-
Fulihi ʻa e Fakaʻuhinga ʻOku Fepaki mo e ʻIlo Fekauʻaki mo e ʻOtuá!Ko e Taua Leʻo (Ako)—2019 | Sune
-
-
1. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane paní?
“TUKU,” ko e fakatokanga ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Tuku ʻa e hā? “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení.” (Loma 12:2) Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e hā naʻá ne fai ai ʻa e ekinaki mālohi ko ia ki he kau tangata mo e kau fefine naʻe fakatapui ki he ʻOtuá pea pani ʻe he laumālie māʻoniʻoní?—Loma 1:7.
2-3. ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihová, ka ʻe lava fēfē ke tau toʻo atu ʻa e ngaahi meʻa “ʻoku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” mei heʻetau fakakaukaú?
2 Naʻe hohaʻa ʻa Paula koeʻuhí ko e niʻihi ʻo e Kau Kalisitiané ngalingali naʻe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi fakaʻuhinga ʻikai lelei mo e ngaahi filōsofia naʻe pouaki ʻe he māmani ʻo Sētané. (ʻEf. 4:17-19) ʻE lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu. ʻI he feinga feifeingavale ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihová, ko Sētane, ʻa e ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe. Ko e taha ai ko hono ngāueʻaki ha hehema pē ʻoku tau maʻu nai ki ha taumuʻa siokita pe fieongoongoa. ʻE aʻu nai ʻo ne ngāueʻaki ha tafaʻaki pau ʻi hotau puipuituʻá, ko hotau anga fakafonuá pe ko ʻetau akó ke ʻai ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá.
-
-
Fulihi ʻa e Fakaʻuhinga ʻOku Fepaki mo e ʻIlo Fekauʻaki mo e ʻOtuá!Ko e Taua Leʻo (Ako)—2019 | Sune
-
-
-
Fulihi ʻa e Fakaʻuhinga ʻOku Fepaki mo e ʻIlo Fekauʻaki mo e ʻOtuá!Ko e Taua Leʻo (Ako)—2019 | Sune
-
-
“FAKAFOʻOU HOMOU ʻATAMAÍ”
4. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻe pau ke fai ʻe he tokolahi ʻo kitautolu ʻi heʻetau fuofua tali ʻa e moʻoní?
4 Fakakaukau ki he ngaahi liliu naʻe fiemaʻu ke ke fai ʻi hoʻo fuofua tali ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fili ke tauhi kia Sihová. Ki he tokolahi ʻo kitautolu, naʻe kau heni hono tuku hono fai ʻa e ngaahi tōʻonga hala ʻe niʻihi. (1 Kol. 6:9-11) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he tokoni ʻa Sihova ʻi hono ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angahalaʻia peheé!
5. Ko e hā ʻa e ngāue ʻe ua ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 12:2?
5 Kae kehe, kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau hoko ʻo fakafiefiemālie. Neongo kuo tau tuku hono fakahoko ʻa e ngaahi angahala mamafa naʻa tau fai ki muʻa ʻi he papitaisó, ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau ngāue mālohi ke fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke foki ki he ngaahi tōʻonga ko ia ki muʻá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Naʻe tali ʻe Paula: “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení, ka ke fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí.” (Loma 12:2) Ko ia kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke “tuku hono fakafuo” pe tākiekina kitautolu ʻe he māmani ko ení. Uá, ʻoku fiemaʻu ke fai hotau “liliú” ʻaki hono fakafoʻou hotau ʻatamaí.
6. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakakaukau ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 12:43-45?
6 Ko e liliu naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he liliu pē ʻi he fōtunga hā maí. ʻOku kaunga ki ai ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo kitautolu. (Sio ki he puha “Liliu pe Fakapuli?”) ʻOku fiemaʻu ke tau fakafoʻou hotau ʻatamaí—ʻa ʻetau ngaahi tōʻonga, ongoʻi mo e hehema ʻi lotó. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kotoa, ‘Ko e ngaahi liliu ʻoku ou fai ke hoko ko ha Kalisitiané ko ha fai fakamamata pē, pe ʻoku ou hoko moʻoni ko ha Kalisitiane ʻi loto?’ Ko e kehekehé ʻoku mahuʻinga. ʻI heʻene ngaahi lea ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 12:43-45, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke faí. (Lau.) Ko e fakakaukau ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lea ko iá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ení: ʻOku ʻikai feʻunga pē hono toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau halá; ʻoku fiemaʻu ke tau fetongiʻaki ia ʻa e fakakaukau fakaʻotua.
-