Ko ha Fefakalototoʻaʻaki ki he Tokotaha Kotoa
1. Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie makehe ʻoku ʻomai ʻe he ngaahi ʻaʻahi ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí?
1 Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he fakatahaʻanga ʻi Lomá: “Oku ou holi lahi ke mamata kiate kimoutolu, koeuhi keu atu kiate kimoutolu ha foaki fakalaumalie, koe mea ke fakatuu mau ai be akimoutolu; Koeuhi ke tau fiemalie fakataha mo kimoutolu [pe fefakalototoʻaʻaki], i he tui be taha a moutolu mo au.” (Loma 1:11, 12, PM) Ko e ngaahi ʻaʻahi ʻi onopooni ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi faingamālie meimei tatau ki ha fefakalototoʻaʻaki.
2. Ko e hā ʻoku fanongonongo ai ki muʻa ʻa e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí?
2 Ko e Fakatahaʻangá: Ko e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí ʻoku faʻa fanongonongo ia ki he fakatahaʻangá ʻi he māhina nai ʻe tolu ki muʻa. ʻOku fakaʻatā heni ʻa e taimi kia kitautolu ke feʻunuʻaki ai ʻetau taimi-tēpilé koeʻuhi ke tau maʻu ʻaonga kakato mei ai. (Ef. 5:15, 16) Kapau ʻokú ke ngāue ʻi he māmaní, mahalo te ke malava ke kole ha taimi ʻatā ke poupou ai ki he ngāue fakamalangá lolotonga ʻa e uike ko iá. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e niʻihi ke nau tāimuʻa tokoni lolotonga ʻa e māhina ʻo e ʻaʻahí. Kapau kuó ke palani ke ʻalu ki ha feituʻu, ʻe lava ke ke fai ha ngaahi feʻunuʻaki koeʻuhi ke ke maʻu ʻa e uike ko iá?
3. Ko e hā ʻe lava ke tau fai fakafoʻituitui lolotonga ʻa e ʻaʻahí ke maʻu ʻa e fakalototoʻa?
3 Ko ha taumuʻa tefito ʻo e ʻaʻahi ʻa e ʻovasia sēketí ke fai ha fakalototoʻa mo e akoʻi fakafoʻituitui ʻi he malaʻe malangá. ʻE lava ke ke kole ke ngāue mo ia pe ko hono uaifí ʻo kapau ʻokú ne mali? ʻOku fiefia ʻa e ʻovasia sēketí ʻi he ngāue mo e kau malanga kehekehe, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻoku siʻi nai ʻenau taukeí pe siʻi ʻenau pōtoʻi ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku lava ke ako ʻa e tokotaha kotoa mei heʻene tuʻuakí pea ngāueʻaki ha ngaahi fokotuʻu pē ʻe lava nai ke ne fai ʻi he anga-ʻofa. (1 Kol. 4:16, 17) Ko hono fakaafeʻi ia ke ne kau fakataha mo koe ʻi ha houa kai ʻe fakaʻatā ai ʻa e faingamālie lahi ange ki he feohi fakalototoʻa. (Hep. 13:2) Koeʻuhi ko ʻene ngaahi malangá ʻoku feʻunuʻaki ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fakatahaʻangá, fanongo lelei ki ai.
4. ʻE lava fēfē nai ke tau fakalototoʻaʻi ʻetau ʻovasia sēketí?
4 Ko e ʻOvasia Sēketí: Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe ʻikai kehe ia mei he fanga tokoua naʻá ne tokangaʻí he naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi faingataʻa mo e loto-moʻua pea naʻá ne fakahoungaʻi ʻa e fakalototoʻá. (2 Kol. 11:26-28) ʻI hono ʻiloʻi ʻe he fakatahaʻanga ʻi Lomá ko Paula, ko ha pōpula he taimi ko ení, ʻe iku ʻo ne haʻu ki aí, naʻe fononga ai ʻa e niʻihi ki he Māketi ko ʻApiaí ke feʻiloaki mo ia—ko hono mamaʻó ko e kilomita ʻe 74! “ʻI he feʻiloaki ʻa Paula mo kinautolu, naʻa ne fai ʻene fakafetaʻi ki he ʻOtua, mo ne maʻu ai ha toʻa.” (Ng. 28:15) ʻE lava ʻi he founga tatau ke ke fakalototoʻaʻi hoʻo ʻovasia sēketí. Fakahaaʻi kiate ia ʻa e fakalāngilangi “lōua” ʻaki hoʻo poupou faivelenga ki heʻene ʻaʻahí. (1 Tim. 5:17) Fakamatalaʻi mo fakahāhā ʻa hoʻo houngaʻia moʻoni ʻi heʻene ngaahi feinga koeʻuhi ko koé. Ko ia mo hono uaifí te na fiefia ʻi heʻena vakai ki hoʻo tuí, ʻofá pea mo e kātakí.—2 Tes. 1:3, 4.
5. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu kotoa ai he ʻahó ni ʻa e fakalototoʻá?
5 ʻI he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení, ko hai ia ʻi hotau lotolotongá ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ha fakalototoʻa? (2 Tim. 3:1) Fili he taimí ni ke kau kakato ʻi he uike makehe ʻo e ngāue mo e ʻovasia sēketí. Ko kitautolu kotoa—ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí mo e kau malangá fakatouʻosi—ʻoku lava ke tau kau ʻi ha fefakalototoʻaʻaki fiefia. ʻI he foungá ni te tau toe ‘fefakafiemalieaki ai, o felagaaki hake.’—1 Tes. 5:11, PM.