LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 10/1 p. 16-20
  • Ko e Tuli ki ha Taumuʻa Mohu ʻUhinga ʻi he Moʻuí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Tuli ki ha Taumuʻa Mohu ʻUhinga ʻi he Moʻuí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā Hoʻo Taumuʻa ʻi he Moʻuí?
  • Ko e Hā ʻa e “Moʻui Moʻoni”?
  • Ko Hono Fai ʻa e Ngaahi Feilaulau Totonú
  • ʻOua ʻe ‘Ngaueʻaki ʻa Mamani ko e Meʻa ke ʻOsiki’
  • Fakamuʻomuʻa ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí
  • Ko e Hā ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá Kiate Kitautolú?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
  • Ko e Tuli ki he Taumuʻa ʻa e ʻOtuá he ʻAhó Ni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Moʻuí?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Ko Sihová ko e ʻOtua ʻOku ʻI Ai ʻEne Taumuʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 10/1 p. 16-20

Ko e Tuli ki ha Taumuʻa Mohu ʻUhinga ʻi he Moʻuí

“ʻIlonga ha meʻa ʻoku manava ke ne fai ʻa e fakamalo ʻo IAA.”​—SĀME 150:6.

1. Fakamatalaʻi ʻa e fekumi ʻa ha kiʻi tangata kei siʻi ki ha taumuʻa ʻi he moʻuí.

“NAʻÁ KU ako ki he faitoʻó koeʻuhi naʻá ku loto ke u ngāueʻaki ʻeku moʻuí ke tokoniʻi ʻa e kakaí. Naʻá ku toe ongoʻi ko e tuʻunga mo e maʻuʻanga paʻanga ʻi he hoko ko ha toketaá te ne ʻai au ke u fiefia,” ko e manatu ia ʻa Seungu Sini, ʻa ia naʻe tupu hake ʻi Kōlea.a “ʻI heʻeku hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e siʻi moʻoni ʻo e meʻa ʻoku lava ke fai ʻe ha toketā ke tokoni aí, ne u ʻilo naʻá ku maʻuhala. Naʻá ku ako leva ki he ʻātí, ka naʻe siʻisiʻi ʻa e ʻaonga ʻo ʻeku ngaahi ngāue fakaeʻātí ki he niʻihi kehé, pea naʻá ku ongoʻi siokita ai. Naʻá ku tafoki ʻo faiako pea naʻe vave ʻeku ʻilo ko ʻeku fakahoko atu pē ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kae ʻikai ko ha tataki ʻe lava ke taki atu ai ki he fiefia moʻoní.” ʻI he hangē ko e tokolahi, naʻe fekumi ʻa Seungu Sini ki ha taumuʻa mohu ʻuhinga ʻi he moʻuí.

2. (a) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke maʻu ha taumuʻa ʻi he moʻuí? (e) ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻi heʻene ʻomai kitautolu ki hení?

2 Ke maʻu ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí, ʻoku fakahuʻunga iá ke maʻu ha ʻuhinga ki he moʻuí, ha taumuʻa mahino, pea mo ha taumuʻa tefito ki heʻetau ngaahi feingá. ʻE lava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo maʻu moʻoni ha taumuʻa pehē? ʻIo! Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻetau maʻu ʻa e ʻatamaiʻiá, konisēnisí, mo e malava ke fakaʻuhingá ʻoku ʻuhinga iá naʻe ʻi ai ʻa e taumuʻa lelei ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻi hono ʻomai kitautolu ki hení. Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e malava ke tau maʻu mo fakahoko ʻetau taumuʻa moʻoní ʻi heʻetau toki moʻui pē ʻo fehoanaki mo e taumuʻa ʻa e Tokotaha-Fakatupú.

3. Ko e hā ʻoku kau ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

3 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa lahi. Ko e fakatātaá, ko e founga fakaofo naʻe ngaohi ai kitautolú ko ha fakahāhā moʻoni ia ʻo e ʻofa taʻesiokita mei he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá. (Sāme 40:5; 139:14) Ko ia ai, ko e moʻui ʻo fakatatau ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga iá ke ʻofa taʻesiokita ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ʻOtuá. (1 Sione 4:​7-11) ʻOku toe ʻuhinga iá ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene taumuʻa ʻofá.—Koheleti 12:13; 1 Sione 5:3.

4. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻú kae maʻu ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí? (e) Ko e hā ʻa e taumuʻa māʻolunga taha ʻoku malava ke tuli ki ai ha taha pē?

4 Naʻe toe taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui fiefia mo melino ʻiate kinautolu pea mo e toenga ʻo e fakatupú. (Senesi 1:26; 2:15) Ko e hā leva ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke tau ongoʻi fiefia, malu, pea mo melino aí? Hangē pē ko ha kiʻi tama ʻokú ne fiemaʻu ke ne ongoʻi ʻa e ʻi ai ʻa ʻene ongo mātuʻá ka ne ongoʻi fiefia mo malu aí, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ʻetau Tamai fakahēvaní kae maʻu ʻa e ʻuhinga mo e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí. (Hepelu 12:9) ʻOku ʻai ʻe he ʻOtuá ke malava ʻa e vahaʻangatae pehē mo iá ʻaki hono fakaʻatā kitautolu ke tau ʻunuʻunu ofi kiate ia pea ʻi heʻene fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. (Semisi 4:8; 1 Sione 5:​14, 15) Kapau ʻoku tau ‘ʻaʻeva mo e ʻOtuá’ ʻi he tui pea hoko ko hono ngaahi kaumeʻa, ʻe lava ke tau ʻoatu ai ʻa e fiefia mo e fakahīkihiki ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Senesi 6:​9, NW; Palovepi 23:​15, 16; Semisi 2:23) Ko e taumuʻa māʻolunga taha ia ʻoku malava ke tuli ki ai ha taha pē. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku manava ke ne fai ʻa e fakamalo ʻo IAA.”—Sāme 150:6.

Ko e Hā Hoʻo Taumuʻa ʻi he Moʻuí?

5. Ko e hā ʻoku taʻefakapotopoto ai ʻa hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié?

5 Ko e konga ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ko ʻetau tokanga lelei kiate kitautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku kau ki heni ʻa e tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakasinó mo e fakalaumālié fakatouʻosi. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ʻa e mafamafatataú ʻi hono fai ʻa e meʻá ni, koeʻuhi ke ʻoua naʻa kāsia ʻe he ngaahi loto-moʻua mo e ngaahi meʻa fakamāmaní ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ange fakalaumālié. (Mātiu 4:4; 6:33) Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku fakahangataha ʻe he kakai tokolahi ia ʻenau moʻuí ʻo meimei nōfoʻi fakaʻaufuli ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié. Ka, ko e feinga ke fakatōliʻa kotoa ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié ʻataʻatā peé ʻoku taʻefakapotopoto ia. Ko ha savea ki muí ni mai fekauʻaki mo e kau milionea ʻi ʻĒsiá ʻoku hā mei ai ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau “ongoʻi taʻemalu mo hohaʻa, neongo ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakasōsiale pea mo e ongoʻi ʻo e lavameʻa ʻi heʻenau tuʻumālié.”—Koheleti 5:11.

6. Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sīsū ki he tuli ki he koloaʻiá?

6 Naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “kākā oe koloa.” (Maake 4:​19, PM) ʻOku kākā fēfē ʻa e koloá? ʻOku nau hā ʻoku nau ʻai ha taha ke fiefia, ka ʻoku ʻikai. “Ko e tangata ʻoku ʻofa ki he paʻangá heʻikai ʻaupito pē ke tōliʻa ia ai,” ko e lau ia ʻa Tuʻi Solomone potó. (Koheleti 5:​10, The New English Bible) Ka ʻoku malava ke tuli ki he ngaahi taumuʻa fakamatelié pea kei tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e lotó kotoa? ʻIkai, ʻoku ʻikai pehē ia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ke lava ʻe ha taha ke ne ʻeikiʻaki ha ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he taha kae ʻofaʻi ʻa e taha, pe te ne piki ki he taha kae taʻetokaʻi ʻa e taha. ʻOku ʻikai te mou lava ke eikiʻaki ʻa e ʻOtua mo Koloa fakatouʻosi.” Naʻe enginaki ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau faʻoaki koloa, ʻo ʻikai ko ha ngaahi koloa fakamatelie ʻi he māmaní, kae ‘faʻoaki koloa ʻi langi,’ ʻa ia, ke fokotuʻu ha hingoa lelei ki he ʻOtuá, ʻa ia ‘ʻoku mui hoʻomou kolé, ka kuó ne toka meaʻi ʻa e ngāhi meʻa ʻoku mou masiva aí.’—Mātiu 6:​8, 19-25.

7. ʻE lava fēfē ke tau “puke ki he moʻui moʻoni”?

7 ʻI he tohi ki hono kaungāngāue ko Tīmoté, naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha akonaki fefeka ʻi he meʻá ni. Naʻá ne tala kia Tīmote: “Ke ke naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku koloaʻia . . . ke ʻoua . . . tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe . . . , ke nau nimahomo ʻo [angafietokoni]; ʻo nau faʻoaki ai maʻanautolu ha tuʻunga lelei ki he ʻamui, koeʻuhi ke nau puke ki he moʻui moʻoni.”—1 Timote 6:​17-19.

Ko e Hā ʻa e “Moʻui Moʻoni”?

8. (a) Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa e tokolahi ki he koloá mo e tuʻungá? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ke ʻiloʻi ʻe he faʻahinga peheé?

8 Ki he kakai tokolahi, ko e kupuʻi lea “moʻui moʻoni” ʻokú ne ʻomai ʻa e foʻi ʻata ʻo e moʻui tuʻumālie mo e fiemālie. ʻOku pehē ʻe ha makasini ongoongo ʻe taha ʻi ʻĒsia: “Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau mamata he ngaahi filimí pe TV ʻoku nau ako ke holi ki he meʻa ʻoku nau sio ki aí, ke fakaʻānaua ki he meʻa te nau maʻu naí.” ʻOku ʻai ʻe he kakai tokolahi ʻa e maʻu ʻo e koloá mo e tuʻungá ko ʻenau taumuʻa ia ʻi he moʻuí. ʻOku feilaulauʻi ʻe he tokolahi ʻenau kei talavoú, moʻuileleí, moʻui fakafāmilí, pea mo e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi he tuli ki he ngaahi meʻá ni. Ko e tokosiʻi pē ʻoku nau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau atu ko e ngaahi ʻata peheé ko ha tapua mai pē ia ʻo e “laumalie ʻoku ʻo mamani”—ʻa e sīpinga fakakaukau tuʻu-ki-muʻa ʻokú ne tākiekina ʻa e konga lahi ʻo e laui piliona ʻo e māmaní mo ueʻi kinautolu ke nau ngāue ʻo fakafepaki ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. (1 Kolinito 2:12; Efeso 2:2) Tā neʻineʻi ke lahi fau ʻa e kakai ʻikai fiefia ʻi he ʻaho ní!—Palovepi 18:11; 23:​4, 5.

9. Ko e hā ʻe ʻikai ʻaupito malava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke fakahokó, pea ko e hā hono ʻuhingá?

9 Fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue taʻesiokita ki he lelei maʻá e niʻihi kehé, ʻi he feinga ke toʻo ʻosi atu ʻa e fiekaiá, mahamahakí, mo e fakamaau taʻetotonú? ʻOku ʻaonga ki he tokolahi ʻa ʻenau ngaahi feinga mahuʻinga mo feilaulauʻi-kitá. Ka neongo ʻenau ngaahi feinga lelei tahá, ʻe ʻikai ʻaupito te nau malava ke liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ki ha fokotuʻutuʻu totonu mo lelei. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko hono moʻoní “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili”—ko Sētane—pea ʻoku ʻikai te ne loto ke liliu ia.—1 Sione 5:19.

10. Ko fē ʻa e taimi ʻe maʻu ai ʻe he kau faitōnungá ʻa e “moʻui moʻoni”?

10 He meʻa fakamamahi ē kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha ha ʻamanaki tuku kehe ʻa e moʻui ʻi he māmani lolotonga ní! “Kapau kuo tau ʻosi ʻa e moʻui ko eni mo ʻetau fakatuʻa kia Kalaisi, pea ko hono ngata ia, ta ko e tuʻutamaki taha kitautolu ʻi he kakai kotoa pe,” ko e tohi ia ʻa Paulá. “ʻE, tau kai mo inu e, He ʻoku apongipongi ʻetau mate,” ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tui ko e moʻuí pē ʻení. (1 Kolinito 15:​19, 32) Ka ʻoku ʻi ai ha kahaʻu, “ʻi he funga ʻo e talaʻofa [ʻa e ʻOtuá] ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) ʻI he taimi ko iá, ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e “moʻui moʻoni,” ʻa ia, ko e “moʻui taʻengata” ʻi he haohaoa, ʻi hēvani pe ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-pule ʻofa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—1 Timote 6:12.

11. Ko e hā ʻoku mohu taumuʻa ai ʻa e ngāue ke laka ki muʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

11 Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pē taha ʻe lavameʻa fakaʻaufuli ʻi hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ai, ko e ngāue ke laka ki muʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha ngāue mohu taumuʻa lahi taha ia ʻoku malava ke tuli ki ai ha taha. (Sione 4:34) Lolotonga ʻetau kau ki he ngāue ko iá, ʻoku tau maʻu ai ha vahaʻangatae mahuʻinga mo ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku tau toe maʻu ai ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakataha mo e laui miliona ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie, ʻa ia ʻoku nau tuli ki he taumuʻa tatau pē ʻi he moʻuí.

Ko Hono Fai ʻa e Ngaahi Feilaulau Totonú

12. Fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu lolotongá pea mo e “moʻui moʻoni.”

12 Ko e māmani lolotongá “ʻoku fakaʻaʻau ke mole . . . mo ʻene holi aʻana,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Heʻikai ha konga ʻo e māmani ʻo Sētané, ʻo kau ai ʻa hono ongoongoá mo e tuʻumālié, ʻe fakahaofi, “ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:​15-17) ʻI hono kehe mei he ngaahi koloa taʻepaú, ko e lāngilangi mole vavé, pea mo e kihiʻi mālie ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá, ko e “moʻui moʻoni”—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻoku tuʻuloa pea ʻoku tuha ia mo ʻetau ngaahi feilaulaú, kapau ʻoku tau fai ʻa e ngaahi feilaulau totonú.

13. Naʻe anga-fēfē hono fai ʻe ha ongo meʻa ʻa e ngaahi feilaulau totonú?

13 Fakakaukau angé kia Henelī mo Sūsana. Kuó na tui kakato ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí te nau maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 6:33) Ko ia, naʻá na fili ke nofo ʻi ha ʻapi ʻoku ʻikai fakamole koeʻuhi ke ʻoua te na fakatou ngāue paʻanga, kae lava ke na fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he tuli ki he ngaahi meʻa fakalaumālié fakataha mo hona ongo ʻofefiné. (Hepelu 13:​15, 16) Naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe hona kaumeʻa leleí ʻa ʻena filí. Naʻá ne tala ange kia Sūsana: “Sūsana, kapau ʻe faifai ange ʻo ke loto ke ke nofo ʻi ha fale lelei ange, kuo pau ke feilaulauʻi ha meʻa.” Neongo ia, naʻe ʻilo ʻe Henelī mo Sūsana ko hono fakamuʻomuʻa ʻa Sihová “ʻoku ne maʻu talaʻofa ki he moʻui ko eni, pea mo ia ka hoko mai.” (1 Timote 4:8; Taitusi 2:12) Naʻe tupu hake hona ongo ʻofefiné ʻo hoko ko e ongo ʻevangeliō faivelenga taimi-kakato. ʻI he tuʻunga ko ha fāmilí, ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa mahuʻinga moʻoni ia te nau taʻemaʻu; ka, ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi ʻi hono ʻai ʻa e tuli ki he “moʻui moʻoni” ko ʻenau taumuʻá.—Filipai 3:8; 1 Timote 6:​6-8.

ʻOua ʻe ‘Ngaueʻaki ʻa Mamani ko e Meʻa ke ʻOsiki’

14. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi ʻoku hoko koeʻuhi ko e ngalo ʻiate kitautolu ʻetau taumuʻa moʻoní?

14 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki moʻoni kapau ʻoku ngalo ʻiate kitautolu ʻetau taumuʻa moʻoní mo fakavaivai ʻetau piki ki he “moʻui moʻoni.” ʻOku tau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo ‘ngapulou ʻe he ngaahi moʻua ʻo e moʻuí ni, mo hono koloá, mo hono ngaahi mālié.’ (Luke 8:14) Ko e ngaahi holi taʻemapuleʻí mo e “lotomoʻua ki he moʻui ni” ʻoku malava ke taki atu ia ki he kau tōtuʻa ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. (Luke 21:34) Ko e meʻa fakamamahí, kuo hoko ʻa e niʻihi ʻo fihia ʻi he holiholivale ke tuʻumālie ʻi he ʻaho ní pea kuo nau hoko ai ʻo “he mei he lotu, pea kuo nau hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi,” ʻo aʻu ʻo mole ai honau vahaʻangatae mahuʻinga mo Sihová. Ko ha nunuʻa fakamamahi ē ʻo e ʻikai ke hanganaki “puke ki he moʻui taʻengata”!—1 Timote 6:​9, 10, 12; Palovepi 28:20.

15. Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa ha fāmili ʻe taha mei he ‘ʻikai ke ngaueʻaki ʻa mamani ke ʻosikí’?

15 Naʻe enginaki ʻa Paula kiate “kinautolu ʻoku ngaueʻaki ʻa mamani, ke hange ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa ke ʻosiki.” (1 Kolinito 7:31) Naʻe talangofua ʻa Kifi mo Poni ki he akonaki ko iá. “Naʻá ku hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻeku ʻosi mei he akoʻanga ki he nifó,” ko e fakamatala ia ʻa Kifi. “Naʻe ʻi ai ha fili ke u fai. Naʻe malava ke u tali ha kau mahaki tokolahi pea ʻe lahi ai ʻeku paʻangá, ka ko hono fai iá ʻe uesia ai ʻeku moʻui fakalaumālié. Naʻá ku fili ke fakangatangata ʻeku ngāué koeʻuhi ke u maʻu ha taimi lahi ange ki he lelei fakalaumālie mo fakaeongo ʻa homau fāmilí, ʻa ia naʻe faai mai ʻo kau ki ai ha ngaahi ʻofefine ʻe toko nima. Neongo naʻe tātātaha ke mau maʻu ha toe paʻanga lahi ange, naʻa mau ako ke fakapotopoto he meʻa fakapaʻangá, pea naʻa mau maʻu pē ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu kiate kimautolú. Naʻe vāofi, māfana mo fonu fiefia ʻa e moʻui fakafāmilí. Naʻe faai mai pē, ʻo mau kau kotoa ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOku nofo mali fiefia he taimí ni homa ngaahi ʻofefiné, ko e toko tolu ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu fānau. ʻOku fiefia foki mo honau ngaahi fāmilí ʻi heʻenau hokohoko atu ke fakamuʻomuʻa ʻa e taumuʻa ʻa Sihová.”

Fakamuʻomuʻa ʻa e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí

16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai talēnitiʻia ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú, pea ʻoku anga-fēfē hono manatuʻi kinautolú?

16 ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e faʻahinga naʻa nau moʻuiʻaki mo e faʻahinga naʻe ʻikai te nau moʻuiʻaki ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi lēsoni mei he ngaahi fakatātā peheé ʻoku ngāueʻaki ia ki he kakai ʻo e ngaahi taʻumotuʻa, ngaahi anga fakafonua, mo e ngaahi tuʻunga kotoa pē. (Loma 15:4; 1 Kolinito 10:​6, 11) Naʻe langa ʻe Nimilote ha ngaahi fuʻu kolo lalahi, ka naʻá ne fai ia ʻi heʻene fakafepaki kia Sihova. (Senesi 10:​8, 9) Neongo ia, naʻe hoko ʻa e faʻahinga tokolahi kehe ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei. Ko e fakatātaá, ko Mōsese, naʻe ʻikai te ne ʻai ʻa hono tuʻunga ko ha tangata māʻolunga ʻIsipité ko ʻene taumuʻa ia ʻi heʻene moʻuí. ʻI hono kehé, naʻá ne fakamahuʻingaʻi hono ngaahi monū fakalaumālié “ko e koloa naʻe hulu atu ʻi he ngaahi fokotuʻunga koloa ʻo Isipite.” (Hepelu 11:26) Ko e toketā ko Luké ʻoku ngalingali naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula mo e niʻihi kehe ke nau fekuki mo honau ngaahi alangamahakí. Ka naʻe fai ʻe Luke ʻene tokoni lahi tahá ko ha tokotaha-ʻevangeliō pea ko ha tokotaha-tohi Tohi Tapu. ʻI he fekauʻaki mo Paulá, ʻoku ʻiloa ia, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha mataotao ʻi he Laó, ka ʻi he tuʻunga ko ha misinale, “ko e aposetolo ʻo e Senitaile.”—Loma 11:13.

17 ʻOku manatuʻi tefito ʻa Tēvita, ʻo ʻikai ʻi hono tuʻunga ko ha ʻeiki-taú pe ko ha tokotaha mūsika mo punaké, ka ʻi hono tuʻunga ko “ha taha ʻoku tatau [mo e] finangalo [ʻo e ʻOtuá].” (1 Samiuela 13:14) ʻOku tau ʻiloʻi ʻa Taniela, ʻo ʻikai ʻi heʻene ngāue ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga Pāpiloné, ka ʻi heʻene ngāue ko e palōfita mateaki ʻa Sihová; ko ʻĒseta, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ko e kuini ʻo Pēsiá, ka ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto-toʻá mo e tuí; ko Pita, ʻAnitelū, Sēmisi mo Sione, ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga ko e kau toutai lavameʻá, ka ʻi he tuʻunga ko e kau ʻapositolo ʻa Sīsū. Pea ko e faʻifaʻitakiʻanga lahi tahá, ko ʻetau manatuʻi ʻa Sīsū tonu, ʻikai “ko e tufunga,” ka “koe Kalaisi.” (Maake 6:3; Mātiu 16:​16, PM) ʻOku mahinoʻi lelei ʻe he faʻahingá ni kotoa naʻe tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi talēniti, ngaahi koloa pe ngaahi tuʻunga naʻa nau maʻu, naʻe fakatefito ʻenau moʻuí, ʻo ʻikai takatakai ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakamāmaní, ka naʻe takatakai ia ʻi heʻenau ngāue ki he ʻOtuá. Naʻa nau ʻiloʻi ko e taumuʻa mahuʻinga lahi taha mo fakapaleʻi lahi taha naʻe malava ke nau maʻú ko e hoko ko ha tangata pe ko ha fefine ʻa e ʻOtuá.

18. Naʻe anga-fēfē ʻa e fili ʻa ha Kalisitiane kei siʻi ke ngāueʻaki ʻene moʻuí, pea ko e hā naʻá ne hoko ʻo ʻiloʻí?

18 Ko Seungu Sini, naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻe hoko ʻo ne mahinoʻi mo ʻeni foki. “ʻI he ʻikai ke u līʻoa ʻa e kotoa ʻo hoku iví ki he faitoʻó, ʻātí, pe faiako fakamāmaní, naʻá ku fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻeku moʻuí ke fehoanaki mo ʻeku fakatapui ki he ʻOtuá,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ou lolotonga ngāué ni ʻi he feituʻu ʻoku lahi ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau faiako Tohi Tapú, ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻalu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Naʻá ku faʻa fakakaukau ko e hoko ko ha faifekau taimi-kakató ʻe ʻikai ha faingataʻa ia ai. ʻI he taimí ni ʻoku toe faingataʻa ange ʻeku moʻuí ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻi heʻeku feinga ke fakaleleiʻi hoku angaʻitangatá mo ʻeku malava ke ngāue fakataha mo e kakai ʻo e ngaahi anga fakafonua kehekehe. ʻOku ou sio ko hono ʻai ʻa e taumuʻa ʻa Sihová ko ʻetau taumuʻá iá ko e founga moʻui mohu ʻuhingá pē ia ʻe taha.”

19. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí?

19 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, kuo tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻa e ʻilo fakahaofi moʻui pea mo e ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí. (Sione 17:3) Ko ia ai, ʻai ke ʻoua te tau “tali ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá pea liʻaki hono taumuʻá.” (2 Kolinito 6:​1, NW) Ka ʻi hono kehé, tau ngāueʻaki hotau ngaahi ʻaho mahuʻingá mo e ngaahi taʻu ʻo e moʻuí ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova. Tau fakamafola atu ʻa e ʻilo ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia moʻoní he taimí ni pea taki atu ki he moʻui taʻengatá. ʻI hono fai iá, te tau hokosia ai ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻOku te monuʻia [pe fiefia] lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) Pea te tau maʻu ai ʻa e taumuʻa moʻoni ʻi he moʻuí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻa e taumuʻa māʻolunga taha ʻe lava ke tau maʻu ʻi he moʻuí?

• Ko e hā ʻoku taʻefakapotopoto ai ʻa e moʻui ki he ngaahi meʻa fakamatelié?

• Ko e hā ʻa e “moʻui moʻoni” ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá?

• ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻetau moʻuí ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau fai ʻa e ngaahi feilaulau totonú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share