ʻOua ʻe Hoko ko e Kau Fanongo Kae Ngalo
“Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē, ʻo mou kākaaʻi kimoutolu ʻaki ʻa e fakaʻuhinga hala.”—SEMISI 1:22, NW.
1. Ko e hā ʻa e ngaahi mana naʻe fakamonūʻaki ʻa e kakai ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ke nau sio tonu aí?
KO E “fakangalongataʻá” ʻe hoko ia ko ha foʻi lea lelei ke ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá. Ko e mala taki taha ʻo e Ngaahi Mala ʻe Hongofulú naʻe fakamanavahē taʻealafakaʻikaiʻi. Naʻe hoko mai ʻi he ngaahi tā ko iá ʻa hono fakahaofi fakaofo ʻo e kakai ʻo ʻIsilelí fakafou ʻi he ngaahi vai naʻe fakamavaeuaʻi ʻo e Tahi Kulokulá. (Teutalonome 34:10-12) Kapau naʻá ke hoko ko ha tokotaha sio tonu ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe hokó, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki heʻikai ʻaupito ngalo ʻiate koe ʻa e Tokotaha naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Neongo ia, naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Naa nau [kau ʻIsilelí] fakagalogaloʻi ae Otua ko ho nau fakamoui, aia nae fai ae gaahi mea lahi i Ijibite; Koe gaahi gaue fakaofo i he fonua o Hami, moe gaahi mea fakailifia i he Tahi Kulokula.”—Sāme 106:21, 22, PM.
2. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e houngaʻia ʻa ʻIsileli ki he ngaahi ngāue māfimafi ʻa e ʻOtuá naʻe taimi nounou?
2 ʻI he hili ʻa e kolosi ʻi he Tahi Kulokulá, naʻe hoko ʻa e kau ʻIsilelí ʻo kamata ke “ʻapasia . . . kia Sihova, pea naʻa nau tui kia Sihova.” (Ekisoto 14:31) Naʻe kau fakataha ʻa e kau tangata ʻo ʻIsilelí mo Mōsese ʻi ha hiva ikuna kia Sihova, pea ko Meliame mo e kau fefine kehé naʻa nau kau mai ʻaki hono tā ʻa e ngaahi nafa fangongo mo e hula. (Ekisoto 15:1, 20) ʻIo, naʻe maongo ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue māfimafi ʻa Sihová. Ka ko ʻenau houngaʻia ki he Tokotaha naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko iá naʻe taimi nounou. Ne tuai-e-kemo e hoko ʻa e tokolahi ia ʻo kinautolu ʻo tōʻonga hangē ne nau tofanga ʻi ha mole lahi ʻo e manatú. Naʻa nau hoko ko e kau hanu mo e kau lāunga kia Sihova. Naʻe moʻua ʻa e niʻihi ia ʻi he tauhi ʻaitolí mo e fehokotaki fakasino taʻetāú.—Nomipa 14:27; 25:1-9.
Ko e Hā ʻOku Malava Ke Ne ʻAi Kitautolu ke Loto-Ngalongaló?
3. Koeʻuhi ko hotau natula taʻehaohaoá, ko e hā ʻoku malava ke ngalo ʻiate kitautolú?
3 Ko hono moʻoní, ʻoku fakapuputuʻu ʻa e siʻi ʻa e houngaʻia ʻa ʻIsilelí. Ka, ʻoku malava ke hoko ʻa e meʻa tatau pē kiate kitautolu. Ko e moʻoni, kuo teʻeki ai ke tau sio tonu kitautolu ʻi ha ngaahi mana fakaʻotua pehē. Kae kehe, ʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ko hono moʻoní, kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa ai naʻe fakangalongataʻa. Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau manatu nai ki he taimi naʻa tau tali ai ʻa e moʻoni mei he Tohitapú. Ko e ngaahi taimi fakafiefia kehé ʻoku kau nai ai ʻetau lotu fakatapui kia Sihová pea mo ʻetau papitaiso ʻi he vaí ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní. Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau hokosia ʻa e tokoni ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi he ngaahi tuʻunga kehe ʻi heʻetau moʻuí. (Sāme 118:15) Kae sinoemeʻa, fakafou ʻi he pekia fakaefeilaulau ʻa e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisí, kuo tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí. (Sione 3:16) Ka neongo ia, koeʻuhi ko hotau natula taʻehaohaoá, ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi holi fehālaakí pea mo e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí, ʻoku mātuʻaki ngalongofua nai ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú.
4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakatokanga ʻa Sēmisi ʻo fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ko e kau fanongo kae ngaló? (e) ʻOku malava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e fakatātā ʻa Sēmisi ki he tangata mo e sioʻatá?
4 ʻI heʻene tohi ki he kaungā Kalisitiané, naʻe fakatokanga ai ʻa e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisí ʻo fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ko e kau fanongo kae ngaló. Naʻá ne tohi: “Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē, ʻo mou kākaaʻi kimoutolu ʻaki ʻa e fakaʻuhinga hala. He ka ai ha taha ʻa ia ko ha tokotaha fanongo pē ki he folofolá, kae ʻikai ko ha tokotaha ʻoku fai ki ai, ʻoku tatau ia mo ha siana ʻokú ne fakasio ki he fōtunga naʻe tupu mo iá ʻi ha sioʻata. He kuó ne fakasio leva kiate ia, peá ne ʻalu pea ngalo leva pe ko e tangata fēfē ia.” (Semisi 1:22-24, NW) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sēmisi ʻi he ngaahi lea ko iá?
5 ʻI heʻetau mālanga hake he pongipongí, ʻoku tau faʻa sio ki he sioʻatá ke vakai ki he ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ki hotau fōtungá. ʻI heʻetau moʻua ʻi he ngaahi ngāue kehekehe pea hanga ʻa e ʻatamaí ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ʻoku tau taʻofi ai ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻa tau sio ai ʻi he sioʻatá. ʻOku malava ke hoko ʻeni foki ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie. ʻI heʻetau sio ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku malava ke tau fakahoa ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo e meʻa ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova kitautolu ki aí. Ko ia, ʻoku tau hoko ai ʻo fehangahangai mo hotau ngaahi vaivaiʻanga. ʻOku totonu ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻilo ko ʻení ke tau fai ha ngaahi fakatonutonu ʻi hotau angaʻitangatá. Ka ʻi heʻetau fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó pea fāinga mo ʻetau ngaahi palopalemá, ʻoku malavangofua ai ke tau taʻofi ʻa e fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. (Mātiu 5:3; Luke 21:34) ʻOku hangē ia ne ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi ngāue anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻatautolú. Kapau ʻe hoko ʻa e meʻá ni, te tau hoko ai ʻo tōngofua ki he ngaahi hehema angahalaʻiá.
6. Ko e hā ʻa e lāulea Fakatohitapu ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e folofola ʻa Sihová?
6 ʻI heʻene ʻuluaki tohi fakamānavaʻi ki he kau Kolinitoó, naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau ʻIsileli loto-ngalongalo ʻi he toafá. Hangē tofu pē ko e maʻu ʻa e ʻaonga ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí mei he ngaahi lea ʻa Paulá, ko hono toe fakamanatu ʻa e meʻa naʻá ne tohí ʻoku malava ke tokoni ia kiate kitautolu ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e folofola ʻa Sihová. Ko ia ai, tau lāulea angé ki he 1 Kolinito 10:1-12.
Fakafisingaʻi ʻa e Ngaahi Holi Fakamāmaní
7. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ʻo e ʻofa ʻa Sihová naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí?
7 Ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe Paula ʻo fekauʻaki mo e kau ʻIsilelí ʻoku hoko ia ko ha fakatokanga ki he kau Kalisitiané. ʻI hono konga, ʻoku tohi ʻe Paula: “ʻOku ou loto, kainga, ke ʻoua naʻa puli ʻa e meʻa ni; ko ʻetau ngaahi kui naʻa nau ʻi he malu ʻo e ʻAo kotoa pe, ʻo nau ʻasi kotoa pe ʻi he Tahi; pea nau papitaiso kotoa pe kia Mosese ʻi he ʻao mo e tahi.” (1 Kolinito 10:1-4) Ko e kakai ʻo ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé naʻa nau sio ʻi he ngaahi fakahāhā lahi ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e pou ʻao fakaemana ʻa e ʻOtuá naʻá ne taki kinautolu ʻi he ʻahó pea tokoniʻi ai kinautolu ke nau hao moʻui atu ʻi he Tahi Kulokulá. (Ekisoto 13:21; 14:21, 22) ʻIo, naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsileli ko iá ʻa e fakamoʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ʻo e ʻofa ʻa Sihova kiate kinautolú.
8. Ko e hā naʻe hoko ko e ngaahi nunuʻa ʻo e loto-ngalongalo fakalaumālie ʻa ʻIsilelí?
8 “Ka neongo ia,” ʻoku hoko atu ʻa Paula, “ka talaʻehai naʻe hōifua ʻa e ʻOtua ki hanau tokolahi: he naʻe tulaki holo kinautolu ʻi he toafa.” (1 Kolinito 10:5) He mamahi lahi ē! Ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsileli ko ia naʻe mavahe mei ʻIsipité naʻa nau fakataʻeʻaongaʻi kinautolu mei he hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ko e siʻi ʻenau tuí, naʻa nau mate ʻi he toafá. (Hepelu 3:16-19) Ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei hení? ʻOku pehē ʻe Paula: “Naʻe fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia, ko e taipe kiate kitautolu; ke ʻoua naʻa tau hoko ko e koto holi ki he kovi, ʻo hangeā ko kinautolu na.”—1 Kolinito 10:6.
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e tokonaki ʻa Sihova ki hono kakaí, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa ʻIsilelí?
9 Naʻe lahi fau ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ke tauhi ʻaki kinautolu ke nau tokangataha fakalaumālie lolotonga ʻa e ʻi he toafá. Naʻa nau hū ki ha fuakava mo Sihova pea hoko ai ko ha puleʻanga fakatapui kiate ia. ʻIkai ngata aí, naʻe foaki kiate kinautolu ha tuʻunga-taulaʻeiki, ha tāpanekale ko ha senitā ʻo e lotú, pea mo ha tokonaki ki hono foaki ʻo e ngaahi feilaulau kia Sihová. Kae kehe, ʻi he ʻikai ke fiefia ʻi he ngaahi meʻaʻofa fakalaumālié ni, naʻa nau fakaʻatā kinautolu ke nau hoko ʻo taʻefiemālie ʻi he ngaahi tokonaki fakamatelie ʻa e ʻOtuá.—Nomipa 11:4-6.
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau tauhi maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fakakaukaú?
10 ʻI he ʻikai hangē ko e kau ʻIsileli ʻi he toafá, ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ia he ʻahó ni ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ʻi he tuʻunga fakatāutahá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau tauhi ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fakakaukaú. Ko e fai peheé ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi havala siokita ʻa ia ʻoku malava ke ne fakaʻuliʻulilātaiʻi ʻetau vakai fakalaumālié. Kuo pau ke tau fakapapauʻi “ke jiaki ae aga taefaka-Otua moe gaahi holi fakamama, ka tau moui aga fakabotoboto, mo maonioni, mo aga faka-Otua, i he mamani.” (Taitusi 2:12, PM) Ko e faʻahinga ʻo kitautolu ʻa ia kuo tau feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané talu mei he kei valevalé ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe fakakaukau ʻoku tau tō mei ha meʻa lelei. Ka faifai angé ʻo haʻu ha faʻahinga fakakaukau pehē ki hotau ʻatamaí, ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻa Sihova mo e ngaahi tāpuaki fakaofo kuó ne tuku tauhi mai maʻatautolú.—Hepelu 12:2, 3.
Talangofua Kakato kia Sihova
11, 12. ʻOku malava fēfē ke hoko ha taha ʻo halaia ʻi he tauhi ʻaitolí taʻekau ʻi he fakaʻapaʻapa ki he ngaahi ʻīmisí?
11 ʻOku toe ʻomai ʻe Paula ha fakatokanga ʻi heʻene tohi: “ʻOua te mou hoko ko e kau tauhi-aitoli, ʻo hange ko e niʻihi ʻi he kakai na; ʻa é ʻoku tuʻu ʻi he Tohi, Naʻe nofo ʻa e kakai ke kai mo inu, pea nau tuʻu hake ke fakavā.” (1 Kolinito 10:7) ʻOku lave ʻa Paula ki he taimi ʻa ia naʻe kouna ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa ʻĒlone ke ne ngaohi ha kiʻi pulu koulá. (Ekisoto 32:1-4) Neongo ʻoku hā ngali heʻikai ke tau tafoki hake kitautolu ke lotu ʻaitoli fakahangatonu, ʻoku malava ke tau hoko ko e kau tauhi ʻaitolí ʻaki hono fakaʻatā ʻetau ngaahi holi siokitá ke ne afeʻi kitautolu mei he lotu ʻaufuatō kia Sihová.—Kolose 3:5.
12 ʻI ha toe tuʻunga ʻe taha, naʻe tohi ai ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e niʻihi ʻa ia naʻa nau tokanga tefito ki he ngaahi meʻa fakamatelié kae ʻikai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga “koe kau fili akinautolu ki he akau o Kalaisi,” naʻá ne tohi: “Ko ho nau gataaga koe auha, oku nau otua aki ho nau kete.” (Filipai 3:18, 19, PM) Ko e meʻa naʻe fai ʻaki ʻenau tauhi ʻaitolí naʻe ʻikai ko ha ʻīmisi tātongitongi. Ko ʻenau holi ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke hala ʻa e ngaahi holi kotoa pē. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihova fakataha mo e ngaahi fiemaʻu fakaetangata pea mo e malava ke fiefia ʻi he ngaahi mālie kehekehe. Ka ko e faʻahinga ʻoku nau fokotuʻu ʻa e tuli ki he mālié ʻo māʻolunga ia ʻi honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ko e moʻoni, ʻoku nau hoko ai ko e kau tauhi ʻaitoli.—2 Timote 3:1-5.
13. Ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo e kiʻi pulu koulá?
13 ʻI he hili ʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻe ngaohi ʻe he kau ʻIsilelí ha kiʻi pulu koula ke lotu ki ai. ʻI he tānaki atu ki he fakatokanga fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí, ʻoku toe ʻi ai ha lēsoni mahuʻinga ʻi he fakamatalá ni. Naʻe talangataʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki he tataki māʻalaʻala meia Sihová. (Ekisoto 20:4-6) Ka, naʻe ʻikai te nau fakataumuʻa ke siʻaki ʻa Sihova ko honau ʻOtuá. Naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ki he kiʻi pulu naʻe haká pea ui ʻa e meʻa ko iá “ko e katoanga kia Sihova.” Naʻa nau kākaaʻi kinautolu ʻi ha faʻahinga founga ʻo nau fakakaukau ai ʻe tukunoaʻi pē ʻe he ʻOtuá ʻenau talangataʻá. Ko hano paetaku ʻeni ia ʻo Sihova, pea naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ia ke ne houhau lahi ʻaupito.—Ekisoto 32:5, 7-10; Sāme 106:19, 20.
14, 15. (a) Ko e hā naʻe ʻikai ai ha kalofanga ʻa e kau ʻIsilelí ki he hoko ko e kau fanongo kae ngaló? (e) Kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke ʻoua te tau hoko ko e kau fanongo kae ngalo, ko e hā te tau faí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fekau ʻa Sihová?
14 ʻE hoko ʻo mātuʻaki ngalikehe ʻaupito ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ne kau ki ha lotu loi. Kae kehe, lolotonga ʻa e kei ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku siʻaki nai ai ʻe he niʻihi ʻa e tataki ʻa Sihová ʻi he ngaahi founga kehe. Naʻe ʻikai ha kalofanga ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí ki heʻenau hoko ko e kau fanongo kae ngaló. Naʻa nau fanongo ki he Fekau ʻe Hongofulú pea naʻa nau ʻi ai ʻi hono ʻoange ʻe Mōsese kiate kinautolu ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá: “ʻE ʻikai te mou ngaohi ʻotua siliva ke tuʻu mo au, pea ʻe ʻikai ngaohi hamou ʻotua koula.” (Ekisoto 20:18, 19, 22, 23) Ka, naʻe kei lotu pē ʻa e kau ʻIsilelí ia ki he kiʻi pulu koulá.
15 Tatau pē mo kitautolu naʻe ʻikai mei malava ke tau maʻu ha kalofanga mātuʻaki mahuʻinga kapau naʻa tau hoko ko e kau fanongo kae ngalo. ʻI he ngaahi Konga Tohitapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e tataki mei he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku fakahalaʻi papau ʻe he Folofola ʻa Sihová ʻa e tōʻongaʻaki ʻa e nō pea ʻikai ke totongi fakafokí. (Sāme 37:21) ʻOku fekauʻi ki he fānaú ke nau talangofua ki heʻenau ongo mātuʻá, pea ko e ngaahi tamaí ʻoku ʻamanekina te nau ʻohake ʻenau fānaú ʻi he “fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Efeso 6:1-4, NW) ʻOku fakahinohino ki he kau Kalisitiane teʻeki malí ke mali “i he Eiki be,” pea ʻoku tala ki he kau sevāniti ʻosi mali ʻa e ʻOtuá: “Ke lauʻi lelei ʻa e mali ʻe he kakai kotoa pe; pea ke taʻeʻuliʻi ʻa e mohenga: he ko e kau feʻauaki, mo e tonoʻunoho ʻe fakamau kinautolu ʻe he ʻOtua.” (1 Kolinito 7:39, PM; Hepelu 13:4) Kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke ʻoua te tau hoko ko e kau fanongo kae ngalo, te tau tali fakamātoato ʻa e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi tataki kehe mei he ʻOtuá pea te tau talangofua kiate kinautolu.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e lotu ki he kiʻi pulu koulá?
16 Naʻe ʻikai ke tali ʻe Sihova ʻa e feinga ʻa e kau ʻIsilelí ke lotu kiate ia ʻi heʻenau ngaahi tuʻunga pē ʻa kinautolú. Ko ia, naʻe fakaʻauha ʻa e toko 3,000, koeʻuhi nai ko e ngafa tuʻu-ki-muʻa naʻa nau fakahoko ʻi he ngāue angatuʻu ʻa ia ko e lotu ki he kiʻi pulu koulá. Ko e kau faihala kehé naʻa nau tofanga ʻi ha mala meia Sihova. (Ekisoto 32:28, 35) Ko ha lēsoni ē ki ha faʻahinga pē ʻoku nau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ka nau fili pē kinautolu ki he meʻa ʻoku nau loto ke talangofua ki aí!
“Hola Pe mei he Fai Feʻauaki”
17. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko naʻe lave ki ai ʻa e 1 Kolinito 10:8?
17 Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻoku malava ke tohoaki mai ai ʻe he ngaahi holi fakakakanó ʻa e loto-ngalongalo fakalaumālié ʻoku ʻohake ia ʻe Paula ʻi heʻene pehē: “Pea ke ʻoua naʻa tau feʻauaki, ʻo hange ko e feʻauaki ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, pea to ai hanau toko ua mano ma tolu afe ʻi he ʻaho pe taha.” (1 Kolinito 10:8) ʻOku lave heni ʻa Paula ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé ʻi he ngataʻanga ʻo e fononga taʻu ʻe 40 ʻa ʻIsileli ʻi he toafá. Naʻe toki maʻu pē ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi hono ikunaʻi ʻa e ngaahi fonua fakahahake ʻo Sioataní, ka naʻe hoko ʻa e tokolahi ʻo loto-ngalongalo mo taʻehoungaʻia. ʻI he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakataueleʻi ai kinautolu ʻo nau tō ki he fehokotaki fakasino taʻetaau pea mo e lotu taʻemaʻa kia Pēali ʻo Peolí. Naʻe fakaʻauha ai ʻa e toko 24,000, ko e toko 1,000 ko e kau taki angatuʻu.—Nomipa 25:9.
18. Ko e hā ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ʻoku malava ke taki atu ki he fehokotaki fakasino taʻetāú?
18 ʻOku ʻiloa ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni ʻi heʻenau ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá. Ka ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai ʻaki ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, kuo taʻofi ai ʻe he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní. Kuo nau hoko ai ko e kau fanongo kae ngalo. ʻI he kamatá, ʻoku ʻikai nai ke kau ʻi he fakatauelé ia ha tōʻonga ʻo e feʻauakí. Ko ha hehema pē nai ke fieʻilo ki he ngaahi naunau fakalieliá, ke fai ha fakakata pe fakamalinga taʻetotonu, pe ke tuli ki he feohi vāofi mo e faʻahinga tāutaha ʻoku vaivai fakaeʻulungaangá. Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni kuo nau taki ʻa e kau Kalisitiané ki he tōʻonga angahalaʻia.—1 Kolinito 15:33; Semisi 4:4.
19. Ko e hā ʻa e akonaki Fakatohitapu ʻoku tokoni kiate kitautolu ke “hola pe mei he fai feʻauaki”?
19 Kapau ʻoku fakataueleʻi ke kau ʻi ha ʻulungaanga taʻetaau, kuo pau ke ʻoua te tau taʻofi ʻetau fakakaukau ʻo fekauʻaki mo Sihová. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau muimui ʻi he ngaahi fakamanatu ʻi heʻene Folofolá. (Sāme 119:1, 2) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau fai hotau lelei tahá ke kei nofo maʻa fakaeʻulungaanga ai pē, ka ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga hokohoko. (1 Kolinito 9:27) Ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá, naʻe tohi ʻa Paula: “Ko e meʻa ki hoʻomou talangofua, kuo pavake hono ongoongo ki he kakai kotoa pe: ko ia ʻoku te fiefia ʻiate kimoutolu: ka ʻoku te loto ke mou poto ki he fai lelei, kae vale ki he fai kovi.” (Loma 16:19) Hangē pē ko e kau ʻIsileli ʻe toko 24,000 naʻe tautea mate ki heʻenau ngaahi angahalá, ko e kau feʻauakí mo e kau faihala kehé kuo vavé ni ke nau hokosia ʻa e fakamaau fakafili ʻa Sihová. (Efeso 5:3-6) Ko ia, ʻi he ʻikai ke hoko ko e kau fanongo kae ngaló, kuo pau ke tau “hola pe mei he fai feʻauaki.”—1 Kolinito 6:18.
Houngaʻia Maʻu Pē ʻi he Ngaahi Tokonaki ʻa Sihová
20. Naʻe anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ʻe he kau ʻIsilelí, pea ko e hā hono ikuʻangá?
20 Ko e fuʻu konga lahi ʻo e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ʻaupito te nau tō ki he fehokotaki fakasino taʻetāú. Ka neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā kitautolu ke tau tuli ki ha ʻalunga ʻoku taki atu ki ha tōʻongaʻaki ʻo e lāunga ʻa ia ʻoku lava ke iku atu ki he taʻefakahōifua fakaʻotuá. ʻOku enginaki mai ʻa Paula kiate kitautolu: “Pea ʻoua te tau haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki [Sihova], ʻo hange ko e ʻahiʻahiʻi ʻe he niʻihi ʻo e kakai na [ʻIsilelí], pea nau mole ʻi he ngaue ʻa e fanga ngata. Pea ʻoua te mou lāunga [“hanu,” NW] ʻo hangeā ko e hanu ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, ʻo nau mole ʻi he ngaue ʻa Fakaʻauha.” (1 Kolinito 10:9, 10) Naʻe hanu ʻa e kau ʻIsilelí kia Mōsese mo ʻĒlone—ʻio, naʻa mo hono fai ki he ʻOtuá tonu—ʻo lāunga fekauʻaki mo e tokonaki fakaemana mai ʻo e maná. (Nomipa 16:41; 21:5) Naʻe siʻi ange ʻa e loto-mamahi ʻa Sihova ʻi heʻenau hanú ʻi heʻene mamahi heʻenau feʻauakí? ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú ko e tokolahi ʻo e kau hanú naʻe tāmateʻi ʻe ha fanga ngata. (Nomipa 21:6) ʻI ha taimi ki muʻa ange, naʻe fakaʻauha ai ʻa e kau hanu angatuʻu tokolahi hake he toko 14,700. (Nomipa 16:49) Ko ia, ʻoua naʻa tau ʻahiʻahiʻi ʻa e kātaki ʻa Sihová ʻaki hano taʻetokaʻi ʻene ngaahi tokonakí.
21. (a) Ko e hā ʻa e enginaki naʻe fakamānavaʻi ʻa Paula ke ne tohí? (e) Fakatatau ki he Semisi 1:25, ʻoku malava fēfē ke tau hoko ʻo fiefia moʻoní?
21 ʻI he tohi ki he kaungā Kalisitiané, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻe Paula ʻa e fakahokohoko ʻo e ngaahi fakatokangá ʻaki ʻa e enginaki: “Pea ko eni, naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e fakataipe: pea naʻe tohi moʻota naʻinaʻi, ʻa kitaua kuo ta fenapasi mo e aofangatuku ʻo e ngaahi kuonga. Ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.” (1 Kolinito 10:11, 12) ʻI he hangē ko e kau ʻIsilelí, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi meia Sihova. Kae kehe, ʻi he ʻikai hangē ko kinautolú, ʻofa ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu pea ʻikai malava ke houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻI hono fakamafasiaʻi kitautolu ʻe he ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí, ʻai ke tau fakalaulauloto atu ki he ngaahi talaʻofa fakaofo ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá. ʻOfa ke tau manatuʻi hotau vahaʻangatae mātuʻaki mahuʻinga mo Sihová pea hokohoko atu ke fai ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻa ia kuo tuku mai kiate kitautolú. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻOku pau ke ʻomai ʻe ha ʻalunga pehē kiate kitautolu ʻa e fiefia moʻoní, he ʻoku talaʻofa mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú: “Ko ia ʻoku ne fakasio hifo ki he lao haohaoa, ʻa e lao tauʻataina, ʻo ne [taʻutu] ai, [kaeʻumaʻā] ʻoku ʻikai te ne hoko ko ha taha fanongo kae ngalo, ka ko ha taha fai ngaue, ʻe, ʻe monuʻia ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai.”—Semisi 1:25.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku malava ke ne ʻai kitautolu ko e kau fanongo kae ngaló?
• Ko e hā ʻoku ʻikai ala tuku ai ʻa e talangofua kakato ki he ʻOtuá?
• ʻOku malava fēfē ke tau “hola pe mei he fai feʻauaki”?
• Ko e hā ʻoku totonu ko ʻetau fakakaukaú atu ia ki he ngaahi tokonaki ʻa Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Naʻe ngalo ʻi he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi ngāue māfimafi ʻa Sihova maʻanautolú
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOku fakapapauʻi ʻe he kakai ʻa Sihová ke tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga taau māʻolungá