ʻEke ʻe he Kau Lautohí
Ko e Hā ʻOku Taʻetali Ai ʻa e Ngaahi Lotu ʻe Niʻihi?
ʻOku fotungofua ʻaupito ʻa e ʻOtuá. Hangē ko e fiefia ʻa ha tamai ʻofa ke lea tauʻatāina ange kiate ia ʻa ʻene fānaú, ʻoku talitali lelei ʻe he ʻOtua ko Sihová ke tau lotu ange kiate ia. ʻI he taimi tatau, ʻi he hangē ko ha tamai poto pē, ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻuhinga lelei ʻa e ʻOtuá ki he ʻikai te ne tali ʻa e ngaahi kole ʻe niʻihi. ʻOku misiteli ʻene ngaahi ʻuhingá, pe ʻokú ne fakahaaʻi ha meʻa fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú?
ʻOku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni ia ʻetau lotolahi ʻi he feangai mo ʻEne ʻAfio; ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:14) Ko ʻetau ngaahi kolé kuo pau ke fehoanaki ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku lotu ʻa e niʻihi ʻo kole ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá—ko e fakatātaá, ke ikuna ʻi he lulú, pe ke ikuna ʻi ha peti. ʻOku lotu ʻa e niʻihi fakataha mo e ngaahi taumuʻa taʻetotonu. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ākonga ko Sēmisí fekauʻaki mo e ngāueʻaki ʻa e lotú ʻi he founga hala ko iá, ʻi heʻene pehē: “ʻOku mou kole, pea ʻoku ʻikai te mou maʻu, koeʻuhiā ʻoku mou kole kovi, he ko e fai pe ke tauhi ʻaki hoʻomou ngaahi holi kovi.”—Semisi 4:3.
Ko e fakatātaá, fakaʻuta atu ʻoku lotu fakatouʻosi ha ongo faʻahi ke ikuna ʻi ha soka. Heʻikai ʻaupito ʻamanekina ʻe tali ʻe he ʻOtuá ha ngaahi lotu fepakipaki pehē. ʻOku lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo e tau ʻi onopōní ʻi he taimi ʻoku lotu ai ʻa e ongo faʻahi fehangahangaí ki he ikuná.
Ko e faʻahinga ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e paetaku ki he lao ʻa e ʻOtuá ko e koto kulanoa ʻenau lotú. Naʻe ongoʻi ʻe Sihova ʻi ha taimi, ʻoku ueʻi mālohi ia ke ne pehē ki he kau lotu mālualoí: “Ka mou ka fakalahi lotu, ʻe ʻikai te u fakaongo: ko homou nima na ʻoku totoʻia.” (Aisea 1:15) ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Ko ia ʻoku si telinga ke ʻoua te ne fanongo ki he lao, naʻa mo ʻene lotu ʻe fai ha fakaliliʻa ki ai.”—Palovepi 28:9.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe fanongo maʻu pē ʻa Sihova ki he ngaahi lotu loto-moʻoni ʻa e kau lotu ʻoku nau fai ʻenau lelei tahá ke tauhi kiate ia ʻo fakatatau ki hono finangaló. Kae kehe, ʻoku ʻuhinga iá te ne tali ʻenau kolé kotoa? ʻIkai. Fakakaukau atu angé ki he ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻe niʻihi.
Naʻe maʻu ʻe Mōsese ha vahaʻangatae vāofi ʻaupito mo e ʻOtuá; neongo ia, ko ia foki naʻe pau ke ne kole ʻi he “funga ʻo hono finangalo [ʻo e ʻOtuá].” ʻI he kehe mei he taumuʻa ʻa e ʻOtuá kuo fakahāʻí, naʻe kōlenga ʻa Mōsese ke fakangofua ia ke ne hū ki he fonua ko Kēnaní: “Kau aʻa atu muʻa, ʻo mamata ki he fonua lelei ʻi he kauvai ʻo Sioatani.” Ka ki muʻa ai, koeʻuhi ko ʻene angahalá, naʻe tala ai kia Mōsese heʻikai te ne hū ki he fonua ko iá. Ko ia ʻi he taimi ko ení, ʻi he ʻikai tali ʻa e kole ʻa Mōsesé, naʻe folofola ange ʻa Sihova kiate ia: “Maʻuā; ʻoua te ke toe lea kiate au ʻi he meʻa ko é.”—Teutalonome 3:25, 26; 32:51.
Naʻe lotu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha fakafiemālie mei he meʻa naʻá ne ui ko hono “tolounua i he kakano.” (2 Kolinito 12:7, PM) Ko e “tolounua” ko ení ʻe ʻuhinga nai ia ki ha mamahi tuʻumaʻu ʻi hono matá pe ki hono toutou fakahohaʻasi ʻe he kau fakafepakí mo e “fanga tokoua loi.” (2 Kolinito 11:26, NW; Kaletia 4:14, 15) Naʻe tohi ʻe Paula: “Nae liuga tolu eku kole lahi ki he Eiki, koeuhi ke mahui ia iate au.” Kae kehe, naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá kapau naʻe hokohoko atu pē ʻa e malanga ʻa Paulá neongo ʻa e tuʻunga fakamamahi ko eni ʻo e “tolounua i he kakano,” ʻe fakahāhā mahino ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá mo e falala kakato ʻa Paula kiate Iá. Ko ia ʻi he ʻikai tali ʻa e kole ʻa Paulá, naʻe folofola ange ʻa e ʻOtuá: “Kuo fakakakato eku malohi i hoo vaivai.”—2 Kolinito 12:8, 9, PM.
ʻIo, ʻoku ʻafioʻi lelei ange ʻe he ʻOtuá ʻia kitautolu pe ʻe lelei kia kitautolu ʻa hono tali ʻa e ngaahi kole ʻe niʻihi. ʻOku fakafeangai maʻu pē ʻa Sihova ki haʻatau lelei, ʻi he fehoanaki mo ʻene ngaahi taumuʻa anga-ʻofa ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú.