“Ko Hai ʻOku Kau mo Sihová?”
“Ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻoku totonu ke ke manavahē ki aí, ko ia ʻoku totonu ke ke tauhí, ko ia ʻoku totonu ke ke pīkitai ki aí.”—TEU. 10:20.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke kau mo Sihová? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
ʻOKU fakapotopoto ke tau nofo ofi kia Sihova. ʻOku ʻikai ha taha ʻe toe mālohi, poto, mo anga-ʻofa ange ʻiate ia! Ko e moʻoni, ʻoku tau loto maʻu pē ke mateaki kiate ia pea kau mo ia. (Saame 96:4-6) Ka naʻe ʻikai malava ʻa e niʻihi naʻe lotu ki he ʻOtuá ke fai ʻa e meʻa ko iá.
2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi fakatātā fekauʻaki mo e niʻihi naʻa nau taukaveʻi naʻa nau kau mo Sihova ka naʻa nau fai ʻi he taimi tatau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihova. Ko e ngaahi lēsoni mahuʻinga te tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo kinautolú ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hanganaki mateaki kia Sihova.
ʻOKU SIVI ʻE SIHOVA ʻA HOTAU LOTÓ
3. Ko e hā naʻe feinga ai ʻa Sihova ke tokoniʻi ʻa Keiní, pea ko e hā naʻá Ne tala ange kiate iá?
3 Ko e fakatātaá, fakakaukau angé kia Keini. Naʻe ʻikai te ne lotu ki he ngaahi ʻotua loí, ka naʻe kei ʻikai pē ke tali ʻe Sihova ʻa ʻene lotú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi hehema fulikivanu ʻi he loto ʻo Keiní. (1 Sio. 3:12) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia Keini: “Kapau te ke tafoki ʻo failelei, ʻikai te ke toe maʻu ai ʻa e hōifuá? Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ke tafoki ʻo failelei, ʻoku toitoi mai ʻa angahala ʻi he matapaá, pea ko ʻene holí ke pule kiate koe; ka te ke lava ʻo puleʻi ia?” (Sēn. 4:6, 7) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke mahino kapau naʻe fakatomala ʻa Keini pea fili ke kau mo e ʻOtuá, te Ne kau mo Keini.
4. Ko e hā naʻe fai ʻe Keini ʻi heʻene maʻu ʻa e faingamālie ke kau mo Sihová?
4 Kapau naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Keiní, naʻe mei toe tali ʻe Sihova ʻa ʻene lotú. Ka naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Keini ki he ʻOtuá, pea naʻe taki ia ʻe heʻene fakakaukau mo e holi siokitá ki he ngaahi ngāue hala. (Sēm. 1:14, 15) ʻI he kei siʻi ange ʻa Keiní, naʻe ʻikai ʻaupito nai te ne sioloto atu te ne fakafepaki kia Sihova. Ka ʻi he taimi ko ení naʻá ne tukunoaʻi ʻa e fakatokanga ʻa e ʻOtuá, angatuʻu ki he ʻOtuá, peá ne tāmateʻi ʻa hono tokouá!
5. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻe lava ke ne fakatupunga ke mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa Sihová?
5 ʻI he hangē ko Keiní, ʻe taukaveʻi nai ʻe ha Kalisitiane ʻi he ʻahó ni ʻokú ne lotu kia Sihova ka ko hono moʻoní ʻokú ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. (Sute 11) ʻOkú ne longomoʻui nai ʻi he ngāue fakafaifekaú pea maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá. Ka ʻi he taimi tatau, ʻokú ne fakaʻatā nai ʻa e ngaahi fakaʻānaua ki he ʻulungaanga taʻetāú, fakakaukau mānumanú, pe ongoʻi tāufehiʻá ke ne puleʻi ʻa ʻene fakakaukaú. (1 Sio. 2:15-17; 3:15) Ko e fakakaukau peheé ʻe lava ke iku ki he ngaahi tōʻonga angahalaʻia. ʻOku ʻikai nai ke ʻiloʻi ʻe he kakai kehé ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai pe faí, ka ʻoku ʻiloʻi ia ʻe Sihova. Kapau ʻoku ʻikai te tau kau fakaʻaufuli mo ia ʻokú ne ʻiloʻi ia.—Lau ʻa e Selemaia 17:9, 10.
6. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí?
6 Naʻa mo e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fehālaakí, ʻoku ʻikai fakavave ʻa Sihova ke ne liʻaki kitautolu. Kapau ʻoku tau huʻu atu ki ha feituʻu fakatuʻutāmaki, ʻoku fakaafeʻi mai ʻe Sihova: “Mou foki mai kiate au, pea te u foki atu kiate kimoutolu.” (Mal. 3:7) ʻOku mahinoʻi ʻe Sihova ʻoku ʻi ai hotau ngaahi vaivaiʻanga ʻoku tau faitau mo ia. Ka ʻokú ne loto ke tau tuʻu maʻu pea talitekeʻi ʻa e meʻa ʻoku koví. (ʻAi. 55:7) Kapau ʻoku tau fai pehē, ʻokú ne talaʻofa mai te ne tokoniʻi kitautolu pea ʻomai ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú ke ikunaʻi ʻaki ʻetau ngaahi holi fehālaakí.—Sēn. 4:7.
ʻOUA NAʻA TUKU KE KĀKAAʻI KOE
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e mole meia Solomone ʻa ʻene kaumeʻa mo Sihová?
7 ʻI he kei siʻi ʻa Solomoné, naʻá ne maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke poto ʻaupito ʻa Solomone peá ne ʻoange kiate ia ʻa e ngāue mahuʻinga ko hono langa ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi Selusalema. Ka naʻe mole meia Solomone ʻa ʻene kaumeʻa mo Sihová. (1 Tuʻi 3:12; 11:1, 2) Naʻe fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ki he tuʻí ke ne maʻu “ha ngaahi uaifi tokolahi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa afe ʻa hono lotó.” (Teu. 17:17) Naʻe talangataʻa ʻa Solomone ki he lao ko ení. Naʻe faifai atu pē ʻo ne maʻu ha uaifi ʻe 700 mo e kau sinifu ʻe toko 300! (1 Tuʻi 11:3) Ko e tokolahi ʻo e kau fefine ko ení ko e kau muli naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loi. Ko ia naʻe toe talangataʻa ai ʻa Solomone ki he lao ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe tapui ai ʻa e mali mo e kau fefine mulí.—Teu. 7:3, 4.
8. Naʻe anga-fēfē hono fakalotomamahiʻi ʻe Solomone ʻa Sihová?
8 Naʻe mole māmālie meia Solomone ʻa ʻene ʻofa ki he ngaahi lao ʻa Sihová. Naʻe faifai pē ʻo ne fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe mātuʻaki kovi. Naʻá ne langa ʻa e ngaahi ʻōlita ki he ʻotua loi fefine ko ʻAsitelotí mo e ʻotua loi ko Kīmosí, peá ne lotu leva ki he ongo ʻotua loi ko ení fakataha mo hono ngaahi uaifí. Naʻe aʻu ʻo langa ʻe Solomone ʻa e ngaahi ʻōlita ko ení ʻi ha moʻunga ʻi muʻa pē ʻi Selusalema, ʻa ia naʻá ne langa ai ʻa e temipale ʻo Sihová! (1 Tuʻi 11:5-8; 2 Tuʻi 23:13) Mahalo pē naʻe kākaaʻi ʻe Solomone ʻa ia tonu ʻi heʻene fakakaukau ʻe tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa naʻá ne faí kehe pē ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he temipalé.
9. Ko e hā naʻe hokó ʻi he ʻikai ke fanongo ʻa Solomone ki he fakatokanga ʻa e ʻOtuá?
9 Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e angahalá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe hoko ʻa Sihova ʻo houhau kia Solomone, koeʻuhí naʻe ofeʻi hono lotó meia Sihova.” Naʻe feinga ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi ʻa Solomone. Ko Sihova naʻá ne “hā tuʻo ua kiate ia peá ne fakatokanga kiate ia ʻo fekauʻaki mo e meʻa tofu pē ko ʻení, heʻikai te ne muimui ki ha ngaahi ʻotua kehe. Ka naʻe ʻikai te ne talangofua ki he meʻa naʻe fekauʻi ange ʻe Sihová.” Ko hono olá, naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua mo e poupou ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke pule ʻa e hako ʻo Solomoné ki he puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí, pea naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema fakalilifu ʻi he taʻu ʻe lauingeau.—1 Tuʻi 11:9-13.
10. Ko e hā ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa hotau vahaʻangatae lelei mo Sihová?
10 Kapau ʻoku tau fili ha ngaahi kaumeʻa ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi pe fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke nau tākiekina ʻetau fakakaukaú pea maumauʻi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻOku nau kau nai ki he fakatahaʻangá, ka ʻoku ʻikai te nau maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo Sihova. Pe ko e ngaahi kāinga, kaungāʻapi, kaungāngāue, pe kaungāako nai kinautolu ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihova. Kapau ko e kakai ʻoku tau fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú ʻoku ʻikai te nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻe lava ke nau tākiekina lahi kitautolu ʻa ia ʻe lava ke mole ai hotau vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá.
ʻOku anga-fēfē hono uesia ʻe he kakai ʻokú ke fakamoleki ʻa e taimi mo kinautolú ho vahaʻangatae mo Sihová? (Sio ki he palakalafi 11)
11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono filifili hotau ngaahi kaumeʻá?
11 Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:33. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei. Pea ko e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau lotu kia Sihová ʻoku ʻikai nai ke nau fai maʻu pē ha ngaahi meʻa ʻoku kovi. Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ha kakai pehē. ʻOku ʻuhinga nai hení ʻoku nau hoko ko e ngaahi feohi lelei? Sai, ʻoku anga-fēfē ʻenau uesia ho vahaʻangatae mo Sihová? ʻOku nau tokoniʻi koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ki he kakai ko iá? Ko e hā ʻoku nau talanoa ki aí? ʻOku nau talanoa lahi ki he sitailá, paʻangá, ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká, fakafiefiá, mo e ngaahi meʻa peheé? ʻOku nau faʻa fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé? ʻOku nau saiʻia he hua koví? Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū: “ʻOku mei he meʻa ʻoku hulu ʻi he lotó ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ngutú.” (Māt. 12:34) Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ko e kakai ʻokú ke fakamoleki ʻa e taimi mo iá ʻoku nau maumauʻi ho vahaʻangatae mo Sihová, fai leva ha meʻa! Fakangatangata ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke feohi ai mo kinautolú, pea kapau ʻoku fiemaʻu, fakangata ʻa e kaumeʻa mo kinautolú.—Pal. 13:20.
FIEMAʻU MAI ʻE SIHOVA KE TAU MATEAKI KIATE IA
12. (a) Ko e hā naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ʻi he hili pē ʻenau mavahe mei ʻIsipité? (e) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he fiemaʻu ʻe Sihova ke nau mateakí?
12 ʻOku toe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité. ʻI he fakatahataha ʻa e kakaí ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu kiate kinautolu ʻi ha founga fakaofo! Naʻa nau sio ki ha konga ʻao fakapoʻuli, ʻuhila, mo e kohu, pea naʻa nau fanongo ki he mana mo e ongo leʻo-lahi ʻaupito ʻo ha meʻaifi. (ʻEki. 19:16-19) Naʻa nau fanongo leva ki hono fakahaaʻi ʻe Sihova ko iá “ko ha ʻOtua ʻokú ne fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā.” Naʻá ne talaʻofa te ne mateaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate ia pea talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. (Lau ʻa e ʻEkisoto 20:1-6.) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí kapau te nau kau ai pē mo ia, te ne kau mo kinautolu. Kapau naʻá ke ʻi he fuʻu kakai ko iá, naʻe mei fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi naʻá ke fanongo ai ki he folofola ʻa Sihová? ʻOku ngalingali naʻá ke mei fai ha tali hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau pehē: “Ko e kotoa ʻo e ngaahi foʻi folofola ʻa Sihova kuó ne folofolaʻakí ʻoku mau loto-lelei ke fai.” (ʻEki. 24:3) Ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo hoko ha meʻa naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa e mateaki ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá. Ko e hā ia?
13. Ko e hā naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa e mateaki ʻa e kau ʻIsilelí?
13 Naʻe manavahē ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fakahāhā fakaofo ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ko ia naʻe ʻalu hake ai ʻa Mōsese ki Moʻunga Sainai ʻo lea kia Sihova maʻanautolu. (ʻEki. 20:18-21) Ka naʻe hili mei ai ha taimi, mo e ʻikai pē ke foki hifo ʻa Mōsese ki he ʻapitangá. Naʻe hā ngali ʻe nofo ai pē ʻa e kakaí ʻi he toafá ʻo ʻikai ʻi ai honau takí. Ko e hā naʻa nau faí? Mahalo pē naʻe falala tōtuʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki ha taki fakaetangata, ʻa Mōsese. Naʻa nau hohaʻa ai ʻo nau tala ange kia ʻĒlone: “Ngaohi maʻatautolu ha ʻotua ʻa ia te ne ʻalu muʻomuʻa ʻiate kitautolu, koeʻuhí ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi pe ko e hā kuo hoko ki he Mōsese ko ení, ʻa e tangata ko ia naʻá ne taki mai kitautolu mei he fonua ko ʻIsipité.”—ʻEki. 32:1, 2.
14. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kau ʻIsilelí ʻo nau kākaaʻi pē ai kinautolú, pea naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ki ai ʻa Sihová?
14 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí naʻe hala ʻa e lotu ki he ngaahi ʻaitolí. (ʻEki. 20:3-5) Ka he meʻa vave moʻoni ē ko e kamata ke nau lotu ki he ʻuhikiʻi pulu koulá! Neongo naʻa nau talangataʻa ki he fekau ʻa Sihová, naʻa nau kākaaʻi pē kinautolu ʻi he fakakaukau naʻa nau kei kau pē mo Sihova. Naʻe aʻu ʻo ui ʻe ʻĒlone ʻa e lotu ko eni ki he ʻuhikiʻi pulú ko ha “kātoanga kia Sihova”! Ko e hā naʻe fai ʻe Sihová? Naʻá ne tala kia Mōsese ko e kakaí “kuo nau fai ʻa e tōʻonga te nau ʻauha ai,” pea nau liʻaki ʻa e hala naʻá Ne “tuʻutuʻuni ke nau fou aí.” Naʻe houhau lahi ʻa Sihova he naʻe aʻu ʻo ne fakakaukau ke fakaʻauha ʻa e puleʻangá fakakātoa.—ʻEki. 32:5-10.
15, 16. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Mōsese mo ʻĒlone naʻá na kau fakaʻaufuli mo Sihová? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
15 Ka ko Sihová ko ha ʻOtua mohu meesi. Naʻá ne fakapapauʻi ke ʻoua te ne fakaʻauha ʻa e puleʻangá. Ka, naʻá ne ʻoange ki he kau ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke nau fakahāhā ʻoku nau loto ke kau mo ia. (ʻEki. 32:14) ʻI he sio ʻa Mōsese ki he kaikaila, hiva, mo e meʻe ʻa e kakaí ʻi muʻa ʻi he ʻaitolí, naʻá ne laiki ʻo efuefu ʻa e ʻuhikiʻi pulu koulá. Naʻá ne kaila leva: “Ko hai ʻoku kau mo Sihová? Haʻu kiate au!” Pea “ko e kau Līvaí kotoa naʻa nau fakatahataha takatakai” ʻia Mōsese.—ʻEki. 32:17-20, 26.
16 Neongo ko ʻĒlone naʻá ne ngaohi ʻa e ʻuhikiʻi pulu koulá, naʻá ne fakatomala, pea naʻá ne fili fakataha mo e toenga ʻo e kau Līvaí, ke nau kau mo Sihova. Ko e faʻahinga mateaki ko ení naʻa nau ʻai ke mahino naʻe ʻikai te nau kau mo e kau faiangahalá. Ko ha fili fakapotopoto ia, koeʻuhí ki mui ʻi he ʻaho ko iá, naʻe mate ai ʻa e laui afe ʻa ē naʻa nau lotu ki he ʻuhikiʻi pulu koulá. Ka ko e faʻahinga naʻe kau mo Sihová naʻa nau hao, pea naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá te ne tāpuakiʻi kinautolu.—ʻEki. 32:27-29.
17. Ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻa naʻe tohi ʻe Paula fekauʻaki mo e ʻuhikiʻi pulu koulá?
17 Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha ngaahi fakatātā kiate kitautolu,” koeʻuhi ke ʻoua ʻaupito te tau “hoko ko ha kau tauhi ʻaitoli.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko e ngaahi talanoa ko iá “naʻe tohi ia ko hotau fakahinohino, koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia ʻo kitautolu ʻoku moʻui ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ke ʻoua naʻa tau hangē ko kinautolú. Ko ia tuku ki he tokotaha ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.” (1 Kol. 10:6, 7, 11, 12) Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Paulá, naʻa mo e faʻahinga ʻoku lotu kia Sihová ʻe lava ke nau kau ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻE aʻu nai ʻo nau fakakaukau ʻoku kei hōifua pē ʻa Sihova kiate kinautolu. Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga maʻu pē ko e loto ha tokotaha ke hoko ko ha kaumeʻa ʻo Sihova pe taukaveʻi ʻokú ne mateakí ʻoku hōifua moʻoni mai ʻa Sihova kiate ia.—1 Kol. 10:1-5.
18. Ko e hā ʻe lava ke ne ʻai ke tau mavahe māmālie meia Sihová, pea ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻá?
18 ʻI he ʻikai ke ʻalu vave hifo ʻa Mōsese mei Sainai hangē ko ia naʻe ʻamanekina ʻe he kau ʻIsilelí, naʻa nau hoko ai ʻo hohaʻa. Kapau ʻoku ʻikai ke hoko vave mai ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení hangē ko ia ʻoku tau ʻamanekiná, ko kitautolu foki te tau ongoʻi hohaʻa nai ai. ʻE kamata nai ke tau fakakaukau ko e kahaʻu fisifisimuʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová ʻoku fuʻu mamaʻo pe ʻoku faingataʻa ke ala tui ki ai, pea tau kamata nai ai ke tokangataha ki he meʻa ʻoku tau fiemaʻú kae ʻikai ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová. Kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau mavahe māmālie meia Sihova pea fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke tau sioloto atu te tau fai.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi maʻu peé, pea ko e hā hono ʻuhingá?
19 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau talangofua fakaʻaufuli kiate ia pea lotu pē kiate ia. (ʻEki. 20:5) Ko e hā ʻokú ne fiemaʻu ai eni meiate kitautolú? Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. Kapau ʻoku ʻikai ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová, te tau fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sētané, pea ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate kitautolu. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula: “Heʻikai malava ke mou inu ʻi he ipu ʻa Sihová pea mo e ipu ʻa e fanga tēmenioó; heʻikai malava ke mou kai ʻi he ‘tēpile ʻa Sihová’ pea mo e tēpile ʻa e fanga tēmenioó.”—1 Kol. 10:21.
NOFO OFI KIA SIHOVA!
20. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova naʻa mo e taimi kuo tau fai ai ha fehālaakí?
20 Ko Keini, Solomone, mo e kau ʻIsilelí naʻa nau maʻu kotoa ʻa e faingamālie ke fakatomala pea liliu ʻenau tōʻongá. (Ngā. 3:19) ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai fakavave ʻa Sihova ke liʻaki ʻa e kakaí koeʻuhí pē ko ʻenau fai ha fehālaaki. Fakakaukau atu ki heʻene fakamolemoleʻi ʻa ʻĒloné. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e fakatokanga anga-ʻofa ke maluʻi kitautolu mei hono fai ʻa e meʻa ʻoku halá. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú, ko ʻetau ʻū tohí, pea naʻa mo e kau Kalisitiane kehé. ʻI heʻetau tokanga ki he fakatokanga ʻa Sihová, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi te ne fakahāhā mai ʻa e meesi kiate kitautolu.
21. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateaki kia Sihová?
21 Ko e ʻofa maʻataʻatā ʻa Sihová ʻoku ʻi ai hono taumuʻa. (2 Kol. 6:1) ʻOkú ne ʻomai kiate kitautolu ha faingamālie ke tau “talitekeʻi ʻa e anga-taʻefakaʻotuá mo e ngaahi holi fakamāmaní.” (Lau ʻa e Taitusi 2:11-14.) ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻetau mateaki kia Sihová. Fakapapauʻi ke ke kau fakaʻaufuli ai pē mo Sihova, pea manatuʻi “ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻoku totonu ke ke manavahē ki aí, ko ia ʻoku totonu ke ke tauhí,” pea “ko ia ʻoku totonu ke ke pīkitai ki aí”!—Teu. 10:20.