LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Siulai p. 12-16
  • Ko Hai ʻOku Hanga ki Ai Ho Matá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai ʻOku Hanga ki Ai Ho Matá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • MOLE ʻA E MONŪ ʻO HA TANGATA FAITŌNUNGA
  • FOUNGA ʻO E ANGATUʻU ʻA MŌSESÉ
  • TUPUʻANGA ʻO E PALOPALEMÁ
  • ʻOUA NAʻA TUKU KE FAKAHOHAʻASI KOE ʻE HE MEʻA ʻOKU FAI ʻE HE NIʻIHI KEHÉ
  • Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Founga ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Ko Mōsese ko ha Tangata ʻo e ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Faʻifaʻitaki ki he Tui ʻa Mōsesé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Naʻe Anga-Fēfē ʻa e Hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha Palōfita Hangē ko Mōsesé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Siulai p. 12-16
Taa‘i ‘e Mōsese ‘a e maká pea ha‘u mei ai ‘a e vai

Ko Hai ʻOku Hanga ki Ai Ho Matá?

“ʻOku ou hanga hake kiate koe, ʻa koe ʻokú ke ʻafio ʻi he taloni ʻi he langí.”​—SAAME 123:1.

HIVA: 32, 18

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hanga kia Sihová?

  • Ko e hā naʻe mole ai meia Mōsese ʻa hono monū ʻo e hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Mōsesé?

1, 2. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hanga kia Sihová?

ʻOKU tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu” ʻa ia ʻoku “faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) Pea ʻe hoko ʻo toe faingataʻa ange ʻa e moʻuí ki muʻa ke fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e māmani fulikivanu ko ení pea ʻomai ʻa e melino moʻoni ki he māmaní. ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku totonu ai ke tau ʻeke hifo, ‘Ko hai ʻoku ou hanga ki ai ki ha tokoni mo e tatakí?’ Te tau pehē nai ʻi he taimi pē ko iá “Ko Sihova,” pea ko e tali lelei tahá ia.

2 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hanga kia Sihová? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku tau hanga maʻu pē kiate ia ʻi he ʻi ai ʻetau ngaahi palopalemá? ʻI ha taimi fuoloa ʻi he kuohilí, naʻe fakamatala ai ha tokotaha-tohi Tohi Tapu ki he lahi ʻo e fiemaʻu ke tau hanga kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha tokoní. (Lau ʻa e Saame 123:1-4.) Naʻá ne pehē ʻi he taimi ʻoku tau hanga ai kia Sihová, ʻoku tau hangē ko ha sevāniti ʻoku hanga ki hono pulé. ʻO anga-fēfē? ʻOku hanga pe falala ha sevāniti ki hono pulé, te ne ʻoange kiate ia ʻa e meʻakai pea maluʻi ia. Ka kuo pau foki ke ne siofi maʻu pē ʻa hono pulé ke ne mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hono pulé ke ne faí, pea kuo pau leva ke ne fai ia. ʻI ha founga meimei tatau, kuo pau ke tau ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau faí, pea kuo pau leva ke tau fai ia. ʻE lava leva ai ke tau fakapapauʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha tokoní.​—ʻEf. 5:17.

3. Ko e hā ʻe lava ke ne fakahohaʻasi kitautolu mei he hanga kia Sihová?

3 Neongo ʻoku tau ʻiloʻi kuo pau ke tau hanga maʻu pē kia Sihova, ʻe fakahohaʻasi nai kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe hoko ki he kaumeʻa ofi ʻo Sīsū ko Māʻatá. Naʻá ne “femoʻuekina ʻi he tokanga ki he ngaahi ngafa lahi.” (Luke 10:40-42) Kapau naʻe femoʻuekina pe fakahohaʻasi ha tokotaha faitōnunga hangē ko Māʻatá neongo naʻe ʻi ai tonu mo ia ʻa Sīsū, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi ha lava ke fakahohaʻasi foki mo kitautolu. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ne fakahohaʻasi kitautolu mei he hanga kia Sihová? ʻI he kupú ni, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke fakahohaʻasi ai kitautolu ʻe he meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. Pea te tau ako ai ki he founga ke hanga maʻu pē ai kia Sihová.

MOLE ʻA E MONŪ ʻO HA TANGATA FAITŌNUNGA

4. Ko e hā nai te tau ʻohovale ai ʻi he mole meia Mōsese ʻa e monū ʻo e hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?

4 Naʻe hanga moʻoni ʻa Mōsese kia Sihova ki ha tataki. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻá ne hanganaki tuʻu maʻu ʻi heʻene sio atu ko ia ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku taʻehāmaí.” (Lau ʻa e Hepelū 11:24-27.) ʻOku toe pehē ai “kuo teʻeki ai ʻaupito ke toe hoko mai ha palōfita ʻi ʻIsileli naʻe hangē ko Mōsesé, ʻa ia naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova mata ki he mata.” (Teu. 34:10) Ka neongo naʻe hoko ʻa Mōsese ko ha kaumeʻa ofi ʻo Sihova, naʻe mole meiate ia ʻa e monū ʻo e hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 20:12) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fehālaakí?

5-7. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko taimi nounou pē mei he mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Mōsesé?

5 Siʻi hifo ʻi he māhina ʻe ua mei he mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, pea ki muʻa ke aʻu ʻo nau tūʻuta ʻi Moʻunga Sainaí, naʻe hoko ai ha meʻa mafatukituki. Naʻe kamata ke lāunga ʻa e kakaí koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai ha vai. Naʻe kamata ke nau muhumuhu fekauʻaki mo Mōsese mo nau ʻita lahi pea naʻe “tangi ʻa Mōsese kia Sihova: ‘Ko e hā te u fai ki he kakaí ni? ʻOku toetoe siʻi pē pea nau tolomakaʻi au!’” (ʻEki. 17:4) Naʻe ʻoange ʻe Sihova ha fakahinohino māʻalaʻala kia Mōsese. Naʻe tala ange ʻe Sihova ke ne toʻo ʻa hono tokotokó ʻo taaʻi ʻaki ʻa e maka ʻi Hōlepí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe fai pehē ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻo e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí.” Naʻe haʻu leva mei he maká ha vai, ʻo maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e vai lahi ke nau inu, pea naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá.​—ʻEki. 17:5, 6.

6 ʻOku tala mai ʻi he Tohi Tapú naʻe ui ʻe Mōsese ʻa e feituʻú ko Masa, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “ʻAhiʻahiʻi,” mo Mēlipa, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Fakakē.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhi ko e fakakē ʻa e kau ʻIsilelí pea koeʻuhi ko ʻenau ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ʻi heʻenau pehē: ‘ʻOku ʻi hotau lotolotongá koā ʻa Sihova pe ʻikai?’”​—ʻEki. 17:7.

7 Naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi Mēlipá? Naʻá ne ongoʻi naʻe angatuʻu ʻa e kau ʻIsilelí kiate ia mo hono mafaí, ʻo ʻikai kia Mōsese pē. (Lau ʻa e Saame 95:8, 9.) Ko e meʻa naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí naʻe hala ʻaupito. Ka naʻe fai ʻe Mōsese ʻa e meʻa totonú. Naʻá ne hanga kia Sihova pea muimui fakalelei leva ki heʻene fakahinohinó.

8. Ko e hā naʻe hoko ofi ki he ngataʻanga ʻo e fononga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá?

8 Kae kehe, ko e hā naʻe hoko ʻi ha tuʻunga meimei tatau ʻi he taʻu nai ʻe 40 ki mui ai? Naʻe ofi ke ngata ʻa e fononga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá. Naʻa nau aʻu ki ha feituʻu ofi ki Kētesi, ʻi he veʻe kauʻā ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe toe ʻiloa ʻa e feituʻú ni ko Mēlipa.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí naʻe toe lāunga ʻa e kau ʻIsilelí ko e ʻikai ke ʻi ai ha vaí. (Nōm. 20:1-5) Ka ʻi he taimi ko ení, naʻe fai ai ʻe Mōsese ha fehālaaki mafatukituki.

9. Ko e hā ʻa e fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Mōsesé, ka ko e hā naʻe fai ʻe Mōsesé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

9 Ko e hā naʻe fai ʻe Mōsese ʻi he angatuʻu ʻa e kakaí? Naʻá ne toe hanga kia Sihova ki ha fakahinohino. Ka ʻi he taimi ko ení naʻe ʻikai ke tala ange ʻe Sihova kia Mōsese ke ne taaʻi ʻa e maká. Naʻá ne tala ange kia Mōsese ke ne toʻo ʻa hono tokotokó, pea ʻomai ʻa e kakaí ke nau ofi ki he maká, peá ne lea leva ki he maká. (Nōm. 20:6-8) Naʻe fai ʻe Mōsese ʻa e meʻa ko iá? ʻIkai. Naʻá ne mātuʻaki ongoʻi feifeitamaki mo ʻita ʻo ne kaila ki he kakaí: “Fanongo mai, ʻi he taimí ni, ʻa kimoutolu kau angatuʻu! Kuo pau koā ke ma ʻomai ha vai maʻamoutolu mei he maká ni?” Naʻá ne taaʻi leva ʻa e makatuʻú, pe ko e maká, ʻo ʻikai tuʻo taha pē, kae tuʻo ua.​—Nōm. 20:10, 11.

10. Naʻe fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sihova ki he meʻa naʻe fai ʻe Mōsesé?

10 Naʻe houhau lahi ʻa Sihova ʻia Mōsese. (Teu. 1:37; 3:26) Ko e hā naʻe fakafeangai pehē ai ʻa Sihová? Ko e ʻuhinga nai ʻe taha he naʻe ʻikai ke talangofua ʻa Mōsese ki he fakahinohino foʻou naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate iá.

11. ʻI hono taaʻi ʻe Mōsese ʻa e maká, ko e hā nai naʻe ʻai ai ʻe Mōsese ke fakakaukau ʻa e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ke fai ʻe Sihova ha maná?

11 Naʻe toe ʻi ai nai ha ʻuhinga ʻo e meʻa naʻe houhau ai ʻa Sihová. Ko e ngaahi fuʻu maka ʻi he ʻuluaki Mēlipá ko e kalānite fefeka. Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻa hono taaʻi ʻe ha taha ʻa e kalānité, ʻe ʻikai ke ʻamanekina ʻe ha taha ʻe haʻu mei ai ha vai. Ka ko e ngaahi maka ʻi Mēlipa hono uá ʻoku kehe ʻaupito ia. Ko e lahi taha ʻo e faʻahinga maka ʻi aí ko e maka lahe. Koeʻuhí ko e maka lahé ko e faʻahinga maka ia ʻoku molū ange, ʻoku faʻa hūhū ai ʻa e vaí ʻo tānaki ʻi lalo. ʻE lava leva ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e vai ko ení ʻaki hono avangi ʻa e maká. Ko ia ʻi hono taaʻi ʻe Mōsese ʻa e maká kae ʻikai lea ki aí, ʻoku lava nai ke pehē naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻIsilelí naʻe ʻotomētiki pē ʻa e haʻu ʻa e vaí ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe fai ʻe Sihova ha mana?b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻOku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi.

FOUNGA ʻO E ANGATUʻU ʻA MŌSESÉ

12. Ko e hā nai ʻa e toe ʻuhinga ʻe taha naʻe houhau ai ʻa Sihova ʻia Mōsese mo ʻĒloné?

12 Ko e toe ʻuhinga nai eni ʻe taha naʻe houhau lahi ai ʻa Sihova ʻia Mōsese mo ʻĒloné. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakaí: “Kuo pau koā ke ma ʻomai ha vai maʻamoutolu mei he maká ni?” ʻI he pehē ko ia ʻe Mōsese “ke ma,” ʻoku ngalingali naʻá ne ʻuhinga kiate ia mo ʻĒlone. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mōsesé naʻe mātuʻaki taʻefakaʻapaʻapa koeʻuhí naʻe ʻikai te ne ʻoange ʻa e lāngilangí kotoa kia Sihova ʻi he mana ko iá. ʻOku pehē ʻi he Saame 106:32, 33: “Naʻa nau fakahouhauʻi Ia ʻi he vai ʻo Mēlipá, pea naʻe hoko ai ha kovi kia Mōsese koeʻuhí ko kinautolu. Naʻa nau fakaʻitaʻi hono laumālié, pea naʻá ne lea taʻefakakaukau ʻaki hono loungutú.”c (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Nōm. 27:14) Naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Mōsese kia Sihova ʻa e lāngilangi naʻá Ne tuha mo iá. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese mo ʻĒlone: “Naʻá mo fakatou angatuʻu ki heʻeku tuʻutuʻuni.” (Nōm. 20:24) Ko ha angahala mātuʻaki mafatukituki ia!

13. Ko e hā naʻe totonu ai mo ʻuhinga lelei ʻa e founga ʻo hono tauteaʻi ʻe Sihova ʻa Mōsesé?

13 Naʻe ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange meia Mōsese mo ʻĒlone koeʻuhí naʻá na tataki ʻa Hono kakaí. (Luke 12:48) ʻI he kuohilí, naʻe ʻikai fakaʻatā ai ʻe Sihova ha toʻutangata fakalūkufua ʻo e kau ʻIsilelí ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá koeʻuhí naʻa nau angatuʻu kiate ia. (Nōm. 14:26-30, 34) Ko ia naʻe totonu mo ʻuhinga lelei ʻa hono tauteaʻi ʻe Sihova ʻi he founga tatau ʻa Mōsese ʻi heʻene angatuʻú. ʻI he hangē pē ko e kau angatuʻu kehé, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻa Mōsese ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.

TUPUʻANGA ʻO E PALOPALEMÁ

14, 15. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa Mōsese ke angatuʻu kia Sihová?

14 Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa Mōsese ke angatuʻu kia Sihová? Toe fakatokangaʻi angé ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Saame 106:32, 33: “Naʻa nau fakahouhauʻi Ia ʻi he vai ʻo Mēlipá, pea naʻe hoko ai ha kovi kia Mōsese koeʻuhí ko kinautolu. Naʻa nau fakaʻitaʻi hono laumālié, pea naʻá ne lea taʻefakakaukau ʻaki hono loungutú.” Ko ia neongo naʻe angatuʻu ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova, ko Mōsese naʻe ʻitá. Naʻe ʻikai te ne fakahāhā ha mapuleʻi-kita ka naʻá ne lea ʻo ʻikai ke ne fakakaukau ki he ngaahi nunuʻá.

15 Naʻe ʻikai ke toe hanga ʻa Mōsese kia Sihova koeʻuhí naʻá ne fakaʻatā ke fakahohaʻasi ia ʻe he tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. ʻI he ʻuluaki taimi naʻe lāunga ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e vaí, naʻe fai ʻe Mōsese ʻa e meʻa naʻe totonú. (ʻEki. 7:6) Kae mahalo pē naʻá ne helaʻia mo ongoʻi feifeitamaki koeʻuhí naʻe angatuʻu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻOku lava nai ke pehē naʻe fakakaukau pē ʻa Mōsese ʻi he taimi ko ení ki heʻene ongoʻí kae ʻikai ki he founga ʻe lava ke ne fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihová.

16. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakakaukau ki he meʻa naʻe fai ʻe Mōsesé?

16 Kapau naʻe lava ke fakahohaʻasi pea faiangahala ha palōfita faitōnunga hangē ko Mōsesé, ʻe lavangofua ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate kitautolu. Naʻe teu ke hū ʻa Mōsese ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, pea ʻoku teu ke tau hū ki he māmani foʻoú. (2 Pita 3:13) ʻOku ʻikai moʻoni ke tau loto ke mole ʻa e monū makehe ko iá. Ka ke hū ki he māmani foʻoú, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau hanga kia Sihová pea talangofua maʻu pē kiate ia. (1 Sio. 2:17) Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa Mōsesé?

ʻOUA NAʻA TUKU KE FAKAHOHAʻASI KOE ʻE HE MEʻA ʻOKU FAI ʻE HE NIʻIHI KEHÉ

17. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ke mole ʻetau mapuleʻi-kitá ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi feifeitamaki aí?

17 ʻOua ʻe ʻai ke mole hoʻo mapuleʻi-kitá ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi feifeitamaki aí. ʻOku tau toutou hokosia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi palopalema tatau. Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻAi ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleí, he te tau utu ʻi hono taimi totonú kapau heʻikai ke tau helaʻia.” (Kal. 6:9; 2 Tes. 3:13) ʻI hono toutou ʻai kitautolu ʻe ha meʻa pe ko ha taha ke tau ongoʻi feifeitamakí, ʻoku tau fakakaukau ki muʻa ke tau leá? ʻOku tau mapuleʻi ʻetau ʻitá? (Pal. 10:19; 17:27; Māt. 5:22) ʻI hono fakaʻitaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ke “tuku ia ki he houhaú,” pe fakaʻatā ʻa Sihova ke ne fakahāhā ʻene houhaú. (Lau ʻa e Loma 12:17-21.) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? ʻI he ʻikai ke ʻitá, ʻoku tau tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fai ha meʻa fekauʻaki mo ʻetau palopalemá ʻi he taimi ʻokú ne fakakaukau ai ʻoku fiemaʻú. Kapau ʻoku tau feinga ke faisāuni kae ʻikai hanga kia Sihova, te tau taʻefakaʻapaʻapa ai kiate ia.

18. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e muimui ʻi he ngaahi fakahinohinó?

18 Muimui fakalelei ki he fakahinohino fakamuimui tahá. ʻOku tau muimui faitōnunga ki he ngaahi fakahinohino fakamuimui taha kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú? ʻOku ʻikai totonu ke tau hanganaki fai pē ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga kuo tau fai maʻu pē ʻi he kuohilí koeʻuhí pē ko e meʻa ia kuo tau anga ki aí. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau fakavave ke muimui ʻi ha fakahinohino foʻou pē ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu fakafou ʻi heʻene kautahá. (Hep. 13:17) Pehē foki, kuo pau ke tau tokanga ke tau “fai pē ki he ngaahi meʻa kuo tohí.” (1 Kol. 4:6) ʻI heʻetau muimui fakalelei ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová, ʻoku tau hanga maʻu pē ai kiate ia.

Feinga ha tokoua ta‘umotu‘a ke tokoni‘i ha tokoua kei si‘i ke ‘oua ‘e fakafeangai vave ki he fehālaaki ‘a e ni‘ihi kehé

Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku totonu ke tau ako mei he anga ʻo e fakafeangai ʻa Mōsese ʻi hono fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e fehālaakí? (Sio ki he palakalafi 19)

19. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻatā ʻa e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé ke ne maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová?

19 ʻOua naʻa fakaʻatā ʻa e fehālaaki ʻa e niʻihi kehé ke ne maumauʻi hoʻo kaumeʻa mo Sihová. Kapau ʻoku hokohoko atu ʻetau hanga kia Sihová, heʻikai ke tau maumauʻi ai ʻetau kaumeʻa mo iá pe ʻita koeʻuhi ko e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. ʻOku tautefito ʻene mahuʻinga ení kapau ʻoku tau maʻu ha fatongia, hangē ko Mōsesé, ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi mo talangofua kia Sihova ka taʻu maʻu ʻa e fakamoʻuí. (Fil. 2:12) Kae kehe, ko e lahi ange ʻa e fatongia ʻoku tau maʻú, ko e lahi ange ia ʻa e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolú. (Luke 12:48) Ka ʻo kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni ʻia Sihova, heʻikai ha meʻa te ne ʻai kitautolu ke tau tūkia pe fakamavaheʻi kitautolu mei heʻene ʻofá.​—Saame 119:165; Loma 8:37-39.

20. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?

20 ʻOku tau moʻui ʻi he taimi faingataʻa mo palopalemaʻia. Ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau hanga maʻu pē kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne “ʻafio ʻi he taloni ʻi he langí,” koeʻuhí ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu mai ke tau faí. ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakaʻatā ʻa e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé ke ne maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. Ko e meʻa naʻe hoko kia Mōsesé ʻoku akoʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e lēsoni mātuʻaki mahuʻinga ko ení. ʻI he ʻikai ke ʻita ʻi hono fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi fehālaakí, tau fakapapauʻi ke tau “hanga . . . kia Sihova ko hotau ʻOtuá kae ʻoua kuó ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa ʻene hōifuá.”​—Saame 123:1, 2.

a Ko Mēlipa ko ení naʻe kehe ia mei Mēlipa ofi ki Lefitimi ʻa ia naʻe toe ui ko Masá. Kae kehe, ko e ongo feituʻú fakatouʻosi naʻe ui ko Mēlipa koeʻuhí naʻe fakakē, pe lāunga ʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí.​—Sio ki he mape ʻi he Fakamatala Fakalahi E3 ʻi he Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní.

b ʻOku pehē ʻe ha mataotao Tohi Tapu ʻi he fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú, naʻe taukaveʻi ʻe he kau angatuʻú naʻe ʻikai ko ha mana eni koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese naʻe ʻi ai ʻa e vai ʻi he maka ko ení. Ko ia naʻa nau fiemaʻu ke ne toe fai ʻa e maná ʻi ha maka ʻe taha. Ko e moʻoni, ko ha talatukufakaholo pē eni.

c Sio ki he Taua Leʻo, ʻo Siulai 1, 1988, “Fehuʻi Mei He Kau Lautohi.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share