LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 1/15 p. 21-23
  • “Ke Mou Fetalitalikakaiʻaki”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ke Mou Fetalitalikakaiʻaki”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Teu Nofo i Ho Fale i he Aho Ni”
  • “Muimui ʻi he ʻAlunga ʻo e Anga-Talitali Kakaí”
  • Ngaahi Tāpuaki ʻi he Hoko ʻo Anga-Talitali Kakaí
  • ʻAlunga Fakafiefia ʻo e Anga-Talitali Kakaí—ʻOku Mātuʻaki Fiemaʻu!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • “Muimui ʻi he ʻAlunga ʻo e Anga-Talitali Kakaí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Anga-Talitali Kakai Faka-Kalisitiane ʻi ha Māmani Māvahevahe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Vahevahe Atu ʻa e “Ngaahi Meʻa Lelei” ʻAki ʻa e Hoko ʻo Anga-Talitali Kakai (Māt. 12:35a)
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2014
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 1/15 p. 21-23

“Ke Mou Fetalitalikakaiʻaki”

KO Fīpeé, ko ha Kalisitiane ia ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe ʻi ai ʻa ʻene palopalema. Naʻá ne fononga mei Senikelea ʻi Kalisí, ki Loma, ka naʻe ʻikai te ne maheni mo e ngaahi kaungātui ʻi he kolo ko iá. (Loma 16:​1, 2) “Ko e māmani faka-Loma [ʻo e ngaahi ʻaho ko iá] ko ha māmani kovi mo anga-fakamanu,” ko e lau ia ʻa e tokotaha liliu Tohi Tapu ko Edgar Goodspeed, “pea ko e ngaahi fale talifonongá ngalingali naʻe ʻiloa ia ʻoku ʻikai ko ha ngaahi feituʻu ki ha fefine taau, tautefito ki ha fefine Kalisitiane.” Ko ia, naʻe pau ke nofo ʻi fē ʻa Fīpē?

Naʻe fononga lahi ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Naʻe fai pehē ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻene kau ākongá koeʻuhi ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he kotoa ʻo Siutea mo Kālelí. ʻIkai fuoloa mei ai, ko e kau misinale Kalisitiane hangē ko Paulá naʻa nau ʻave ʻa e pōpoakí ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e tahi Metiteleniané, ʻo kau ai ʻa Loma, ko e kolomuʻa ʻo e ʻEmipaea Lomá. ʻI he taimi naʻe fononga ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he feituʻu faka-Siú, naʻa nau nofó ʻi fē? ʻI hono kumi ʻa e ngaahi nofoʻangá, ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa naʻa nau fehangahangai mo iá? Ko e hā ʻe lava ke tau ako meia kinautolu fekauʻaki mo hono fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí?

“Teu Nofo i Ho Fale i he Aho Ni”

ʻOku fakamatalaʻi ʻa e anga-talitali kakaí ko e “nima-homo mo hono talitali māfana ʻo e kau fakaafé,” pea kuo fuoloa ʻene hoko ko e tōʻonga ia ʻa e kau lotu moʻoni ʻa Sihová. Hangē ko ení, ko ʻĒpalahame, Lote mo Lepeká naʻa nau fai ia. (Senesi 18:​1-8; 19:​1-3; 24:​17-​20) ʻI hono toe fakalau ʻa ʻene tōʻonga ki he kau solá, naʻe fakahaaʻi ʻe he pēteliake ko Siopé: “Naʻe ʻikai mohe ʻi tuʻa ʻa e ʻaunofo; naʻa ku fakaava hoku matapa ki hala.”—Siope 31:32.

Ke tali ʻe he kau fonongá ʻa e tōʻongafai anga-talitali kakai mei honau kaungā ʻIsilelí, naʻe faʻa feʻunga pē ke tangutu ʻi he malaʻe fakapuleʻanga ʻo ha kolo pea tatali ai ki ha fakaafe. (Fakamaau 19:​15-​21) Naʻe faʻa fufulu ʻe he kau talitalí ʻa e vaʻe ʻo ʻenau kau fakaafé pea ʻoange ki he kau ʻaʻahí ʻa e meʻakai mo e inu, pehē ki hono ʻomai ʻa e meʻakai ki heʻenau fanga manú. (Senesi 18:​4, 5; 19:2; 24:​32, 33) Ko e kau fononga naʻe ʻikai te nau fakaʻamu ke hoko ko ha kavenga ki honau kau talitalí naʻa nau ʻalu mo kinautolu ʻa e ngaahi tokonaki naʻe fiemaʻú—ko e mā mo e uaine maʻanautolu pea mo e mohuku mo e meʻakai ki heʻenau fanga ʻasí. Naʻa nau fiemaʻu pē ha nofoʻanga ʻi he poʻulí.

Lolotonga ʻoku tātātaha hono fakapapauʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e anga hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e nofoʻanga lolotonga ʻene ngaahi fononga fakamalangá, ko ia mo ʻene kau ākongá naʻe pau ke nau mohe ʻi ha feituʻu. (Luke 9:​58) ʻI he ʻaʻahi ki Sielikoó, naʻe tala pē ai ʻe Sīsū kia Sākeasi: “Teu nofo i ho fale i he aho ni.” Naʻe talitali ʻe Sākeasi ʻene tokotaha fakaafé “i he fiefia.” (Luke 19:​5, 6, PM) Naʻe faʻa hoko ʻa Sīsū ko e fakaafe ia ʻa hono ngaahi kaumeʻa ko Māʻata, Mele mo Lāsalosí ʻi Pētani. (Luke 10:​38; Sione 11:​1, 5, 18) Pea ʻoku hā ngali ʻi Kāpaneumé, naʻe nofo ai ʻa Sīsū mo Saimone Pita.​—Maake 1:​21, 29-​35.

Ko e fakahinohino fakafaifekau ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo ʻe toko 12 ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e faʻahinga talitali naʻe lava ke nau ʻamanekina ʻi ʻIsilelí. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kia kinautolu: “ʻOua te mou tokonaki ha paʻanga koula ke fakapona ʻi homou noʻo, pea naʻa mo e siliva ʻe ʻikai, kaeʻumaʻā e meʻa tēpū, ha paʻanga kapa. ʻOua naʻa kumi ni ha kato ʻoho ki he hala, pe tangi ke ua ha sote, pe ha sū, pea naʻa mo ha tokotoko, ʻoua. Seuke, ʻilonga ha taha ʻoku ngāue, ʻoku tāu ke ne maʻu hono tauhi. Pea ka mou ka aʻu ki ha kolo, pe ha vilisi, ʻeke pe ko hai ha taha ʻoku tāu ke mou ʻalu ki ai: pea nofo pe ai kaeʻoua ke mou hiki.” (Mātiu 10:​9-11) Naʻá ne ʻiloʻi ko e faʻahinga tāutaha loto-totonú te nau talitali lelei ʻene kau ākongá, ʻo tokonaki ange kia kinautolu ʻa e meʻakai, nofoʻanga mo e ngaahi meʻa kehe naʻe fiemaʻú.

Kae kehe, naʻe hoko mai ʻa e taimi ʻa ia naʻe pau ai ki he kau ʻevangeliō naʻe feʻaluʻakí ke nau tokonaki maʻanautolu pea ke fakalato ʻenau ngaahi fakamole pē ʻanautolú. ʻI he vakai atu ki he fakafili ʻi he kahaʻú ki hono kau muimuí pea mo e fakalahi ʻo e ngāue fakamalangá ki he ngaahi feituʻu ʻi tuʻa ʻi ʻIsilelí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha taha ʻoku ne maʻu ha kato paʻanga, ke ne toʻo ia, pehē foki mo ha kato ʻoho.” (Luke 22:36) Ko e fonongá mo e nofoʻangá ʻe fiemaʻu pau ia ki hono fakamafola ʻa e ongoongo leleí.

“Muimui ʻi he ʻAlunga ʻo e Anga-Talitali Kakaí”

Ko ha tuʻunga melino mo ha ngāue lahi ki he ngaahi hala valitā ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe iku ia ki ha sōsaieti ʻa ia naʻe lahi ai ʻa e fefonongaʻakí.a Naʻe iku ʻi he tokolahi ʻa e kau fonongá ki ha fiemaʻu lahi ʻo e nofoʻangá. Ko e fiemaʻu ko iá naʻe feau ia ʻe he ngaahi fale talifononga naʻe tuʻu he ngaahi veʻe hala lahí ʻo vāmamaʻo ʻaki ʻa e fononga ʻi ha ʻaho ʻe taha. Kae kehe ʻoku fakahaaʻi ʻi he Book of Acts in Its Graeco-Roman Setting: “Ko e meʻa ʻoku ʻiloa ʻi he ʻū tohí fekauʻaki mo e ngaahi fale peheé ʻoku ʻomai ai ha fakatātā fakamamahi. Ko e ngaahi maʻuʻanga fakamatala fakaetohi mo fakaʻākeolosiá ʻoku lahi ʻa e sio tonu ai ki he ngaahi fale naʻe mokulu ke holo mo ʻuli, ʻo ʻikai meimei ai ha ngaahi teuteu, kutulotuma, tuʻunga kovi ʻa e meʻakaí mo e inú, kau pule mo e kau ngāue taʻefalalaʻanga, kau kasitomā ongoongo-kovi, pea ʻulungāanga tākatuʻu fakalūkufua.” ʻOku lava ke mahino, ʻe fakaʻehiʻehi ha tokotaha fononga ʻulungāanga faitotonu ke nofo ʻi he ngaahi fale talifononga peheé ʻi ha taimi pē naʻe ala lavá.

ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi hono toutou ekinaki ʻe he Tohi Tapú ki he kau Kalisitiané ke nau fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí ki he niʻihi kehé. Naʻe uki ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá: “Vahevahe ki he faʻahinga tapú ʻo fakatatau ki heʻenau fiemaʻú. Muimui ʻi he ʻalunga ʻo e anga-talitali kakaí.” (Loma 12:​13, NW) Naʻá ne fakamanatu ki he kau Kalisitiane Siú: “ʻOua naʻa ngalo ʻa e anga-talitali kakaí, he ko e niʻihi fakafou ai, ʻi he ʻikai te nau ʻiloʻí, naʻa nau talitali ʻa e kau ʻāngelo.” (Hepelu 13:​2, NW) Naʻe ekinaki ʻa Pita ki hono kaungālotú ke nau “fetalitalikakaiʻaki ʻo ʻikai ha lāunga.”​—1 Pita 4:​9, NW.

Kae kehe, naʻe hoko ʻa e ngaahi tuʻunga, ʻa ia naʻe hoko ai ʻo ʻikai feʻungamālie ʻa hono fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí. ʻI he fekauʻaki mo “ia kotoa pe ʻoku muʻomuʻa, ʻo ʻikai te ne nofo maʻu ʻi he tokateline ʻa Kalaisi,” naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “ʻOua te mou tali ia ki homou fale, pea ʻoua te mou pehe kiate ia, Siʻotoʻofa: he ko ia ʻoku ne pehe kiate ia Siʻotoʻofa ʻoku ne kau ʻi heʻene ngaahi ngaue kovi.” (2 Sione 9-11) Fekauʻaki mo e kau angahala taʻefakatomalá, naʻe tohi ʻa Paula: “Ka ai ha toko taha ʻi he kau lotu ʻoku feʻauaki, pe manumanu, pe lotu ki he aitoli, pe kapekape, pe faʻa konā, pe fai fakamalohi, ke ʻoua te mou feʻiloaki mo ha toko taha pehe, ʻio, pea ʻoua naʻa keinanga mo ia.”—1 Kolinito 5:11.

Ko e kau kākaá mo e niʻihi kehé kuo pau naʻa nau feinga ke ngāuekoviʻaki ʻa e anga-lelei ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. Ko ha pepa fakamoʻoni Fakatohitapu lahi ange ʻi he senituli hono uá fekauʻaki mo e tui faka-Kalisitiané naʻe ʻiloa ko e Didache pe ko e Teaching of the Twelve Apostles, ʻoku fakamatala ai ke talitali ha tokotaha malanga fefonongaʻaki ʻo feʻunga mo e “ʻaho ʻe taha, pe ko ha ʻaho ʻe ua ʻo kapau ʻe fiemaʻu.” Hili iá, ʻi heʻene mavahé, “tuku ke ne tali ha mā . . . Kapau ʻokú ne kole ha paʻanga, ko ha palōfita loi ia.” ʻOku hoko atu ʻa e pepa fakamoʻoní: “Kapau ʻokú ne fakaʻamu ke nofo ʻi homou lotolotongá pea ʻi ai ha ngāue ʻokú ne pōtoʻi ai, tuku ke ne ngāueʻi ʻene foʻi maá. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ha ngāue te ne pōtoʻi ai, tokonaki kiate ia ʻo fakatatau ki hoʻo mahinó, koeʻuhi ke ʻoua ʻe nofo taʻeʻaonga ha tangata ʻi homou lotolotongá koeʻuhi pē ko ha Kalisitiane ia. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ne fai ia, ʻokú ne pisinisi ʻaki ʻa Kalaisi; tokanga ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga peheé.”

Naʻe tokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ʻoua ʻe hilifaki ha kavenga mamafa ki heʻene kau talitalí lolotonga ʻene ngaahi nofo lōloa ʻi he ngaahi kolo ʻe niʻihi. Naʻá ne ngāue ko ha tokotaha tuitui tēniti ke tauhi ʻaki ia. (Ngāue 18:​1-3; 2 Tesalonaika 3:​7-​12) Ke tokoniʻi ʻa e kau fefonongaʻaki taau ʻi honau lotolotongá, ʻoku hā mahino naʻe ngāueʻaki ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ngaahi tohi fakaongoongolelei, ʻo hangē ko hono fakafeʻiloaki ʻe Paula ʻa Fīpeé. “ʻOku ou fakaongolelei atu ʻa Fipe, ko siʻotau [tuofefine],” ko e tohi ia ʻa Paulá, “ke mou tali lelei ia ʻi he ʻEiki, . . . pea ka ai ha meʻa te ne fiemaʻu ai haʻamou tokoni, pea mou poupou ai ia.”—Loma 16:​1, 2.

Ngaahi Tāpuaki ʻi he Hoko ʻo Anga-Talitali Kakaí

Ko e kau misinale Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau falala kia Sihova ke ne tokonaki ki he kotoa ʻo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ka naʻe lava ke nau ʻamanekina ke maʻu ʻa e anga-talitali kakai ʻa e ngaahi kaungātuí? Naʻe fakaʻatā ʻe Litia ʻa hono falé kia Paula mo e niʻihi kehe. Naʻe nofo ʻa e ʻapositoló mo ʻAkuila pea mo Pīsila ʻi Kolinitō. Naʻe teuteu ʻe ha sela ʻi Filipai ha tēpile ʻi he ʻao ʻo Paula mo Sailosí. Naʻe talitali ʻi he anga-talitali kakai ʻe Sēsoni ʻa Paula ʻi Tesalonaika, ʻe Filipe ʻi Sesalia, pea ʻe Manasoni ʻi he hala mei Sesalia ki Selusalemá. ʻI he fononga ki Lomá, naʻe talitali ai ʻa Paula ʻe he fanga tokouá ʻi Piuteolai. Kuo pau ko ha ngaahi taimi fakafiemālie fakalaumālie eni ki he kau talitali naʻa nau talitali iá!​—Ngāue 16:​33, 34; 17:7; 18:​1-3; 21:​8, 16; 28:​13, 14.

ʻOku fakamatala ʻa e mataotao ko Frederick F. Bruce: “Ko e ngaahi kaumeʻa mo e ngaahi kaungāngāue ko ení, kau talitalí tangata mo e fefine, naʻe ʻikai haʻanau toe taumuʻa kehe ʻi he hoko ʻo tokoni lahí ka ko e ʻofa kia Paula mo e ʻofa ki he ʻEikí ʻa ia naʻá ne tauhi ki aí. Naʻa nau ʻiloʻi ko ʻenau tauhi ʻa Paulá ko ʻenau tauhi ia ʻa e ʻEikí.” Ko ha taumuʻa lelei ʻaupito eni ki he hoko ʻo anga-talitali kakaí.

ʻOku kei ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke fakaaʻu atu ʻa e anga-talitali kakaí. Ko e kau fakafofonga fefonongaʻaki ʻe laui afe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ʻa e anga-talitali kakai mei he ngaahi kaungātuí. Ko e kau fanongonongo ʻe niʻihi ʻo e Puleʻangá ʻoku nau fononga ʻi he fakamole pē ʻanautolu ke malanga ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tātātaha ke aʻu ki ai mo e ongoongo leleí. ʻOku tupu ʻa e ngaahi ʻaonga lahi mei hono fakaʻatā hotau ngaahi ʻapí, neongo ʻa ʻene māʻulaló, ki he faʻahinga peheé. Ko e anga-talitali kakai loto-māfaná ʻa ia ʻe kau nai ai ha kiʻi kai maʻamaʻa peé ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi faingamālie lelei ʻaupito ki “ha fefakalototoʻaʻaki” pea ki hono fakahāhā ʻa e ʻofa ki hotau fanga tokouá pea ki hotau ʻOtuá. (Loma 1:​11, 12) Ko e ngaahi taimi peheé ʻoku tautefito ʻa ʻene fakafiemālié ki he kau talitalí, he “ʻoku lahi ange ʻa e fiefiá ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:​35, NW.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻOku fakafuofua ʻi he aʻu ki he taʻu 100 T.S., naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi hala Loma valitā kilomita ʻe 80,000.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko e kau Kalisitiané ʻoku nau “muimui ʻi he ʻalunga ʻo e anga-talitali kakaí”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share