ʻOkú Ke Fakaʻapaʻapaʻi Honau Ngeiá?
ʻI HONO fakatahatahaʻi ʻo hangē ha fanga manú pea fakaheka ʻi he kinohaʻa mo e namukū ʻikai ala tui ki ai, naʻe fakauta vaka atu ʻa e kau tuʻufonua ʻAfiliká ʻo hangē ha ngaahi utá ki he ʻotu ʻAmeliká. Naʻe laka hake ʻi he vaeua ʻo kinautolu, naʻe ʻamanekina ʻe mate ki muʻa ʻoku teʻeki aʻu ki he feituʻu naʻe ʻave kinautolu ki aí. Naʻe fakamavaheʻi anga-fakamamahi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, ʻo halaʻatā ke toe fai ha fesiofaki. Ko e fakatau pōpulá naʻe kau ia ʻi he ngaahi meʻa fakapoʻuli taha kuo hoko ʻi he feangainga taʻeʻofa ʻa e tangatá mo hono kaungā faʻahingá. Naʻe hā ʻa e toe ngaahi meʻa peheé ʻi he taimi naʻe puleʻi kakaha ai ʻe he kau ikuna mālohí ʻa e kakai tuʻufonua taʻehamaluʻangá.
Ko hono huʻihuʻi ʻa e ngeiá mei ha taha, ʻe lava ke hoko ʻo fakamamahi ange ia ʻi hono fakahoko ha ngaahi tā fakaesino. ʻOku fakatuʻutāmaki ia ki he laumālie fakaetangatá. Neongo kuo fakangata ʻa e fakapōpulá ʻi he ngaahi fonua lahi, ko hono holoki ʻo e ngeia fakaetangatá ʻoku kei hokohoko atu pē, ngalingali ʻi ha ngaahi founga olopoto ange.
Ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku nau feinga ke muimui ki he akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ke ‘ʻofa ki honau kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻenau ʻofa kiate kinautolú.’ Ko ia, ʻoku nau ʻeke hifo kiate kinautolu, ‘ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngeia fakafoʻituitui ʻo e niʻihi kehé?’—Luke 10:27.
Fakatātaaʻi ʻo e Ngeiá
Ko e ngeiá, ʻo fakatatau ki ha tikisinale, ko e anga pe tuʻunga ʻo e hoko ʻo taau, fakalāngilangiʻi, fakamahuʻingaʻi. He fakamatala feʻungamālie moʻoni ia ʻo e tuʻunga ʻo e Hau Fakalevelevá, ʻa Sihova ko e ʻOtuá! Ko hono moʻoní, ʻoku toutou fakafelāveʻi ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa Sihova mo hono tuʻunga haú pea mo e ngeiá. Ko Mōsese, ʻAisea, ʻIsikeli, Taniela, ko e ʻaposetolo ko Sioné, pea mo e niʻihi kehe, naʻa nau monūʻia ʻi hono foaki ange ʻa e ngaahi vīsone fakamānavaʻi ʻo e Fungani Māʻolungá pea mo hono ʻafioʻanga fakahēvaní, pea ko ʻenau ngaahi fakamatalá ʻoku nau fakatātaaʻi faitatau ʻa e molumalu fakaʻulia mo e ngeia. (Ekisoto 24:9-11; Aisea 6:1; Isikeli 1:26-28; Taniela 7:9; Fakahā 4:1-3) ʻI ha lotu fakahīkihiki, naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻOku oʻou, ʻEiki, ʻa e maʻolunga, mo e malohinga, mo e langilangiʻia, mo e ikuna, mo e [“ngeia,” NW]; he ko e meʻa kotoa ʻi he langi mo mamani ko hoʻo meʻa.” (1 Kalonikali 29:11) Ko e moʻoni, ʻoku halaʻatā ha taha ʻoku taau lahi ange mo e lāngilangí mo e mahuʻingá ʻia Sihova tonu ko e ʻOtuá.
ʻI hono fakatupu ʻo e tangatá ʻi hono ʻīmisí mo hono tataú, naʻe foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ha tufakanga ʻo e ʻaonga, tokaʻi-kita, pea mo e ngeia. (Senesi 1:26) Ko ia ai, ʻi heʻetau feangainga mo e niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻoange ki he tokotaha taki taha ʻa e lāngilangi mo e fakaʻapaʻapa ʻoku taau mo iá. ʻI heʻetau fai peheé, ko e moʻoni, ko ʻetau ʻilo ia ʻa e Matavai ʻo e ngeia fakaetangatá, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.—Sāme 8:4-9.
Ngeia ʻi he Ngaahi Vahaʻangatae Fakaefāmilí
ʻI hano fakamānavaʻi, ko e ʻaposetolo ko Pitá, ʻa ia ko ha tangata mali, naʻá ne akonekina ʻa e ngaahi husepāniti Kalisitiané ke ʻoange ki honau ngaahi uaifí “he ko e hama vaivai . . . hanau fakaʻapaʻapa.” (1 Pita 3:7; Mātiu 8:14) “Pea ko e uaifi,” ko e akonaki ia ʻa Paulá, “ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” (Efeso 5:33) Ko ia ai, ʻi he malí, ko e fakalāngilangiʻi mo e fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngeia fakafoʻituitui ha hoa ʻo ha taha, ko ha fiemaʻu ia ʻa e Tohitapú. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ai ke fakahāhā ʻení?
Hangē pē ko hono fakamoʻui ʻe he vaí ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu, ko e lea leleí mo e tōʻonga anga-ʻofa ʻi he vahaʻa ʻo e husepānití mo e uaifí, tatau pē ʻi he kakaí pe fakaekinaua, te ne lava ʻo fakatupulekina hona vahaʻangatae fekoekoeʻí. ʻI hono kehé, ko e ngaahi felauaki fefeka, fakatupu ʻita pe taʻefakaʻapaʻapá, ngaahi lea fakamāʻulaloʻi ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa ongona ʻi he ngaahi faiva TV, ʻoku fakatupu maumau. ʻOku lava ke nau kamata ha ngaahi ongoʻi fakatuʻutāmaki ʻo e taʻeʻaonga, loto-māfasia, mo e mamahi; ʻoku lava ke nau fakatupunga naʻa mo e ngaahi kafo fakaeongo ʻa ia ʻoku ʻikai faingofua ke sai.
Ko hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngeia fakafoʻituitui ʻo e niʻihi kehé ʻoku toe ʻuhinga ia ko hono tali kinautolu ʻi honau tuʻungá pē, ʻo ʻikai feinga ke fokotuʻu kinautolu ʻi ha faʻahinga tuʻunga kuo toka fakakaukauʻi pe fai hano fakahoa taʻetotonu ki he niʻihi kehé. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí. ʻI he feituʻu ʻoku tafe lelei ai mo fiemālie ʻa e fetuʻutakí mo e ngaahi anga ʻo e leá pea ʻoku ʻikai manavahē ha taha naʻa fakaangaʻi pe vangi, ʻe lakalakaimonū ai ʻa e fekoekoeʻí. ʻI he taimi ʻe fakahā totonu ai ʻe ha tangata pe ha fefine ia ʻi ha nofo, ʻe hoko moʻoni leva ʻa ʻapi ko ha hūfangaʻanga mei he māmani anga-fakamamahi mo anga-mālohi ʻo tuaʻaá.
Ko e fānaú ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e fekau faka-Tohitapu ke fakaʻapaʻapa mo talangofua ki heʻenau ngaahi mātuʻá. Pea ko e ngaahi mātuʻa poto mo anga-ʻofá leva, te nau fakatokangaʻi lelei ʻa e ngeia ʻo ʻenau fānaú. Ko ha fakaongoongolelei māfana ki ha ʻulungaanga lelei, fakataha mo e akonaki anga-kātaki ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, ʻoku faʻa ngāue lelei ia ʻi hono fakamālohiʻi ʻa e “fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová.” Ko hono toutou fakaangaʻí, kailangasi, mo ui hingoa ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea fakamāʻulaloʻi hangē ko e “vale,” pe “fakasesele,” ʻe fakaʻitaʻi pē ai kinautolu ia.—Efeso 6:4, NW.
Ko ha tokotaha mātuʻa mo ha tamai Kalisitiane ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne tauhi hake ha fānau tangata ʻe toko tolu mo e fānau fefine ʻe toko tolu, ʻokú ne pehē: “ʻI he Fale Fakatahaʻangá, naʻá ma ʻoange ʻa e akonaki ʻoku fiemaʻú ʻi he leʻo siʻi taha naʻe ala lavá. Ko ha kiʻi kamosi pe ko ha fakamātoato, ko ha sio fakatokanga, naʻe faʻa feʻunga pē. Kapau naʻe fiemaʻu ha akonaki mamafa ange, naʻá ma toki fai ia fakaekimautolu ʻi homau ʻapí pea mamaʻo mei he fānau kehé. Koeʻuhi kuo lalahi e fānaú ia he taimí ni, ko e akonakí ʻoku kau ai hono ʻoatu ki he tokotaha taki taha ʻa e akonaki anga-ʻofa mo fakapotopoto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fiemaʻu taki taha. ʻOkú ma feinga ke tauhi maʻu ʻa e fakapulipuli ʻi he ngaahi meʻa fakafoʻituitui ko ʻení, ʻo fakahāhā ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he totonu ʻa e tama taki taha ki he fakapulipulí mo e ngeiá.”
Pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e fiemaʻu ko ia ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻi he lea mo e tōʻonga ʻi loto ʻi he fāmilí. Ko e mahení ʻoku ʻikai totonu ke ne lōmia ʻe ia ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “kātaki,” “mālō,” “tulou,” pea mo e “fakamolemole.” Ko e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻoku mahuʻinga fakatouʻosi ia ʻi hono tauhi maʻu ha ngeia tonu ʻo ha taha, pea mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa ia ʻoku ʻa e niʻihi kehé.
ʻI he Fakatahaʻanga Kalisitiané
“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pe ʻoku fakaongosia mo māfasia, pea te u fakamālōlō kimoutolu,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. (Mātiu 11:28) Ko e ngaohikoviá, loto-māfasiá, naʻa mo e fānau īkí, naʻe tohoaki taʻematukutuku kotoa kia Sīsū. Naʻe manukiʻi kinautolu ʻe he haʻa faifekau mo e kau taki anga-hiki mo fiemāʻoniʻoni ʻo e ʻaho ko iá. Ka ʻia Sīsū, naʻa nau ʻilo ai ha taha ʻa ia naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngeia ʻoku taau mo kinautolú.
ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsuú, ʻoku toe pehē ʻetau fiemaʻu ke tau hoko ko ha matavai ʻo e mālōlōʻanga ki hotau ngaahi kaungātuí. ʻOku ʻuhinga ʻení ko e fakasio ki ha ngaahi faingamālie ke langa hake ʻaki ʻetau leá mo ʻetau ngaahi tōʻongá. ʻOku feʻungamālie maʻu pē ke hoko ʻo anga-ʻofa moʻoni ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻofa mo lelei ʻi heʻetau fepōtalanoaʻakí. (Loma 1:11, 12; 1 Tesalonaika 5:11) ʻOku tau fakahā ʻoku tau ongongofua ki he ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau tokanga ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí pea pehē ki he founga ʻoku tau leaʻaki ai iá. (Kolose 4:6) Ko e vala taau mo maau ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻoku toe tapua lahi ai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngeia ʻa hotau ʻOtuá, ko ʻene lotú, pea mo hotau ngaahi kaungālotú.
Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū ʻa e ngeia ʻo e kakaí naʻa mo e taimi naʻá ne fai ai ha ngāue kiate kinautolu. Naʻe halaʻatā ke ne fakamāʻolungaʻi ia ʻaki hono fakamaaʻi ʻa e niʻihi kehé pe ʻaki hono fakamāʻulaloʻi kinautolu. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ha tokotaha kilia kiate ia ko e kumi ki ha fakamoʻuí, naʻe ʻikai ke tuli ʻe Sīsū ia ʻa e tangatá ʻi heʻene taʻemaʻá mo ʻene taʻetāú, pea hala ke ne tohoakiʻi ha kau mamata ʻaki hano uingakiʻi ʻa e tokangá kiate ia. Ka, ʻi he kole ʻa e tokotaha kiliá kia Sīsū, “ʻEiki, ka ne ke loto ke fai, te ke fakamaʻa au,” naʻá Ne fakangeingeiaʻi ʻa e tokotaha kiliá, ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ou loto pe.” (Luke 5:12, 13) He meʻa lelei moʻoni ia kiate kitautolu ko e ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolu ʻoku masivá kae toe fakapapauʻi foki kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fakakavenga ka ʻoku fiemaʻu mo ʻofaʻi kinautolu! Ko e loto-manavaheé, loto-māfasiá, mo e faingataʻaʻiá ʻoku faʻa taʻetokangaʻi, kalofi, pe fakamāʻulaloʻi ʻi he māmaní. Ka ʻoku totonu ke nau maʻu ʻa e feohiʻanga moʻoní pea mo hono talitali leleí ʻi he taimi ʻoku nau ʻi he haʻohaʻonga ai ʻo honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Kuo pau ke tau fai ʻetau tafaʻakí ke tokoni ki he laumālie ko ʻení.
Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻo hangē ko e faʻahinga “aana” pea “ofa be ki ai o aʻu ki he gataaga,” neongo ʻenau ngaahi tō nounoú mo ʻenau loto-ʻohó. (Sione 13:1, PM) Naʻá ne ʻilo ʻiate kinautolu ha loto-maʻa mo e mateaki ʻaufuatō ki heʻene Tamaí. ʻOku pehē pē, ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau tuku ha fakaueʻiloto ʻoku kovi ki hotau kaungālotú koeʻuhí pē ko e ʻikai nai ke nau fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻetau foungá pe koeʻuhí ko honau angá pe ʻulungāngá ʻoku fakatupu ʻita nai kiate kitautolu. Ko e fakaʻapaʻapa ki he ngeia ʻo hotau fanga tokouá ʻe ueʻi ai kitautolu ke ʻofa mo tali kinautolu ʻi honau tuʻungá, ʻo falala ai pē ko kinautolú ʻoku nau toe ʻofa kia Sihova mo tauhi kiate ia ʻi he fakaueʻiloto ʻoku maʻa.—1 Pita 4:8-10.
ʻOku totonu, tautefito ki he kau mātuʻá, ke nau tokanga ke ʻoua te nau fakatupunga ha loto-hohaʻa taʻetotonu ki he faʻahinga ʻoku tuku ke nau tokangaʻí. (1 Pita 5:2, 3) ʻI he fakataha mo ha mēmipa ʻo e fakatahaʻangá kuó ne tō ki ha angahala, ʻe lelei ki he kau mātuʻá ke fakamolū ʻenau ngaahi leá ʻaki ʻa e anga-ʻofa mo e fakaʻatuʻi pea fakaʻehiʻehi mei hono ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi fakamā ʻoku ʻikai fiemaʻú. (Kaletia 6:1) Naʻa mo e taimi kuo maau ai ke fai ha valoki pe akonaki mālohí, te nau kei hokohoko atu pē hono fakalāngilangiʻi ʻa e ngeia mo e tokaʻi-kita ʻoku tuha mo e tokotaha faihalá.—1 Timote 5:1, 2.
Tauhi Maʻu ʻa e Ngeia Fakafoʻituituí
ʻI hono fakatupu ʻi he ʻīmisi mo e tatau ʻo e ʻOtuá, ʻoku totonu ke tapua ʻiate kitautolu, ki he lahi taha ʻe ala lavá, ʻa e ngaahi ʻulungaanga molumalu ʻo e ʻOtuá—kau ai ʻa hono ngeiá—ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. (Senesi 1:26) ʻOku pehē pē, ʻoku kau ʻi he fekau ko ia ke “ʻofa ki ho kaungaʻapi ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe” ʻa e fiemaʻu ki ha fua mafamafatatau ʻo e ngeia fakafoʻituituí mo e tokaʻi-kitá. (Mātiu 22:39) Ko hono moʻoní ʻona, kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ke nau fakahāhā mai kiate kitautolu ʻa e fakaʻapaʻapá mo tuku kiate kitautolu ʻa e ngeiá, kuo pau ke tau fakahāhā ʻoku tau taau mo ia.
Ko ha moʻoniʻi meʻa ʻi hono tauhi maʻu ʻa e tokaʻi-kitá mo e ngeia fakafoʻituituí ko hono tauhi maʻu ha konisēnisi maʻa. Ko ha konisēnisi ʻuli mo e ngaahi mamahi ʻo e halaiá ʻoku tākiekina faingofua atu ia ki he ongoʻi taʻeʻaonga, feifeitamaki, mo e loto-māfasia. Ko ia, kapau kuo fai ʻe ha taha ha hala mamafa, ʻoku totonu leva ke ne fou ʻi he ngaahi sitepu ki he fakatomalá pea kumi ki he tokoni fakalaumālie ʻa e kau mātuʻá koeʻuhiā kae maʻu “mei he fofonga ʻo e ʻEiki ʻa e ngaahi kuonga fakamānava hake.” ʻOku kau ʻi he fakamānava haké ʻa e toe fakafoki ʻo e ngeia mo e tokaʻi-kita ʻo ha tokotaha.—Ngāue 3:19.
ʻOku kei lelei ange pē ke fai ha feinga mālohi tuʻumaʻu ke maluʻi hotau konisēnisi kuo akoʻi faka-Tohitapú, ʻo ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne uliʻi pe fakavaivaiʻi ia. Ko hono ngāueʻaki ʻa e māpuleʻi-kitá ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó—ʻa e kaí, inú, pisinisí, fakafiefiá, ngaahi feangainga mo e tangatá pe fefiné—ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tauhi ha konisēnisi maʻa, pea mo fakamafeia kitautolu ke fakatapua atu ʻa e lāngilangi mo e ngeia ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.—1 Kolinito 10:31.
Fēfē kapau ko e ongoʻi halaia ʻi heʻetau ngaahi halá ʻoku ʻikai pē mole ia? Pe ʻe fēfē kapau ko e ngaahi manatu ki he ngaohikovia kuo fuesiá ʻoku hokohoko mai ʻene fakamamahí? Ko e ngaahi meʻá ni ʻoku lava ke ne lōmekina hotau ngeia fakafoʻituituí pea ʻomi ai ʻa e loto-mafasia lahi. He meʻa fakafiemālie moʻoni ko e ngaahi lea ʻa Tuʻi Tēvita ʻoku maʻu ʻi he Sāme 34:18: “He ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi”! Ko Sihová ʻoku tokateu mo loto-lelei ke tauhi ʻene kau sevānití ʻi he taimi kuo pau ai ke nau fekuki mo e loto-māfasiá mo e ngaahi ongoʻi ʻo e taʻeʻaongá. Ko e hū kiate iá fakataha mo e kumi ki he tokoni ʻa e faʻahinga ʻoku taau fakalaumālié, hangē ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané, kau mātuʻá, mo e kau matuʻotuʻa kehe ʻi he fakatahaʻangá, ko e founga ia ki hono fakafoki mai ʻo e tokaʻi-kitá mo e ngeia fakafoʻituituí.—Semisi 5:13-15.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau tokanga fekauʻaki mo e kolosi ʻi he laine ʻi he vahaʻa ʻo e ngeia fakafoʻituituí mo e hīkisiá. Ko e akonaki faka-Tohitapú ko e “ʻoua naʻa hulu atu ʻene fakakaukau [kiate ia] ʻi he meʻa ʻoku totonu: ka ke huʻu hono loto ki he fakakaukau ʻoku ngali poto; ko hono fuofua ko e mafai fakalotu kuo vahe ʻe he ʻOtua maʻa e tangata taki taha.” (Loma 12:3) Lolotonga ʻoku taau ke fakatupulekina ʻa e tokaʻi-kitá, ʻoku ʻikai fiemaʻu kiate kitautolu ke fakalahiʻi hotau mahuʻingá tonu pe fakapuputuʻuʻi ʻa e ngeia fakaetangatá ʻaki ʻa e ngaahi feinga siokita mo hulu fau ʻoku fai ʻe he niʻihi ke tauhi maʻu honau mahuʻingá ʻi he ʻao ʻo e kakaí.
ʻIo, ko e fakaʻapaʻapa ki he ngeia ʻo e tokotaha kehé ko ha fiemaʻu faka-Kalisitiane ia. Ko e ngaahi mēmipa hotau fāmilí mo hotau kaungā Kalisitiané ʻoku nau taau mo tuha kotoa mo ʻetau fakaʻapaʻapá, fakalāngilangí, mo e fakamahuʻingaʻí. Kuo tuku taki taha mai kiate kitautolu ʻe Sihova ha fakafuofua ʻo e ngeia mo e lāngilangi ʻa ia ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi mo tauhi maʻu. Kae hiliō ʻi he meʻa kotoa pē, kuo pau ke tau fakatupulekina ʻa e fakaʻapaʻapa loloto ki he ngeia mo e lāngilangi tāupeupe ʻo ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko e toʻutupú ʻoku lava ke nau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ko ia ʻoku faingataʻaʻiá