangainga mo ʻApimeleki, ko e tuʻi ʻo e kolo Filisitia ko Kelá. ʻI he ʻikai ke ne ʻilo naʻe ʻosi mali ʻa ʻĒpalahame ia mo Selá, ne hanga ʻe ʻApimeleki ia ʻo ʻave ʻa Sela ke hoko ko hono uaifi. Kae kehe, ki muʻa ke mohe ʻa ʻApimeleki mo Selá, naʻe folofola ʻa Sihova kiate ia ʻi ha misi: “ʻIo, naʻaku ʻilo pe ʻoku ʻatā ho loto ʻi hoʻo fai ko ia, ko ia foki naʻaku taʻofi koe mei he fai angahala kiate au, ʻo ʻikai te u tuku ke ke ala ki he fefine. Pea ko eni ke ke fakafoki ʻa e uaifi ʻo e tangata, he ko e palofita ia, pea te ne hufekina koe, pea te ke moʻui.”—Sen. 20:1-7.
5 Ko hono moʻoní, naʻe lava noa pē kia Sihova ia ke ne fakafeangai anga-kakaha kia ʻApimeleki, ko ha tokotaha lotu ia ki he ngaahi ʻotua loi. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻe faitotonu ʻa e tangatá ni ʻi he tuʻunga ko ʻení. Naʻe anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo ne fakaʻatuʻi ʻi he meʻá ni, peá ne tala ki he tuʻí ʻa e founga ʻe fakamolemoleʻi ai iá pea ke ne kei “moʻui.” ʻIkai ko e faʻahinga ʻOtua ia ʻokú ke loto ke ke lotu ki aí?
6. ʻI he ngaahi founga fē naʻe faʻifaʻitaki ai ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí?
6 Naʻe faʻifaʻitaki haohaoa ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí, ʻo tokangataha pē ki he lelei ʻi heʻene kau ākongá mo mateuteu ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi halá. (Mk. 10:35-45; 14:66-72; Luke 22:31, 32; Sione 15:15) ʻOku fehoanaki ʻa e fakakaukau ʻa Sīsuú mo ʻene ngaahi lea ʻoku hā ʻi he Sione 3:17: “Talaʻehai naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa e ʻAlo ki māmāni ke fakamāua ʻa māmani; ka koeʻuhi ke moʻui ʻa mamani ʻiate ia.” ʻIo, ʻoku lahi fau mo tuʻumaʻu ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe Sihova mo Sīsū kiate kitautolú. ʻOku hā ia ʻi heʻena holi ke tau maʻu ʻa e moʻuí. (Siope 14:15) ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he ʻofa peheé ʻa e ʻuhinga ʻoku sivi ai kitautolu ʻe Sihová, ʻa e anga ʻo ʻene vakai mai kiate kitautolú, pea mo e anga ʻo ʻene ngāue ki he meʻa ʻokú ne ʻafioʻí.—Lau ʻa e 1 Sione 4:8, 19.
Sivisiviʻi ʻi ha Founga ʻOfa
7. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻoku sivi ai kitautolu ʻe Sihová?
7 He toki hala lahi ē ke fakakaukau atu kia Sihova ko ha polisi fakalangi ʻokú ne fakasio hifo mei hēvani ke ne maʻu kitautolu ʻi haʻatau faihala! Ko Sētane ʻa e tokotaha ʻokú ne tukuakiʻi mo fakaangaʻi kitautolú. (Fkh. 12:10) ʻOku aʻu ʻo ne taku ʻoku ʻi ai ha ngaahi taumuʻa kovi lolotonga ia ʻoku halaʻatā ha meʻa pehē! (Siope 1:9-11; 2:4, 5) ʻI he fekauʻaki mo e ʻOtuá, naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ka ne ke nofo, ʻe Iaa, ke lama kovi, ko hai ha taha ʻe tuʻu, Atonai?” (Sāme 130:3) Ko e tali ki he fehuʻi tali loto ko iá ko e, ʻIkai ha taha! (Koh. 7:20) ʻI hono kehé, ʻoku lama kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e fofonga faimeesi mo anga-ʻofa ʻo ha mātuʻa tokanga ʻokú ne loto ke maluʻi ʻene fānau ʻofeiná mei ha kovi. ʻOkú ne faʻa fakatokanga mai kiate kitautolu ʻi heʻetau ngaahi taʻehaohaoá mo ʻetau ngaahi vaivaí koeʻuhi ke tau hao mei he hoko ha kovi kiate kitautolu.—Sāme 103:10-14; Mt. 26:41.
8. ʻOku anga-fēfē hono fakahinohinoʻi mo akonakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití?
8 ʻOku fakahāhaaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fakahinohino mo e akonaki ʻoku tokonaki fakatouʻosi mai ʻi he Tohi Tapú pea ʻi he meʻakai fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻe he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mt. 24:45, PM; Hep. 12:5, 6) ʻOku toe fakaaʻu mai ʻe Sihova ʻa e tokoni ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo e “ngaahi meʻaʻofa ʻi he kau tangata” ʻi aí. (Ef. 4:8, NW) Ko e meʻa ʻoku toe mahulu haké, ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he anga ʻo ʻetau tali ki heʻene akoʻi fakatamai kitautolú, pea ʻokú ne feinga ke tokoniʻi kitautolu ʻo lahi ange. ʻOku pehē ʻe he Sāme 32:8 (PM): “Ko au teu fakabotoʻi koe mo akonakiʻi koe i he hala aia te ke alu ai: teu fakahinohino koe aki hoku mata.” Ko ia, he mahuʻinga lahi ē ke tau fanongo maʻu pē kia Sihova! ʻOku fiemaʻu ke tau hanganaki fakavaivai ʻi hono ʻaó, ʻo ʻiloʻi ko ia ʻetau Faiako mo ʻetau Tamai ʻofá.—Lau ʻa e Mātiu 18:4.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
9 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻofa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau hoko ʻo anga-fefeka tupu mei he loto-hīkisiá, ʻikai ha tuí, pe ‘ko e kākā ʻa angahalá.’ (Hep. 3:13; Sem. 4:6) ʻOku faʻa kamata ʻa e ngaahi tōʻonga ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fakatupulekina ai ʻe ha taha ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi holi ʻoku ʻikai lelei. Te ne aʻu nai ki ha tuʻunga ʻo hono fakafisingaʻi ha akonaki Fakatohitapu feʻungamālie. Ko e toe kovi angé, te ne hoko nai ʻo pīkitai ki heʻene fakakaukau pe ngaahi founga ʻikai ke leleí ʻo ʻai ai ia ko ha fili ʻo e ʻOtuá—ko ha tuʻunga fakalilifu moʻoni ia! (Pal. 1:22-31) Fakakaukau angé ki he meʻa fekauʻaki mo Keiní, ʻa e fuofua foha ʻo ʻĀtama mo ʻIví.
ʻOku ʻAfioʻi ʻe Sihova ʻa e Meʻa Kotoa pea Ngāue ʻo Fakatatau ki Ai
10. Ko e hā naʻe ʻikai hōifua ai ʻa Sihova ki he feilaulau ʻa Keiní, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa Keiní?
10 ʻI hono fai ʻe Keini mo ʻĒpeli ʻena taki taha feilaulau kia Sihová, naʻá Ne mahuʻingaʻia ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻena meʻaʻofá kae toe pehē foki ki heʻena taumuʻá. ʻI hono ʻafioʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi hona lotó, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻene hōifua ki he feilaulau ʻa ʻĒpelí, naʻe fai ʻi he tui, ka ne taʻehōifua ki he feilaulau ʻa Keiní, ʻa ia naʻe hā mei ai ʻi ha founga ʻa e ʻikai ha tuí. (Sen. 4:4, 5; Hep. 11:4) ʻI he ʻikai ke ako mei he meʻa ko iá mo liliu ʻene fakakaukaú, naʻe hoko ʻa Keini ʻo ʻita lahi ki hono tokouá.—Sen. 4:6.
11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Keini ha loto kākaá, pea ko e hā ʻa e lēsoni ai kiate kitautolú?
11 Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa fakatuʻutāmaki ko ʻeni naʻe hokó peá ne folofola anga-fakaʻatuʻi kia Keini, ʻo fakahaaʻi kapau naʻá ne fai lelei, ʻe tupu ai hano fakahīkihikiʻi. Ko hono pangó, ne tukunoaʻi ʻe Keini ia ʻa e akonaki ʻa hono Tokotaha-Fakatupú peá ne fakapoongi hono tokouá. Naʻe toe hā ʻa e kovi ʻa e loto ʻo Keiní ʻi he founga taʻefakaʻapaʻapa ʻa ia naʻá ne tali ʻaki ki he fehuʻi ʻa e ʻOtuá: “Kofaʻā ʻa Epeli ko ho tehina?” Naʻe tali fakafepaki atu ʻa Keini: “ʻOku ʻikai te te ʻilo: he ko e tauhi kita ʻo hoto tokoua?” (Sen. 4:7-9) He kākā lahi ē ʻoku malava ke aʻu ki ai ʻa e lotó—naʻa mo ʻene aʻu ki he tuʻunga ko hono taʻetokaʻi ʻa e akonaki fakahangatonu ʻa e ʻOtuá! (Sel. 17:9) Ko ia ai, tau ako mei he ngaahi fakamatala peheé pea tau fakavavevave ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻoku halá. (Lau ʻa e Semisi 1:14, 15.) Kapau ʻoku fai mai ha akonaki Fakatohitapu kiate kitautolu, ʻofa ke tau houngaʻia ai pea vakai ki ai ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihová.
ʻIkai ha Angahala ʻE Puli
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihova ki he faihalá?
12 ʻOku ongoʻi nai ʻe he niʻihi kapau ʻoku ʻikai ha taha ʻe sio mai ki heʻenau faihalá, te nau hao ai mei he tauteá. (Sāme 19:12) ʻI ha ʻuhinga, ʻoku ʻikai ha meʻa pehē ia ko ha angahala ʻe puli. “ʻOku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hep. 4:13) Ko Sihová ko ha Fakamaau ʻokú ne sivisiviʻi ʻetau fakaueʻiloto loloto tahá, pea ʻokú ne fai ha tali ki he faihalá ʻi ha founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakamaau totonu haohaoá. Ko iá ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni.” Ka, ki he taʻefakatomalá, ʻe “ikai ʻaupito te ne fakaʻatā” ʻi he taimi ʻoku “angahala fie angahala” ai ʻa e faʻahinga tāutahá pe fakahāhā ha fakakaukau mioʻi pe kākaá. (Eki. 34:6, 7; Hep. 10:26) Naʻe hā ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi he ngaahi feangai ʻa Sihova mo ʻĀkani pea mo ʻAnanaia mo Sāfailá.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa e kaunga moʻoni ʻa e fakakaukau halá ki he tōʻonga kovi ʻa ʻĀkaní?
13 ʻI hono maumauʻi fakahangatonu ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe toʻo ʻe ʻĀkani ia ʻa e koloa vete mei he kolo ko Sielikoó ʻo fūfuuʻi ʻi hono tēnití, ngalingali naʻe kau ki ai mo hono fāmilí. ʻI he taimi naʻe fakaeʻa ai ʻene angahalá, naʻe fakahaaʻi ʻe ʻĀkani naʻá ne lāuʻilo ki he mafatukituki ʻo e meʻa naʻá ne faí, he naʻá ne pehē: “Kuo u fai angahala kia Sihova.” (Sios. 7:20) ʻI he hangē ko Keiní, naʻe fakatupulekina ʻe ʻĀkani ha loto naʻe kovi. ʻI he meʻa fekauʻaki mo ʻĀkaní, naʻe hoko ʻa e mānumanú ko ha moʻoniʻi meʻa tefito naʻá ne hoko ai ʻo kākaá. Koeʻuhi ko e koloa vete mei Sielikoó ko e meʻa ia ʻa Sihova, ko hono moʻoní naʻe kaihaʻa ʻa ʻĀkani mei he ʻOtuá, pea naʻe mole ai ʻene moʻuí pea mo hono fāmilí.—Sios. 7:25.
14, 15. Ko e hā naʻe tuha ai ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila mo e taʻehōifua ki ai ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e lēsoni ai kiate kitautolú?
14 Ko ʻAnanaia mo hono uaifí, ʻa Sāfaila, ko e ongo mēmipa kinaua ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi Selusalemá. ʻI he hili ʻa e Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe fokotuʻu ai ha tokoni fakapaʻanga ke feauʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa e kau tui foʻou mei he ngaahi fonua mamaʻó ʻa ē naʻa nau kei nofo ʻi Selusalemá. Ko e tokoni fakapaʻangá ni naʻe faiʻaki pē ʻa e ngaahi tokoni loto-fiefoaki. Naʻe fakatau atu ʻe ʻAnanaia ha konga kelekele pea ʻoatu pē ha konga ʻo e paʻangá ki he tokoni fakapaʻangá. Kae kehe, naʻe ʻilo lelei ʻa hono uaifí ki he fakangalingali ʻa ʻAnanaia naʻá ne tokoni ʻaki ʻa e paʻangá fakakātoa. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe loto ʻa e ongo meʻá ni ke na maʻu ha lāngilangi makehe ʻi he fakatahaʻangá. Ka ko ʻena tōʻonga kākā ʻeni. ʻI ha founga fakaemana, naʻe fakahā ai ʻe Sihova ʻa e kākaá ni ki he ʻapositolo ko Pitá, ʻa ia naʻá ne ʻeke kia ʻAnanaia pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá ne faihala aí. ʻI he hili pē iá, naʻe tō ʻa ʻAnanaia ki lalo ʻo ne mate. Hili pē ha taimi siʻi mei ai, naʻe toe mate mo Sāfaila.—Ng. 5:1-11.
15 Naʻe ʻikai ke tō ʻa ʻAnanaia mo Sāfaila ʻi ha vaivaiʻanga fakataimi pē. Naʻá na faʻufaʻu mo loi ʻi he feinga ke kākaaʻi ʻa e kau ʻapositoló. Ko e toe kovi angé, naʻá na ‘lohiakiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ʻOtuá.’ ʻOku fakahāhā mahino ʻe he tali ki ai ʻa Sihová ʻokú ne mateuteu ke maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei he kau mālualoí. Ko e moʻoni, “ko e meʻa fakailifia ke te to ki he nima ʻo e ʻOtua ʻoku Moʻui”!—Hep. 10:31.
Tauhi Maʻu ʻa e Anga-Tonú ʻi he Taimi Kotoa Pē
16. (a) ʻI he founga fē ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakameleʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ke fakameleʻiʻaki ʻa e kakai ʻi ho feituʻú?
16 ʻOku fai ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa pē te ne malavá ke fakameleʻiʻaki kitautolu pea mo ʻai ke mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová. (Fkh. 12:12, 17) Ko e ngaahi fakakaukau kovi ʻa e Tēvoló ʻoku hā mahino mai ia ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku maʻunimā ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú mo e fakamālohí. ʻOku lava noa pē he taimí ni ke te sio ʻi he ngaahi meʻa fakalieliá he komipiutá pe ngaahi naunau fakaʻilekitulōnika kehé. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau tō ʻi he ngaahi ʻoho ʻa Sētané. Kae ʻofa ke hoko ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻo hangē ko e ngaahi fakakaukau ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Teu fai fakabotoboto i he hala haohaoa. . . . Teu eveeva i hoku fale i he loto haohaoa.”—Sāme 101:2, PM.
17. (a) Ko e hā ʻoku faifai atu ai ʻo fakaeʻa mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi angahala fufuú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?
17 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi fakaemana mai ʻe Sihova ia ʻa e angahala mamafá mo e ngaahi tōʻonga kākaá ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he kuohilí. Ka, ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pea ʻokú ne fakaeʻa mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fufuú ʻi heʻene taimi mo ʻene founga pē ʻaʻana. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku fuʻu eʻa ʻa e angahala ʻa e kakai niʻihi, ʻo muʻa ki he fakamāu, kae kimui ʻa e angahala ʻa e niʻihi.” (1 Tim. 5:24) Ko e taumuʻa tefito ʻa Sihova ki heʻene fakaeʻa mai ʻa e ngaahi ngāue koví ko e ʻofa. ʻOkú ne ʻofa ʻi he fakatahaʻangá pea mo finangalo ke maluʻi ʻa hono tuʻunga maʻá. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne fakahāhā ʻa e meesi ki he faʻahinga ne faiangahala ka kuo nau fakatomala moʻoni he taimi ní. (Pal. 28:13) Ko ia, tau feinga ke tauhi maʻu ha loto kakato ki he ʻOtuá pea talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina fakameleʻi kotoa pē.
Tauhi Maʻu ha Loto Kakato
18. Naʻe fiemaʻu ʻe Tuʻi Tēvita hono fohá ke fēfē ʻa ʻene ongoʻi ki he ʻOtuá?
18 Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita ki hono foha ko Solomoné: “Ke ke ilo ekoe ki he Otua o hoo tamai, bea ke tauhi kiate ia aki ho loto katoa, bea i he loto fie fai: he oku hakule e Jihova ae loto kotoabe, bea oku ne iloʻi ae filioi moe fakakaukau kotoabe.” (1 Kal. 28:9, PM) Naʻe fiemaʻu ʻe Tēvita hono fohá ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko e tui pē ki he ʻOtuá. Naʻá ne fiemaʻu ke houngaʻia ʻa Solomone ʻi he lahi ʻo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi Heʻene kau sevānití. ʻOkú ke houngaʻia pehē ʻia Sihova?
19, 20. Fakatatau ki he Sāme 19:7-11, ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Tēvita?
19 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e kakai ʻoku hehema totonu honau lotó ʻe tohoaki kinautolu kiate ia pea ʻe hanga ʻe hono ngaahi ʻulungāanga fakaʻofoʻofá ʻo ʻai kinautolu ke nau ongoʻi ofi kiate ia. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau feinga ke ʻiloʻi ia pea hoko ʻo maheni mo hono ʻulungāanga fisifisimuʻá. ʻE anga-fēfē ʻetau fai iá? ʻAki hono ako ʻene Folofolá pea mo hono hokosia ʻene tāpuakí ʻi heʻetau moʻuí.—Pal. 10:22; Sione 14:9.
20 ʻOkú ke lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá fakataha mo e ʻatamai houngaʻia mo faʻa lotu? ʻOkú ke sio ki he mahuʻinga ʻo e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú? (Lau ʻa e Sāme 19:7-11.) Kapau ʻoku pehē, ʻe hokohoko atu ʻa e tupulaki ʻa hoʻo tui kia Sihová pea mo hoʻo ʻofa kiate iá. Pea ʻi heʻene peheé, te ne ʻunuʻunu mai leva ʻo toe ofi ange kiate koe, pea hangē ko e laú, te ne ʻaʻeva fetakinima mo koe. (Ai. 42:6; Sem. 4:8) ʻIo, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻia koé ʻaki hono tāpuakiʻi koe mo maluʻi fakalaumālie koe ʻi hoʻo fononga atu ʻi he hala ʻefiʻefi ki he moʻuí.—Sāme 91:1, 2; Mt. 7:13, 14.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku sivi ai kitautolu ʻe Sihová?
• Ko e hā ʻokú ne fakatupunga ʻa e faʻahinga tāutaha ke nau hoko ko e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá?
• ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ko ha tokotaha moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu?
• ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ha loto kakato ki he ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo hangē ha mātuʻa tokangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he meʻa fekauʻaki mo ʻAnanaiá?
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Ko e hā ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau hanganaki tauhi ʻa Sihova ʻaki ha loto kakató?