LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 ʻAokosi p. 13-16
  • Ko e Kātaki Lolotonga ʻo e ʻAhiʻahí ʻOku Iku ki he Ngaahi Tāpuaki

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Kātaki Lolotonga ʻo e ʻAhiʻahí ʻOku Iku ki he Ngaahi Tāpuaki
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • SAIPĪLIA​—MALAʻE NGĀUE FOʻOU KI HE MALANGÁ
  • FOUNGA NAʻE ʻAHIʻAHIʻI AI ʻA E TUI ʻA MARIA
  • MAMAʻO MEI HOKU UAIFÍ MO ʻEKU FANAÚ
  • NGAAHI FEITUʻU FOʻOU MO E NGAAHI POLE FOʻOU
  • TAUHI HAKE ʻEMA FĀNAÚ KE ʻOFA KIA SIHOVA
  • HOUNGAʻIA ʻI HE LELEI ʻA SIHOVÁ
  • Laka Hake ʻi he Taʻu ʻe 40 ʻi he Malumalu ʻo e Tapui Fakakominiusí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Feilaulauʻi-Kita Neongo ʻa e Palopalema Fakaemoʻuileleí
    Ngaahi Hokosia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová
  • Ko e Hā ʻOku Totonu Ai Ke Ke Lotú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Naʻá Ku Ako ke Falala ki he ʻOtuá
    ʻĀ Hake!—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 ʻAokosi p. 13-16

TALANOA KI HE MOʻUÍ

Ko e Kātaki Lolotonga ʻo e ʻAhiʻahí ʻOku Iku ki he Ngaahi Tāpuaki

Fakamatala fai ʻe Pavel Sivulsky

“KO E tamai anga-kovi koe,” ko e ʻita atu ia ʻa e ʻōfisa KGB.a Kuó ke liʻaki ho uaifi feitamá mo ho kiʻi ʻofefine kei pēpeé. Ko hai te ne fafanga mo tauhi kinauá? Tukuange ʻa hoʻo ngāué pea ʻalu ki ʻapi!” Naʻá ku tali ange: “ʻIkai, Naʻe ʻikai ke u liʻaki hoku fāmilí. Naʻá ke puke au! Pea ko e hā ʻa e ʻuhingá?” Naʻe tali fakaʻita atu ʻa e ʻōfisá: “ʻOku sai ange ha faʻahinga hia pē ʻi he hoko ko ha Fakamoʻoni.”

Naʻe hoko ʻa e fetalanoaʻaki ko iá ʻi he 1959 ʻi ha pilīsone ʻi he kolo ko Irkutsk ʻi Lūsia. Tuku ke u fakamatala atu ʻa e ʻuhinga naʻá ku mateuteu ai mo hoku uaifí, ʻa Maria ke ma “faingataʻaʻia koeʻuhiā ko e māʻoniʻoní,” pea mo e founga naʻe tāpuakiʻi ai kimaua ʻi heʻema hanganaki faitōnungá.​—1 Pita 3:13, 14.

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi ʻIukalaine ʻi he 1933 ʻi he kolo ko Zolotniki. ʻI he 1937 naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e tokoua ʻeku faʻeé mo hono husepānití mei Falanisē ʻa ia ko ha ongo Fakamoʻoni pea naʻá na tuku mai ai ha tohi ʻe ua ko e Government mo e Deliverance, ʻa ia naʻe pulusi ʻe he Sōsaieti Taua Leʻó. ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe heʻeku tamaí ʻa e ongo tohí, naʻe kamata ke ne tui ki he ʻOtuá. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he 1939 naʻe kamata ke ne puke lahi, ka ki muʻa ke ne maté naʻá ne tala ange ki heʻeku faʻeé: “Ko e moʻoní eni. Akoʻi ia ki he fānaú.”

SAIPĪLIA​—MALAʻE NGĀUE FOʻOU KI HE MALANGÁ

ʻI ʻEpeleli 1951, naʻe kamata ʻa e kau maʻu mafaí ke nau ʻave fakamālohi ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní mei he hihifo ʻo Lūsiá ki Saipīlia. Naʻe kapusi ai au fakataha mo ʻeku faʻeé mo hoku tokoua siʻisiʻí, ʻa Grigory mei he hihifo ʻo ʻIukalainé. Hili ʻa e fononga lēlue laka hake ʻi he maile ʻe 3,700 (kilomita ʻe 6,000), naʻa mau tūʻuta ʻi he kolo ko Tulun ʻi Saipīliá. ʻI he uike ʻe ua ki mui ai, naʻe tūʻuta ai hoku tokoua lahí ʻa Bogdan, ki ha kemi ʻi he kolo ofi ko Angarsk. Naʻe tautea ngāue pōpula ia ʻi he taʻu ʻe 25.

Ko au mo ʻeku faʻeé ʻa Grigory, naʻá ma malanga ʻi he ngaahi nofoʻanga takatakai ʻi Tulun, ka naʻe pau ke ma fakapotopoto. Ko e fakatātaá, naʻá ma ʻeke, “ʻOku ʻi ai ha taha heni ʻokú ne loto ke fakatau atu haʻane pulu?” ʻI heʻema ʻilo ha taha ʻoku ʻi ai haʻane pulu ke fakatau atú, naʻá ma tala ange ki he tokotaha ko iá ʻa e fakaofo ʻa hono fakatupu ʻo e pulú. Taimi nounou mei ai, te ma talanoa leva ʻo kau ki he Tokotaha-Fakatupú. ʻI he taimi ko iá, naʻe tohi ai ʻe ha nusipepa ʻo pehē ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau ʻeke fekauʻaki mo e fanga pulú ka ʻoku nau kumi kinautolu ki he fanga sipi! Pea naʻa mau maʻu ai ʻa e faʻahinga hangē ha sipí! Naʻe fakafiefia ʻemau ako ʻa e Tohi Tapú mo e kakai anga-fakatōkilalo mo anga-talitali kakaí ʻi he feituʻu naʻe teʻeki ke ngāueʻí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga mo e kau malanga ʻe toko 100 tupu ʻi Tulun.

FOUNGA NAʻE ʻAHIʻAHIʻI AI ʻA E TUI ʻA MARIA

Naʻe ako ʻe hoku uaifí, ʻa Maria ʻa e moʻoní ʻi ʻIukalaine ʻi he Tau II ʻa Māmaní. ʻI he taimi naʻe taʻu 18 aí, naʻe kamata ha ʻōfisa KGB ke ne fakahohaʻasi ia mo feinga ke fakamālohiʻi ia ke na fai ha ʻulungaanga taʻetaau, ka naʻe talitekeʻi mālohi ʻe Maria ʻene ngaahi fakatauelé. ʻI he ʻaho ʻe tahá, naʻá ne foki atu ai ki hono ʻapí ʻo ne ʻiloʻi ʻa e tangatá ʻokú ne tokoto mai ʻi hono mohengá. Naʻe hola ʻa Maria. ʻI he ʻita lahi ʻa e ʻōfisá, naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa Maria ke lokaʻi ia koeʻuhi ko ʻene hoko ko ha Fakamoʻoní, pea ko hono moʻoní ʻi he 1952, naʻe tautea ai ʻa Maria ki he taʻu ʻe hongofulu ʻi pilīsone. Naʻá ne ongoʻi ʻo hangē ko Siosifá he naʻe tuku pilīsone ia ʻi heʻene tauhi maʻu ʻene anga-tonú. (Sēn. 39:12, 20) Ko e fakaʻuli ko ia naʻá ne ʻave ʻa Maria mei he fale hopó ki he pilīsoné naʻá ne tala ange kiate ia: “ʻOua te ke ilifia. ʻOku ʻalu ʻa e kakai tokolahi ki pilīsone ka ʻoku nau foki ʻoku kei tauhi maʻu pē honau ngeiá.” Ko e ngaahi lea ko ení naʻá ne fakaivimālohiʻi ia.

Pavel mo Maria Sivulsky

Mei he 1952 ki he 1956, naʻe ʻave ai ʻa Maria ʻo ngāue ʻi ha kemi fakamamahi ofi ki he kolo ko Gorkiy (ko Nizhniy Novgorod ia he ʻaho ní) ʻi Lūsia. Naʻe fekauʻi ia ke ne taʻaki ʻa e ʻuluʻakaú naʻa mo e ʻi he ʻea momoko ʻaupitó. Naʻe uesia ai ʻa hono tuʻunga moʻui leleí, ka ʻi he 1956 naʻe tukuange ia pea naʻá ne ʻalu leva ki Tulun.

MAMAʻO MEI HOKU UAIFÍ MO ʻEKU FANAÚ

ʻI hono tala mai kiate au ʻe ha tokoua ʻi Tulun ʻoku haʻu ha tuofefine, naʻá ku ʻalu ai ʻi heʻeku pasikalá ki he tauʻanga pasí ke fetaulaki mo e tuofefiné mo tokoni ke toʻo ʻene kató. ʻI heʻeku fetaulaki mo Maria, naʻá ku saiʻia ʻiate ia he taimi pē ko ia. Naʻá ku feinga lahi ke ne manako ʻiate au​—pea naʻá ku lavameʻa. Naʻá ma mali ʻi he 1957. ʻI ha taʻu ki mui ai, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa homa ʻofefine ko Irina, ka ko e fiefia ʻi he feohi mo iá naʻe taimi nounou. ʻI he 1959, naʻe puke au ʻi heʻeku pulusi ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú. Naʻá ku ʻi he pilīsone malú ai ʻi he māhina ʻe ono.

Ke kei maʻu ha nonga ʻi lotó lolotonga ʻa e taimi ko iá naʻá ku lotu maʻu pē, hiva ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá mo sioloto atu ki he founga te u malanga ai kapau te u toe ʻatā.

Pavel Sivulsky ‘i he kemi fakamamahi ‘i he 1962

Lolotonga ʻa e nofo ʻi ha kemi pōpula, 1962

Lolotonga hono fakafehuʻi au ʻi he pilīsoné naʻe kaila ʻa e tokotaha fakatotoló, “ʻOku vavé ni ke mau tāmalaki ʻa e kakai ko kimoutolú ʻi he falikí hangē ha fanga kumaá!” Naʻá ku tali atu, “Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻE malangaʻi ʻi he puleʻanga kotoa pē, pea heʻikai lava ʻe ha taha ke taʻofi ia.” Naʻe liliu leva ʻe he tokotaha fakatotoló ʻene foungá peá ne feinga ke fakalotoʻi au ke siʻaki ʻeku tuí, ʻo hangē ko ia naʻá ku lave ki ai ki muʻá. ʻI he ʻikai ha ola ʻo e fakamanamaná mo e fakatauelé, naʻe tautea au ki ha ngāue faingataʻa ʻi he taʻu ʻe fitu ʻi ha kemi ofi ki he kolo ko Saransk. ʻI heʻeku fononga ki he kemí, ne u ʻilo ai ne fāʻeleʻi ʻa homa ʻofefine fika uá ʻa Olga. Neongo naʻe mamaʻo ʻaupito ʻa hoku uaifí mo homa ongo ʻofefiné, naʻá ku maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi naʻá ku kei mateaki ai pē mo Maria kia Sihova.

Maria Sivulsky mo hona ‘ofefine, ko Olga mo Irina, ‘i he 1965

Ko Maria mo homa ongo ʻofefiné, ko Olga mo Irina, ʻi he 1965

Naʻe tuʻo taha ʻi he taʻu ʻa e fononga mai ʻa Maria ki Saransk ke ʻaʻahi mai kiate au, neongo ko e fononga he lēlué mei Tulun pea mo e fokí naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe 12. ʻI he taʻu taki taha naʻá ne ʻomi ai hoku puti foʻou. Naʻe fufū ʻi he loto putí ʻa e ngaahi tatau fakamuimui taha ʻo e Taua Leʻó. ʻI he taʻu ʻe taha, naʻe makehe ʻaupito ai ʻa e ʻaʻahi mai ʻa Maria koeʻuhí naʻá ne haʻu mo homa ongo kiʻi ʻofefiné. Sioloto atu ki he maongo kiate au ʻa ʻeku sio kiate kinauá mo feohi mo kinauá!

NGAAHI FEITUʻU FOʻOU MO E NGAAHI POLE FOʻOU

ʻI he 1966, naʻe fakaʻatā ai au mei he kemi pōpulá pea naʻe hiki ai ʻa e toko fā ʻo kimautolu ki he kolo ko Armavir, ofi ki he Tahi ʻUliʻulí. ʻI aí, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa homa ongo foha ko Yaroslav mo Pavel.

Naʻe ʻikai ke fuoloa kuo kamata ke ʻohofi ʻa homau ʻapí ʻe he kau ʻōfisa KGB, ʻi he kumi ki he ʻū tohi Fakatohitapú. Naʻa nau kumi ʻi he feituʻu kotoa ʻo aʻu ki he kaikaiʻanga ʻo e fanga pulú. ʻI he taimi pehē ʻe taha, naʻe fetafetafei ʻa e kau ʻōfisá tupu mei he ʻafú pea naʻe efua honau teungá. Naʻe ongoʻi fakaʻofaʻia ʻa Maria ʻiate kinautolu, he ko ʻenau fai pē ʻi heʻenau talangofua ki he tuʻutuʻuní. Ko ia naʻá ne lingi ange honau inu pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e polosi vala, poulu vai, mo ha ʻū tauveli. Ki mui ai, ʻi he aʻu mai ʻa e pule ʻo e KGB, naʻe tala ange ʻe he kau ʻōfisá kiate ia ʻa e anga-lelei naʻe fai ange kiate kinautolú. ʻI heʻenau mavahé naʻe malimali mo taʻataʻalo mai ʻa e pulé kiate kimautolu. Naʻa mau fiefia he sio ki he lelei ʻoku malava ke hoko ʻi heʻemau feinga ke “hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.”​—Loma 12:21.

Neongo ʻa e ngaahi ʻohofi naʻe faí, naʻe hokohoko atu pē ʻemau malanga ʻi Armavir. Naʻa mau toe tokoni ke fakaivimālohiʻi ʻa e kiʻi kulupu ʻo e kau malanga ʻi he kolo ofi mai ko Kurganinsk. ʻOku ou fiefia lahi ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ʻi ai ʻi he ʻahó ni ʻa e fakatahaʻanga ʻe ono ʻi Armavir pea mo e fā ʻi Kurganinsk.

ʻI he faai mai ʻo e ngaahi taʻú, ne ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ne vaivai ai ʻa homau tuʻunga fakalaumālié. Ka ʻoku mau fakamālō kia Sihova ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e fanga tokoua faitōnungá, ke nau fakatonutonu mo fakaivimālohiʻi fakalaumālie kimautolu. (Saame 130:3) Ko ha toe ʻahiʻahi mafatukituki foki kiate kimautolu ʻa e ngāue fakataha mo e kau fakafofonga ʻo e kau KGB ʻa ia naʻa nau hūhū fakafufū mai ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻo ʻikai ke mau fakatokangaʻi. Naʻa nau hā faivelenga mo longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe aʻu ʻo maʻu ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi tuʻunga fua fatongia ʻi he kautahá. Neongo ia, ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻa mau toki ʻiloʻi moʻoni ai kinautolu.

ʻI he 1978, ʻi he taʻu 45 ʻa Maria, naʻá ne toe feitama ai. Koeʻuhi naʻá ne tofanga ʻi ha mahaki mafu, naʻe ilifia ʻa e kau toketaá telia naʻá ne mate pea nau feinga ke fakalotoʻi ia ke ne fai ha fakatōtama. Naʻe fakafisi ʻa Maria. ʻI he fakafeangai ki aí, naʻe muimuiʻi ia ʻe he kau toketā ʻe niʻihi ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he falemahakí mo ha meʻa huhu, ʻi he feinga ke huhu kiate ia ha faitoʻo ke ne fāʻele taʻehoko. Ke maluʻi ʻa e kiʻi tama teʻeki fāʻeleʻí, ne hola ai ʻa Maria mei he falemahakí.

Naʻe tuʻutuʻuni mai ʻa e KGB ke mau mavahe mei he koló. Naʻa mau hiki ki ha kiʻi kolo naʻe ofi ki ha kolo lahi ko Tallinn ʻi ʻEsitōnia, ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko e konga ʻo e USSR. ʻI Tallinn, ʻi he kehe ʻaupito mei he meʻa naʻe tala ʻe he kau toketaá, ne fāʻeleʻi ai ʻe Maria ha kiʻi tamasiʻi moʻui lelei ko Vitaly.

Ki mui ai, naʻa mau hiki mei ʻEsitōnia ki he feituʻu ko Nezlobnaya ʻi he fakatonga ʻo Lūsiá. Naʻa mau malanga fakapotopoto ʻi he ngaahi kolo taki mamata ofi maí, ʻa ia naʻe ʻaʻahi mai ki ai ʻa e kakai mei he kotoa ʻo e fonuá. Naʻa nau haʻu ki ai ʻi he ngaahi ʻuhinga fakaemoʻuilelei, ka naʻe mavahe atu mei ai ʻa e niʻihi fakataha mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá!

TAUHI HAKE ʻEMA FĀNAÚ KE ʻOFA KIA SIHOVA

Naʻá ma feinga ke fakahūhū ki homa ngaahi fohá mo homa ongo ʻofefiné ha ʻofa kia Sihova mo ha holi ke tauhi kiate ia. Naʻá ma faʻa fakaafeʻi ki homau ʻapí ʻa e fanga tokoua ʻa ia naʻa nau hoko ko ha tākiekina lelei ki heʻema fānaú. Ko e tokotaha naʻe ʻaʻahi maʻu mai pē ko hoku tokoua ko Grigory ʻa ia naʻá ne ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki mei he 1970 ki he 1995. Naʻe fiefia ʻa e fāmilí fakalūkufua ʻi heʻene ʻaʻahí, koeʻuhí ko ha tangata fiefia mo anga-fakakata ia. ʻI he taimi naʻe ʻi ai ai ʻemau kau ʻaʻahí, naʻa mau faʻa vaʻinga ʻi he ngaahi keimi Fakatohitapu, pea tupu hake ai ʻema fānaú ʻo saiʻia ʻi he ngaahi fakamatala fakahisitōlia Fakatohitapú.

Ongo foha mo e ‘ofefine-‘i-he-fono ‘o Pavel mo Maria Sivulsky

Ko hoku ngaahi fohá mo honau ngaahi uaifí.

Mei toʻohema ki toʻomataʻu, ʻotu mui: Yaroslav, Pavel, Jr., Vitaly

ʻOtu muʻa: Alyona, Raya, Svetlana

ʻI he 1987, naʻe hiki ai homa foha ko Yaroslav ki he kolo lahi ko Riga ʻi Lativia, ʻa ia naʻe malava ke ne malanga tauʻatāina ai. Ka ʻi he taimi naʻá ne fakafisi ai ke fakahoko ha ngāue fakakautau, naʻe tautea ia ke ne nofo pilīsone ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga pea naʻá ne ʻi he ngaahi pilīsone kehekehe ʻe hiva. Ko e meʻa naʻá ku tala ange kiate ia fekauʻaki mo ʻeku ngaahi hokosia ʻi he pilīsoné naʻe tokoniʻi ai ia ke ne kātaki. Ki mui ai, naʻá ne kamata ngāue ko ha tāimuʻa. ʻI he 1990, ko homa foha ko Pavel, naʻe taʻu 19 ʻi he taimi ko iá, naʻá ne loto ke tāimuʻa ʻi Sakhalin, ko ha motu ʻi he tokelau ʻo Siapaní. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai ke ma loto ke ne ʻalu. Naʻe toko 20 pē ʻa e kau malanga ʻi he motú kotoa, pea naʻa mau nofo ʻi he maile ʻe 5,500 tupu (kilomita ʻe 9,000) mei he motú. Ka naʻe faifai pē peá ma loto ki ai, pea ko ha fili lelei ia. Naʻe tali ʻe he kakai ʻi aí ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi pē, ne ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻe valu. Naʻe ngāue ʻa Pavel ʻi Sakhalin ʻo aʻu ki he 1995. ʻI he taimi ko iá, ko homa foha siʻisiʻi tahá pē ʻa Vitaly, naʻe kei ʻi ʻapí. Talu mei heʻene kei siʻi mo ʻene manako ʻi he lau Tohi Tapú. ʻI hono taʻu 14, naʻá ne kamata tāimuʻa ai pea naʻá ku tāimuʻa fakataha mo ia ʻi he taʻu ʻe ua. Ko ha taimi fisifisimuʻa moʻoni ia. ʻI heʻene taʻu 19, naʻe mavahe ai ʻa Vitaly ʻo ngāue ko ha tāimuʻa makehe.

ʻI he 1952, naʻe tala ange ai ʻe ha ʻōfisa KGB kia Maria: “Siʻaki hoʻo tuí pe ko hoʻo nofo pōpula ʻi he taʻu ʻe hongofulu. ʻI he taimi te ke ʻatā mai aí, te ke taʻumotuʻa mo nofo toko taha pē.” Ka naʻe kehe ʻaupito ʻa e meʻa ia naʻe hokó. Naʻá ma ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hotau ʻOtua mateakí ʻa Sihova, mo ʻema fānaú pea mo e tokolahi ʻo e faʻahinga naʻá ma maʻu ʻa e monū ke tokoniʻi ke nau maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ma fiefia mo Maria ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu naʻe ngāue ai ʻema fānaú. Naʻá ma sio ki he houngaʻia ʻa e faʻahinga ko ia naʻe tokoniʻi ʻe heʻema fānaú ke nau ako fekauʻaki mo Sihová.

HOUNGAʻIA ʻI HE LELEI ʻA SIHOVÁ

ʻI he 1991, naʻe fakaʻatā fakalao ai ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe hanga ʻe he tuʻutuʻuni ko iá ʻo toe fakalongomoʻuiʻi ʻa e ngāue fakamalangá. Naʻe aʻu ʻo fakatau ʻe heʻemau fakatahaʻangá ha pasi, koeʻuhi ke mau lava ʻo fononga ki he ngaahi kolo lalahi mo e ngaahi kolo iiki ofi maí ʻi he fakaʻosinga uike taki taha.

Pavel mo Maria Sivulsky ‘i he 2011

Mo hoku uaifí ʻi he 2011

ʻOku ou fiefia he ko Yaroslav mo hono uaifí ʻa Alyona, mo Pavel mo hono uaifí ʻa Raya, ʻoku nau ngāue ʻi he Pētelí lolotonga ia ko Vitaly mo hono uaifí ʻa Svetlana, ʻokú na ʻi he ngāue fakasēketí. Ko homa ʻofefine lahi tahá ʻa Irina, ʻokú ne nofo mo hono fāmilí ʻi Siamane. Ko hono husepānití ʻa Vladimir mo hona foha ʻe toko tolú ʻoku nau ngāue kotoa ko e kau mātuʻa. Ko homa ʻofefine ko Olga, ʻoku nofo ia ʻi ʻEsitōnia pea ʻoku toutou telefoni mai kiate au. Ko e meʻa fakamamahí, ko siʻoku uaifi ʻofaʻangá ʻa Maria, naʻe mate ia ʻi he 2014. ʻOku ʻikai ke u kei faʻa tatali ke toe sio kiate ia ʻi he toetuʻú! ʻI he taimi ní ʻoku ou nofo ʻi he kolo ko Belgorod, pea ko e fanga tokoua ʻi hení ʻoku nau poupou lahi mai kiate au.

Ko hoku ngaahi taʻu ʻo ʻeku ngāue kia Sihová kuó ne akoʻi mai kiate au ko e tauhi anga-tonú ʻoku haʻu pē mo hono ngaahi pole, ka ko e nonga ʻi loto ʻoku ʻomai ʻe Sihová ko ha mataʻikoloa ia ʻoku mahulu atu hono mahuʻingá. Ko e ngaahi tāpuaki naʻá ku maʻu mo Maria ʻi heʻema hanganaki tuʻumaʻú ʻoku mahulu atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke u sioloto atu ki aí. Ki muʻa ke tō ʻa e USSR ʻi he 1991, naʻe toko 40,000 tupu siʻi pē ʻa e kau malangá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku laka hake ʻi he kau malanga ʻe toko 400,000 ʻi he ngaahi fonua naʻa nau hoko ko e konga ʻo e Sovieti ʻIunioní! Ko hoku taʻu 83 eni pea ʻoku ou kei ngāue pē ko ha mātuʻa. Ko e poupou ʻa Sihová kuó ne ʻomai maʻu pē kiate au ʻa e mālohi ke kātaki. ʻIo, kuo fakapaleʻi lahi au ʻe Sihova.​—Saame 13:5, 6.

a Ko e KGB, ko e fakanounou ia ki he Kōmiti Maluʻi ʻa e Puleʻanga Sovietí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share