LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 7/1 p. 4-7
  • Founga ke Fakatupulekina Ai ʻa e ʻOfa Moʻoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke Fakatupulekina Ai ʻa e ʻOfa Moʻoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Akoʻi ʻa e ʻOfá ʻAki ʻa e Faʻifaʻitakiʻangá
  • Founga ʻe Lava ke Fakatupulekina Ai ʻe he Tokotaha Kotoa ʻa e ʻOfá
  • Tataki Fakaetamai Fakamānavaʻi
  • ʻOfá​—Ko ha Fua ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá
  • Ako ʻa e ʻOfá mei he Fetokouaʻaki Faka-Kalisitiané
  • “Ko ʻOfa ʻOku ʻIkai ke Kaʻanga Ia ʻi ha Taimi”
  • Ke Langa Hake ʻAki ʻa e ʻOfá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • ʻOfa—Ko ha ʻUlungaanga Mahuʻinga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • “Hokohoko Atu ʻa e ʻAʻeva ʻi he ʻOfá”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • ʻOku Lahi Fēfē ʻa Hoʻo ʻOfá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 7/1 p. 4-7

Founga ke Fakatupulekina Ai ʻa e ʻOfa Moʻoní

“Ko e ʻofá ʻa e faitoʻo fakalūkufua ʻo e moʻuí; ko e ʻofá ko e moʻuí ia.”​—Living to Purpose, ʻa Joseph Johnson, 1871.

ʻOKU anga-fēfē ʻa e ako ʻa ha tangata ke ʻofá? ʻAki hono ako ʻa e saienisi ʻo e ʻatamaí? ʻAki hono lau ʻa e ngaahi tohi faleʻí? ʻAki ʻa e sio ʻi he ngaahi faiva ʻevá? ʻIkai ʻaupito. ʻOku ako ʻa e tangatá ke ʻofa ʻi he ʻuluaki taimí ʻi he faʻifaʻitakiʻanga pea mo hono akoʻi ʻe heʻenau mātuʻá. ʻE ako ʻe he fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻofá, kapau ʻoku nau ʻi ha ʻātakai ʻo e ʻofa māfaná, ʻoku fafangaʻi mo maluʻi kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá, fetuʻutaki mo kinautolu, pea mahuʻingaʻia loloto fakafoʻituitui ʻia kinautolu. ʻOku nau toe ako ke ʻofa ʻi he taimi ʻoku akoʻi ai kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá ke nau tauhi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ʻo e tonú mo e halá.

Ko e ʻofa moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi he ʻofá pē pe ko e ongoʻí. ʻOku ngāue hokohoko ia ki he lelei ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau ʻoku ʻikai te nau fakamahuʻingaʻi kakato ia ʻi he taimi ko iá, ʻa ia ko e tuʻunga ia ʻoku faʻa ʻi ai ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻoku kau ai ki ai ʻa e akonaki ʻofá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e tokotaha ʻokú ne fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokitá ko e Tokotaha-Fakatupú tonu. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Siʻoku foha, ʻoua te ke taʻetokangaʻi ʻa e kini ʻoku fai ʻe he ʻEiki, ʻumaʻā haʻo vaivai ʻi ho valokiʻi ʻe ia: he ko ia ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa e ʻEiki ʻa ia ʻoku ne kinisi.”—Hepelu 12:​5, 6.

Ngaahi mātuʻa, ʻe lava fēfē ke mou faʻifaʻitaki kia Sihova ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa ki homou fāmilí? Pea ʻoku mahuʻinga fēfē ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku mou fokotuʻu ʻi homou vahaʻangatae fakaekimoutolu ʻi he tuʻunga ko e husepāniti mo e uaifí?

Akoʻi ʻa e ʻOfá ʻAki ʻa e Faʻifaʻitakiʻangá

Kapau ko ha husepāniti koe, ʻokú ke fakamahuʻingaʻi, pe fokotuʻu ha tuʻunga mahuʻinga ki ho uaifí pea tōʻongafai kiate ia ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e tokaʻi? Kapau ko ha uaifi koe, ʻokú ke ʻofa mo poupou ki ho husepānití? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke na feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki. (Efeso 5:​28; Taitusi 2:4) ʻI heʻenau fai peheé, ʻoku sio ai ʻenau fānaú ki he ngāue hangatonu ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané. Ko ha lēsoni mālohi mo mahuʻinga moʻoni ē ko ia!

ʻOku toe pouaki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ʻofa ʻi he ʻapí ʻi he taimi ʻoku nau pipiki ai ki he ngaahi tuʻunga māʻolunga ki he fāmilí ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa hangē ko e fakafiefiá, tuʻunga fakaeʻulungāngá, mo e ngaahi taumuʻá pea mo e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. ʻI māmani lahi, kuo ʻiloʻi ai ʻe he kakaí ko e Tohitapú ko ha tokoni lahi ia ʻi hono fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakafāmili peheé, ʻi hono ʻomai ʻa e fakamoʻoni moʻui ko e Tohitapú ko e moʻoni “ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.” (2 Timote 3:16) Ko e moʻoni, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungaanga mo e tataki ki he moʻuí naʻe maʻu ʻi he Malanga he Moʻungá pē ʻoku vakai lahi ki ai ʻoku ʻi he tuʻunga māʻolunga.​—Mātiu, vahe 5 ki he 7.

ʻI he taimi ʻoku hanga ai ʻa e fāmilí kotoa ki he ʻOtuá ki ha tataki pea pipiki ki heʻene ngaahi tuʻungá, ʻoku ongoʻi malu ange ai ʻa e tokotaha taki taha pea ngalingali ʻe tupu hake ai ʻa e fānaú ʻo ʻofa mo fakaʻapaʻapa ki heʻenau mātuʻá. ʻI hono kehé, ʻi ha ʻapi ʻoku ʻi he ngaahi tuʻunga lōua, taʻetotonu, pe ʻaiʻainoaʻiá, ʻe hoko nai ai ʻa e fānaú ʻo kina, ʻita mo angatuʻu.​—Loma 2:​21; Kolose 3:​21.

Fēfē ʻa e ngaahi mātuʻa taʻehoá? ʻOku nau ʻi ha tuʻunga māʻulalo lahi ʻi hono akoʻi ʻa e ʻofá ki heʻenau fānaú? ʻIkai ʻaupito. Neongo ʻoku ʻikai ha fetongi ki ha timi lelei ko e faʻē mo e tamaí, ʻoku fakahaaʻi ʻi he meʻa ʻoku hokosiá ko e tuʻunga lelei ʻo e ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí ʻe lava ke hoko tatau ia ʻi ha tuʻunga neongo ko ha taha ia ʻo e mātuʻá ʻoku ʻikai ʻi ai. Kapau ko ha mātuʻa taʻehoa koe, feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi ho ʻapí. ʻIo, ʻoku tala mai ʻe he palōveepi ʻe taha kia kitautolu: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga”​—ʻo kau ai ʻa e hala ʻo e tuʻunga ko ha mātuʻá.—Palovepi 3:​5, 6; Semisi 1:5.

Naʻe ʻohake ʻa e toʻutupu lelei tokolahi ʻi ha ʻātakai ʻo ha mātuʻa taʻehoa pea ʻoku nau tauhi faitōnunga he taimí ni ki he ʻOtuá ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻe laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová takatakai ʻi he māmaní. Ko e fakamoʻoni eni ʻe lava foki mo e ngaahi mātuʻa taʻehoá ke lavameʻa ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo e ʻofá.

Founga ʻe Lava ke Fakatupulekina Ai ʻe he Tokotaha Kotoa ʻa e ʻOfá

Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohitapú ʻe fakaʻilongaʻi ʻa e “kuonga fakamui” ʻe he “taeʻofa-ki-hoʻota,” ʻa ia, ko e ʻikai ʻi ai ʻa e ongoʻi fakanatula ʻoku faʻa maʻu ʻe he ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí ʻia kinautolú. (2 Timote 3:​1, 3) Neongo ia, naʻa mo e faʻahinga kuo nau tupu hake nai ʻi ha ʻātakai ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá ʻe lava ke nau ako ke fakatupulekina ʻa e ʻofá. Anga-fēfē? ʻAki ʻa e ako meia Sihova, ʻa ia ko e Matavai tonu ʻo e ʻofá pea ʻokú ne fakahāhā ʻa e ʻofa mo e ongoʻi ʻofa ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau tafoki loto-moʻoni kiate iá. (1 Sione 4:​7, 8) “Neongo ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe,” ko e lea ia ʻa e tokotaha-tohi-saame ʻe taha.—Sāme 27:10.

ʻOku fakahāhā ʻe Sihova ʻa ʻene ʻofa kia kitautolú ʻi he ngaahi founga lahi kehekehe. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa e tataki fakaetamai fakafou ʻi he Tohitapú, ko e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea mo e poupou māfana ʻa e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. (Sāme 119:​97-​105; Luke 11:13; Hepelu 10:​24, 25) Fakakaukau angé ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he tokonaki ko eni ʻe tolú ke ke tupulaki ai ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí.

Tataki Fakaetamai Fakamānavaʻi

Ke fakatupulekina ha haʻi māfana mo ha taha, kuo pau ke tau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ʻa e tokotaha ko iá. ʻI hono fakaeʻa ia tonu fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke ʻunuʻunu ofi kiate ia. Kae kehe, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa hono lau pē ʻo e Tohitapú. Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi akonakí pea aʻusia ʻa e ngaahi ʻaonga ʻoku tupu mei aí. (Sāme 19:​7-​10) “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai,” ko e lau ia ʻa e Aisea 48:17. ʻIo, ko Sihova, ʻa e fakasino tonu ʻo e ʻofá, ʻokú ne fakahinohinoʻi kitautolu ki heʻetau leleí—ʻo ʻikai koeʻuhí ʻokú ne loto ke fakangatangata ʻa ʻetau tauʻatāiná ʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e lao ʻoku ʻikai fiemaʻu.

Ko ha ʻiloʻi totonu ʻo e Tohitapú ʻoku toe tokoniʻi ai kitautolu ke tupulaki ʻi he ʻofa ki hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku peheé koeʻuhí ʻoku akoʻi kia kitautolu ʻe he moʻoni faka-Tohitapú ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea fakahaaʻi kia kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻoku totonu ke ne puleʻi ʻetau ngaahi feangainga fakaekitautolú. ʻI he fakamatala ko iá, ʻoku tau maʻu ai ha makatuʻunga fefeka ki hono fakatupulekina ʻa e ʻofa ki he kaungāʻapí. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko ʻeku lotu ʻeni; ke to e tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito hoʻomou ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Filipai 1:9.

Ke fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tataki totonu ai ʻa e ʻofá ʻe he “ʻilo kanokano,” fakakaukau ki he moʻoni tefito ʻoku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 10:​34, 35: “ʻOku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pe ko e feʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngaue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” Kapau ʻoku fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ʻaki ʻenau ngaahi ngāue māʻoniʻoní mo e manavahē fakaʻotuá, ʻo ʻikai ʻaki honau fonuá pe matakalí, ʻikai ʻoku totonu ke tau vakai ki hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻa e taʻefilifilimānako tatau?​—Ngāue 17:​26, 27; 1 Sione 4:​7-​11, 20, 21.

ʻOfá​—Ko ha Fua ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá

Hangē tofu pē ko e tokoni ʻa ha ʻuha taimi totonu ki ha ngoue fuaʻiʻakau ke maʻu ha toli leleí, ʻe lava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakatupu ʻi he faʻahinga tāutaha ongongofuá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ko e “fua ʻo e Laumalie.” (Kaletia 5:​22, 23) Ko e muʻomuʻa taha ʻi he fua ko ení ko e ʻofá. (1 Kolinito 13:13) Ka ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá? Ko ha founga mātuʻaki mahuʻinga ʻoku fakafou ia ʻi he lotú. Kapau ʻoku tau lotu ki he laumālie ʻo e ʻOtuá, te ne ʻomai ia kia kitautolu. (Luke 11:​9-​13, NW) ʻOkú ke “hanganaki” lotu ki he laumālie māʻoniʻoní? Kapau ko ia, tā ko hono fua mahuʻingá, ʻo kau ai ʻa e ʻofá, ʻoku totonu ke hoko ia ʻo toe maeʻeeʻa lahi ange ʻi hoʻo moʻuí.

Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e toe faʻahinga ʻe taha ʻo e laumālié ʻa ia ʻoku ngāue ʻo fakafepaki ki he laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku ui eni ʻe he Tohitapú ko e “laumalie ʻoku ʻo mamani.” (1 Kolinito 2:12; Efeso 2:2) Ko ha tākiekina kovi ia, pea ko hono tupuʻangá ʻoku ʻikai ko ha toe taha kehe ka ko Sētane ko e Tēvoló, “ʻa e ʻeiki ʻo e maama ko eni” ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku mavahe mei he ʻOtuá. (Sione 12:31) Hangē ko e matangi ʻokú ne taʻaki hake ʻa e efú mo e vevé, ko e “laumalie ʻoku ʻo mamani” ʻokú ne langaʻi hake ʻa e ngaahi holi fakamamahi ʻokú ne keina ʻa e ʻofá pea fakatōliʻa ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e kakanó.​—Kaletia 5:​19-​21.

ʻOku maʻu ʻe he kakaí ʻa e laumālie kovi ko iá ʻi he taimi ʻoku nau fakaeʻa ai kinautolu ki he meʻa fakamatelié, fakakaukau siokitá, ki he ngaahi fakakaukau fakamālohí, pea ki he vakai mioʻi mo faʻa fakameleʻi ʻo e ʻofá ʻa ia ʻoku lahi ʻi he māmaní. Kapau ʻokú ke loto ke tupulaki ʻi he ʻofa moʻoní, kuo pau ke ke talitekeʻi fefeka ʻa e laumālie ʻo e māmaní. (Semisi 4:7) Kae kehe, ʻoua ʻe falala ki ho mālohi pē ʻoʻoú; ui kia Sihova ki ha tokoni. Ko hono laumālié—ʻa e ivi mālohi taha ʻi he ʻunivēsí—ʻe lava ke ne fakaivia koe pea ʻoatu kia koe ʻa e lavameʻa.​—Sāme 121:2.

Ako ʻa e ʻOfá mei he Fetokouaʻaki Faka-Kalisitiané

Hangē tofu pē ko e ako ʻa e fānaú ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá ʻi hono hokosia ia ʻi ʻapí, ko kitautolu kotoa—ʻa e siʻisiʻi mo e taʻumotuʻa—ʻe lava ke tau tupulaki ʻi he ʻofá ʻi he feohi mo e kau Kalisitiane kehé. (Sione 13:​34, 35) Ko e moʻoni, ko e taha ʻo e ngaahi ngāue tefito ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ko hono tokonaki ha ʻātakai ʻa ia ʻe lava ai ʻa e faʻahinga tāutaha ‘ke fefakaʻaiʻaiʻaki ki he feʻofaʻakí mo e ngaue leleí.’—Hepelu 10:24.

Ko e ʻofa ko iá ʻoku fakamahuʻingaʻi tautefito ia ʻe he faʻahinga kuo “nofo ongosia mo tukuhāusia” ʻi he māmani taʻeʻofa takatakai ʻia kitautolú. (Mātiu 9:36) Kuo fakahaaʻi ʻe he meʻa ʻoku hokosiá ko e ngaahi vahaʻangatae ʻofa ʻi he tuʻunga ʻo e kakai lalahí ʻe lava ke ikuʻi ai ʻa e ngaahi nunuʻa kovi lahi ʻo ha tuʻunga kei siʻi naʻe ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá. Ko ia ai, he mahuʻinga ē ko ia ki he kau Kalisitiane fakatapui kotoa pē ke nau fakaaʻu atu ha talitali lelei ongoʻi loloto moʻoni ki he faʻahinga foʻou ʻoku hoko mai ki honau lotolotongá!

“Ko ʻOfa ʻOku ʻIkai ke Kaʻanga Ia ʻi ha Taimi”

ʻOku pehē ʻe he Tohitapú “ko ʻOfa ʻoku ʻikai ke kaʻanga ia ʻi ha taimi.” (1 Kolinito 13:8) ʻOku anga-fēfē ia? ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko ʻOfa ʻoku ne angamokomoko, mo angalelei. Ko ʻOfa ʻoku ʻikai, te ne meheka, ʻoku ʻikai te ne fai pe ke ongoongoa, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai te ne fai taʻetāu, ʻoku ʻikai te ne kumi ʻene lelei aʻana, ʻoku ʻikai te ne fakaʻita, ʻoku ʻikai te ne lau ʻa e kovi.” (1 Kolinito 13:​4-6a) ʻOku hā mahino, ko e ʻofa ko ení ʻoku ʻikai ko ha tui taʻemoʻoni ia pe fakakaukau momoleʻolunga. ʻI hono kehé—ko e faʻahinga ʻoku nau fakahāhā iá ʻoku nau lāuʻilo pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakalotomamahi mo e langa ʻi he moʻuí, ka ʻoku ʻikai te nau fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻá ni ke ne fakaʻauha ʻenau ʻofa ki he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ʻofa peheé ko e moʻoni “ko e fakamaʻu [ia] ʻo e haohaoa.”—Kolose 3:​12-14.

Fakakaukau ki he fakatātā fekauʻaki mo ha taʻahine Kalisitiane taʻu 17 ʻi Kōlea. ʻI heʻene kamata ke tauhi ki he ʻOtua ko Sihová, naʻe ʻikai leleiʻia ai hono fāmilí pea naʻe pau ai ke ne mavahe mei ʻapi. Kae kehe, ʻi he ʻikai hoko ʻo ne ʻitá, naʻá ne lotu fekauʻaki mo e meʻá, ʻo tuku ʻa e Folofolá mo e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne fakafuo ʻa ʻene fakakaukaú. Hili iá, naʻá ne toutou tohi ki hono fāmilí, ʻo fakafonuʻaki ʻene ngaahi tohí ʻa e ʻofa māfana moʻoni ʻa ia naʻá ne ongoʻi kia kinautolú. ʻI he tali ki aí, naʻe kamata ai ke ako Tohitapu ʻa hono ongo tuongaʻane lalahí pea ko e ongo Kalisitiane fakatapui kinaua he taimí ni. Ko ʻene faʻeé mo hono tuongaʻane siʻisiʻí naʻá na toe tali foki ʻa e moʻoni faka-Tohitapú. Fakaʻosí, ko ʻene tamaí, ʻa ia naʻe fakafepaki loto-koná, naʻe liliu lahi ʻene fakakaukaú. ʻOku tohi ʻa e taʻahine Fakamoʻoní: “ʻOku mau mali kotoa mo e kaungā Kalisitiane, pea ko homau fāmili ʻo e kau lotu fāʻūtahá ko hono fakakātoa he taimi ní ko e toko 23.” Ko ha ikuna ē ki he ʻofá!

ʻOkú ke loto ke fakatupulekina ʻa e ʻofá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau? Peʻi hanga kia Sihova, ko e Matavai ʻo e ʻulungaanga mahuʻinga ko iá. ʻIo, tokanga ki heʻene Folofolá, lotu ki he laumālie māʻoniʻoní, pea feohi tuʻumaʻu mo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. (Aisea 11:9; Mātiu 5:5) He fakalotomāfana ē ke ʻiloʻi kuo vavé ni ke mole atu ʻa e fulikivanu kotoa pē, ʻo toe pē ʻa e faʻahinga ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e ʻofa moʻoni faka-Kalisitiané! Ko e moʻoni, ko e ʻofá ʻa e kī ki he fiefiá mo e moʻuí.​—Sāme 37:​10, 11; 1 Sione 3:​14.

[Fakatātā ʻi he peesi 6]

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú mo e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fakatupulekina ʻa e ʻofa moʻoní

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share