KUPU AKO 24
Fulihi ʻa e Fakaʻuhinga ʻOku Fepaki mo e ʻIlo Fekauʻaki mo e ʻOtuá!
“ʻOku mau fulihi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga mo e meʻa māʻolunga kotoa pē kuo ʻohake ʻo fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá.”—2 KOL. 10:5.
HIVA 18 ʻOfa Mateaki ʻa e ʻOtuá
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane paní?
“TUKU,” ko e fakatokanga ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Tuku ʻa e hā? “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení.” (Loma 12:2) Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e hā naʻá ne fai ai ʻa e ekinaki mālohi ko ia ki he kau tangata mo e kau fefine naʻe fakatapui ki he ʻOtuá pea pani ʻe he laumālie māʻoniʻoní?—Loma 1:7.
2-3. ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihová, ka ʻe lava fēfē ke tau toʻo atu ʻa e ngaahi meʻa “ʻoku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” mei heʻetau fakakaukaú?
2 Naʻe hohaʻa ʻa Paula koeʻuhí ko e niʻihi ʻo e Kau Kalisitiané ngalingali naʻe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi fakaʻuhinga ʻikai lelei mo e ngaahi filōsofia naʻe pouaki ʻe he māmani ʻo Sētané. (ʻEf. 4:17-19) ʻE lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu. ʻI he feinga feifeingavale ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihová, ko Sētane, ʻa e ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe. Ko e taha ai ko hono ngāueʻaki ha hehema pē ʻoku tau maʻu nai ki ha taumuʻa siokita pe fieongoongoa. ʻE aʻu nai ʻo ne ngāueʻaki ha tafaʻaki pau ʻi hotau puipuituʻá, ko hotau anga fakafonuá pe ko ʻetau akó ke ʻai ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá.
3 ʻOku malava ke tau toʻo atu ha ngaahi meʻa “ʻoku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” mei heʻetau fakakaukaú? (2 Kol. 10:4) Fakatokangaʻi ʻa e tali ʻa Paulá: “ʻOku mau fulihi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga mo e meʻa māʻolunga kotoa pē kuo ʻohake ʻo fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea ʻoku mau taki pōpula mai ʻa e fakakaukau kotoa pē ke ʻai ia ke talangofua ki he Kalaisí.” (2 Kol. 10:5) ʻIo, ʻi he tokoni ʻa Sihová ʻe lava ke tau toʻo atu ʻa e ngaahi fakaʻuhinga halá. Hangē pē ko hono lava ke toʻo atu ʻe ha faitoʻo ʻa e koná, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toʻo atu ʻa e ngaahi nunuʻa kona ʻo e māmani ʻo Sētané.
“FAKAFOʻOU HOMOU ʻATAMAÍ”
4. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻe pau ke fai ʻe he tokolahi ʻo kitautolu ʻi heʻetau fuofua tali ʻa e moʻoní?
4 Fakakaukau ki he ngaahi liliu naʻe fiemaʻu ke ke fai ʻi hoʻo fuofua tali ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fili ke tauhi kia Sihová. Ki he tokolahi ʻo kitautolu, naʻe kau heni hono tuku hono fai ʻa e ngaahi tōʻonga hala ʻe niʻihi. (1 Kol. 6:9-11) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he tokoni ʻa Sihova ʻi hono ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga angahalaʻia peheé!
5. Ko e hā ʻa e ngāue ʻe ua ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 12:2?
5 Kae kehe, kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau hoko ʻo fakafiefiemālie. Neongo kuo tau tuku hono fakahoko ʻa e ngaahi angahala mamafa naʻa tau fai ki muʻa ʻi he papitaisó, ʻoku kei fiemaʻu pē ke tau ngāue mālohi ke fakaʻehiʻehi mei ha meʻa pē ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke foki ki he ngaahi tōʻonga ko ia ki muʻá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia? Naʻe tali ʻe Paula: “Tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení, ka ke fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí.” (Loma 12:2) Ko ia kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku fiemaʻu ke “tuku hono fakafuo” pe tākiekina kitautolu ʻe he māmani ko ení. Uá, ʻoku fiemaʻu ke fai hotau “liliú” ʻaki hono fakafoʻou hotau ʻatamaí.
6. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakakaukau ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 12:43-45?
6 Ko e liliu naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paulá ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he liliu pē ʻi he fōtunga hā maí. ʻOku kaunga ki ai ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo kitautolu. (Sio ki he puha “Liliu pe Fakapuli?”) ʻOku fiemaʻu ke tau fakafoʻou hotau ʻatamaí—ʻa ʻetau ngaahi tōʻonga, ongoʻi mo e hehema ʻi lotó. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kotoa, ‘Ko e ngaahi liliu ʻoku ou fai ke hoko ko ha Kalisitiané ko ha fai fakamamata pē, pe ʻoku ou hoko moʻoni ko ha Kalisitiane ʻi loto?’ Ko e kehekehé ʻoku mahuʻinga. ʻI heʻene ngaahi lea ʻoku lēkooti ʻi he Mātiu 12:43-45, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke faí. (Lau.) Ko e fakakaukau ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lea ko iá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e moʻoni mahuʻinga ko ení: ʻOku ʻikai feʻunga pē hono toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau halá; ʻoku fiemaʻu ke tau fetongiʻaki ia ʻa e fakakaukau fakaʻotua.
“FAKAFOʻOU ʻA HOMOU TŪKUNGA FAKAEFAKAKAUKAU ʻA IA ʻOKÚ NE TĀKIEKINA KIMOUTOLÚ”
7. ʻE lava fēfē ke tau liliu ʻa hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó?
7 ʻOku malava ke tau liliu ʻetau ngaahi hehema tefitó pe ko hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó? ʻOku tali ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku totonu ke hokohoko atu hono fakafoʻou ʻa homou tūkunga fakaefakakaukau ʻa ia ʻokú ne tākiekina kimoutolú, pea ʻoku totonu ke mou kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻou ʻa ia naʻe fakatupu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māʻoniʻoni moʻoni mo e mateaki moʻoni.” (ʻEf. 4:23, 24) ʻIo, ʻoku malava ke liliu ʻa hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó, ka ʻoku ʻikai faingofua ke fai pehē. ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono talitekeʻi pē ʻa e ngaahi holi mo e tōʻonga halá. ʻOku fiemaʻu ke tau liliu ʻa e “tūkunga fakaefakakaukau ʻa ia ʻokú ne tākiekina” kitautolú. ʻOku kau ki ai hono liliu ʻetau ngaahi holí, hehemá mo ʻetau fakaueʻilotó. ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e ngāue hokohoko.
8-9. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻi he hokosia ʻa ha tokoua ʻa e fiemaʻu ke tau liliu hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó?
8 Tau lāulea angé fekauʻaki mo ha tokoua naʻe anga-fakamālohi ki muʻa. Hili ʻene tuku ʻene konā mo e fuhú, naʻá ne taau ke papitaiso, ʻo ʻoatu ai ʻa e fakamoʻoni lelei ki he kiʻi kolo naʻe nofo aí. Ka ʻi he efiafi ʻe taha, hili ʻene papitaisó, naʻá ne fehangahangai mo ha ʻahiʻahi taʻeʻamanekina. Naʻe haʻu ha tangata konā ki hono ʻapí ʻo pole fuhu ange kiate ia. ʻI he kamatá naʻe talitekeʻi ʻe he tokouá ʻene holi ke fuhú. Ka ʻi he laukovi ʻa e tangatá ki he huafa ʻo Sihová, naʻe ʻikai makātakiʻi eni ʻe he tokoua foʻoú. Naʻá ne hangatonu atu ʻo tuki pohu ʻa e tangatá. Ko e hā ʻa e palopalemá? Neongo ko ʻene ako ʻa e Tohi Tapú naʻe tokoniʻi ai ia ke ne talitekeʻi ʻene ngaahi hehema fakamālohí, naʻe teʻeki ai ke ne malava ke liliu ʻa e tūkunga fakaefakakaukau ʻokú ne tākiekina iá. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, naʻe teʻeki ai ke ne liliu ʻa hono tuʻunga moʻoni ʻi lotó.
9 Kae kehe, naʻe ʻikai foʻi ʻa e tokoua ko ení. (Pal. 24:16) ʻI he tokoni ʻa e kau mātuʻá, naʻe hokohoko atu ʻene fai ʻa e fakalakalaka lelei. Naʻe faai atu pē ʻo ne taau ke hoko ko ha mātuʻa. Pea ʻi he efiafi ʻe taha, ʻi tuʻa pē ʻi he Fale Fakatahaʻangá, naʻá ne fehangahangai mo e pole meimei tatau mo ia naʻá ne hokosia ʻi he laui taʻu ki muʻá. Naʻe teu ke tā ʻe ha tangata konā ʻa e taha ʻo e kau mātuʻá. Ko e hā naʻe fai ʻe hotau tokouá? ʻI ha founga anga-fakatōkilalo mo nonga, naʻá ne fakaʻuhinga mo e tangata konaá, fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá, pea tokoniʻi ʻa e tangata konaá ke foki ki hono ʻapí. Ko e hā ʻa e meʻa kuo liliú? Kuo liliu ʻe he tokouá ʻa e tūkunga fakaefakakaukau ʻokú ne tākiekina iá. Ko hono moʻoní, kuó ne liliu ʻo hoko ko ha tokotaha melino mo anga-fakatōkilalo—ʻo ʻave ai ʻa e lāngilangí kia Sihova!
10. Ko e hā ʻoku kau ki hono fai ʻo e ngaahi liliu ko ení?
10 Ko e ngaahi liliu ko ení ʻoku ʻikai ke hoko vave pē; pe hoko fakafokifā. ʻE fiemaʻu nai ke tau “feinga fakamātoato” ʻi ha laui taʻu. (2 Pita 1:5) ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e “ʻi he moʻoní” ʻi ha vahaʻa taimi pau. ʻOku fiemaʻu ke tau fai hotau tūkuingatá ke liliu hotau tangata ʻi lotó. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi sitepu tefito te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e liliu ko ení. Tau sivisiviʻi angé ʻa e niʻihi ʻo kinautolu.
FOUNGA KE LILIU AI ʻA E TŪKUNGA FAKAEFAKAKAUKAU ʻOKÚ NE TĀKIEKINA KITAUTOLÚ
11. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke liliu ʻa e tūkunga fakaefakakaukau ʻokú ne tākiekina kitautolú?
11 Ko e lotú ʻa e ʻuluaki sitepu mahuʻingá. ʻOku fiemaʻu ke tau lotu ʻo hangē ko ia ko e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻE ʻOtua, fakatupu ʻiate au ha loto-maʻa, pea ʻai kiate au ha laumālie foʻou, ha laumālie ʻoku tuʻu maʻu.” (Saame 51:10) Kuo pau ke tau lāuʻilo ki he fiemaʻu ke liliu ʻa e tūkunga fakaefakakaukau ʻokú ne tākiekina kitautolú pea kole kia Sihova ki ha tokoni. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke fai ʻa e liliú? ʻE lava ke fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau ʻIsileli loto-fefeka ʻi he ʻaho ʻo ʻIsikelí: “Te u foaki kiate kinautolu ha loto fāʻūtaha, pea te u ʻai kiate kinautolu ha laumālie foʻou; pea . . . ʻoange kiate kinautolu ha loto fakaekakano, [ʻa ia, ko e loto ʻoku ongongofua ki he tataki ʻa e ʻOtuá].” (ʻIsi. 11:19; fkm. ʻi lalo) Naʻe loto-lelei ʻa Sihova ke tokoni ki he kau ʻIsileli ko iá ke nau liliu, pea ʻokú ne loto-lelei ke tokoniʻi foki mo kitautolu.
12-13. (a) Fakatatau ki he Saame 119:59, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki aí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke ke ʻeke hifo kiate koé?
12 Ko e fakalaulaulotó ʻa e sitepu mahuʻinga hono uá. ʻI heʻetau sio fakamamaʻu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho taki taha, ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto, pe fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi fakakaukau mo e ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke tau liliú. (Lau ʻa e Saame 119:59; Hep. 4:12; Sēm. 1:25) Kuo pau ke tau feinga ke ʻiloʻi ha faʻahinga hehema pē ʻoku tau maʻu nai ʻa ia ʻoku tākiekina ʻe he ngaahi filōsofia fakaetangatá. ʻOku fiemaʻu ke tau fakahaaʻi faitotonu hotau ngaahi vaivaiʻangá pea ngāue mālohi leva ke toʻo atu ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ko iá.
13 Ko e fakatātaá, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ʻi ai nai ha kiʻi meheka pe loto-kovi ʻi hoku lotó?’ (1 Pita 2:1) ‘ʻOku ou ongoʻi nai ha kiʻi hīkisia ʻiate au koeʻuhi ko hoku puipuituʻá, akó pe tuʻunga fakapaʻangá?’ (Pal. 16:5) ‘ʻOku ou siolalo ki he niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e meʻa tatau mo aú pe ʻoku nau haʻu mei ha puipuituʻa fakamatakali kehe?’ (Sēm. 2:2-4) ‘ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmani ʻo Sētané?’ (1 Sio. 2:15-17) ‘ʻOku ou saiʻia ʻi he fakafiefia taʻetaau mo fakamālohí?’ (Saame 97:10; 101:3; ʻĒm. 5:15) Ko e tali ki he ngaahi fehuʻi fakafoʻituitui ko ení ʻe fakahaaʻi atu nai ai ʻa e tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue ki aí. ʻI hono ikunaʻi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga “ʻoku mālohi hangē ha ngaahi kolotaú” ʻi hotau lotó, ʻoku tau fakahōifuaʻi ai ʻetau Tamai fakahēvaní.—Saame 19:14.
14. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai hono fili ʻa e kaungāmeʻa leleí?
14 Ko hono fili ʻa e kaungāmeʻa leleí ʻa e sitepu mahuʻinga hono tolú. Pe ʻoku tau fakatokangaʻi pe ʻikai, ʻoku tākiekina mālohi kitautolu ʻe he faʻahinga ʻoku tau feohi mo iá. (Pal. 13:20) ʻI he ngāueʻangá pe ʻi he ʻapiakó, ngalingali ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe he faʻahinga heʻikai te nau tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e fakakaukau fakaʻotuá. Kae kehe, ʻoku lava ke tau maʻu ʻa e feohi lelei tahá ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko e feituʻu ia ʻe lava ke ueʻi pe langaʻi ai kitautolu ki he “ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.”—Hep. 10:24, 25, fkm. ʻi lalo.
HOKO ʻO “TUʻU MAʻU ʻI HE TUÍ”
15-16. ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke liliu ʻetau fakakaukaú?
15 Neongo ia, manatuʻi, ʻoku fakapapauʻi ʻe Sētane ke liliu ʻetau fakakaukaú. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e faʻahinga fakaʻuhinga kotoa pē ke ne maumauʻi ʻa e tākiekina ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.
16 ʻOku hokohoko atu hono ʻeke ʻe Sētane ʻa e fehuʻi tatau naʻá ne ʻeke kia ʻIvi ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení: “Ko e moʻoni koā naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē . . . ?” (Sēn. 3:1) ʻI he māmani ko eni ʻoku puleʻi ʻe Sētané, ʻoku tau faʻa fanongo ki he ngaahi fehuʻi fakatupu veiveiua, hangē ko ení: ‘Ko e moʻoni koā ʻoku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ʻa e mali ʻa e tangata mo e tangatá pe fefine mo e fefiné? Ko e moʻoni koā ʻoku ʻikai loto ʻa e ʻOtuá ke ke kātoangaʻi ʻa e Kilisimasí mo e faiʻahó? Ko e moʻoni koā ʻoku ʻamanekina ʻe ho ʻOtuá ke ke talitekeʻi ʻa e huhu totó? Ko e moʻoni koā ʻoku ʻamanekina ʻe ha ʻOtua ʻofa ke ke fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e ngaahi ʻofaʻanga kuo tuʻusí?’
17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fehuʻi fakatupu veiveiuá, pea ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Kolose 2:6, 7 ʻe lava ke hokó?
17 ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo tuipau ki heʻetau ngaahi tuí. Kapau ʻoku ʻikai ke tau tali ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo ʻetau tuí, ʻe lava ke tau kamata veiveiua fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí. Ko e ngaahi veiveiua ko iá ʻe lava ke faai atu pē ʻo mioʻi ai ʻetau fakakaukaú pea fakaʻauha ʻetau tuí. Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau faí? ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakafoʻou hotau ʻatamaí, koeʻuhi ke tau lava ʻo fakamoʻoniʻi kiate kitautolu “ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:2) Fakafou ʻi he ako tuʻumaʻu, ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoni kuo tau ako mei he Tohi Tapú. ʻE lava ke tau tuipau kakato ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku tonú. Pea hangē ko ha fuʻu ʻakau ʻoku faiaka loloto, te tau hoko ʻo faiaka mālohi, “ʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí.”—Lau ʻa e Kolose 2:6, 7.
18. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke toʻo atu ʻa e ngaahi nunuʻa kona ʻo e māmani ʻo Sētané?
18 Heʻikai lava ʻe ha toe tokotaha ke ne ʻai ke tuʻu maʻu hoʻo tuí, ko ia hokohoko atu ke fakafoʻou ʻa e tūkunga fakaefakakaukau ʻokú ne tākiekina koé. Lotu maʻu pē; kōlenga ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová. Fakalaulauloto lahi; hokohoko atu hono sivisiviʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e fakaueʻilotó. Kumi ʻa e ngaahi kaungāmeʻa lelei; feohi mo e faʻahinga tāutaha te nau tokoniʻi koe ke liliu hoʻo fakakaukaú. ʻI hoʻo fai peheé, te ke toʻo atu ai ʻa e ngaahi nunuʻa kona ʻo e māmani ʻo Sētané pea fulihi lavameʻa “ʻa e ngaahi fakaʻuhinga mo e meʻa māʻolunga kotoa pē kuo ʻohake ʻo fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá.”—2 Kol. 10:5.
HIVA 48 ʻAʻeva Fakaʻaho mo Sihova
a Ko ʻetau fakakaukaú ʻoku tākiekina ia ki he lelei ange pe kovi ange ʻe hotau puipuituʻá, ko hotau anga fakafonuá mo ʻetau akó. Te tau ʻilo nai ko e ngaahi tōʻonga hala ʻe niʻihi kuo faiaka mālohi ʻi hotau angaʻitangatá. ʻE fakahaaʻi mai ʻi he kupu ko ení ʻa e founga ʻe lava ke tau mapuleʻi ai ha faʻahinga hehema fehālaaki pē kuo tau fakatupulekina nai.