ʻE Lava ke Ke Fiefia ʻi he Lahi ʻo e Meʻa ke Faí?
KO E moʻui ʻa e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻoku fuʻu femoʻuekina mo fakavavevave. Ko e mafasiá ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻi he moʻui fakaonopooní ʻoku fiemaʻu ke tau toutou fai ha feinga maʻu pē ke tau laka tatau pē mo ia. Ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi tamaí kuo pau ke nau fekuki mo honau ngaahi fatongia mamafa ki honau ngaahi fāmilí, ki he kau pule ngāué, mo e niʻihi kehé. Ko e ngaahi uaifí mo e ngaahi faʻeé kuo pau ke nau tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakaʻapi ʻo honau ngaahi fāmilí pea ʻoku faʻa hoko ʻoku fiemaʻu ke nau ngāue fakamāmani. Ko e toʻutupú foki ʻoku nau ongoʻi ʻa e mafasia ke tauhi ʻa e ngaahi fatongia fakafāmili ʻe niʻihi lolotonga ʻenau ʻalu ki he akó ke teuteuʻi kinautolu ki ha ngafa ola lelei ʻi he sōsaietí.
Ka ʻe fēfē ʻa kitautolu kuo fakatapui ʻetau moʻui ki he ʻOtua ko Sihová ko ʻene Kau Fakamoʻoni kuo papitaisó? Tānaki atu ki he ngaahi fatongia kehe ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú, ʻoku tau maʻu ʻa e ekinaki ko ʻeni ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko ia, siʻoku kainga ʻofaʻanga, ke mou tuʻu maʻu, taʻe ngaue, ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki: ʻi hoʻomou ʻilo ni, ko e meʻa ki he ʻEiki, ko hoʻomou fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.” (1 Kolinitō 15:58) ʻIo, ʻoku lahi ʻa e ngaahi fatongia ʻoku tānaki atu ko e konga ia ʻo e ngaahi fiemaʻu ki he lotu moʻoní. ʻE lava fēfē ke tau fakahoko kotoa ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení pea ke tau maʻu ʻa e fakakaukau fiemālie mo e anga ʻo e fakakaukau fakatupu fiefiá?
Ko e Lavameʻa ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fiefiá
Ko e fiefiá—ko e ongoʻi lelei pe fiemālie—ʻoku fekauʻaki ofi mo e lavameʻa ʻi hono fua ʻa e ngaahi fatongia ʻo e moʻuí. Kapau te tau malava ke fakahoko hotau ngaahi fatongia fakaʻahó ʻi ha founga vave mo lelei, ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi hono taimi totonu pea ʻi ha founga maau, ʻoku tau maʻu leva ʻa e ongoʻi ʻo e lavameʻa mo e fiemālie. ʻOku totonu ke pehē ia, pea ko hono olá ʻe tokoni ia ki heʻetau fiefiá.
Naʻe ʻikai ke finangalo ʻa e ʻOtua ko Sihová ke hoko ko e kavenga fakafeʻātungia ʻa ʻetau fua ʻa e ngaahi fatongiá. Ka ko hono finangaló maʻu ai pē ke tau ‘fiefia ʻi he lelei ʻo ʻetau ngāue kotoa pe.’ (Koheleti 3:12, 13) ʻI heʻetau fiefia ʻi heʻetau ngāué, ʻoku tau faʻa hoko ʻo ola lelei. ʻOku tau loto-fiefai leva ke tali ʻa e fakahinohinó pea ʻoku tau felātani ʻi he melino mo e niʻihi kehé. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku ʻikai te tau fiefia, ʻoku faʻa hoko leva ʻetau ngāué ko e meʻa fakafiu—ko e meʻa ke toutou fai maʻu pē, pipikoʻia, pea naʻa mo haʻane aʻu ʻo fakamafasia fakaeongo. ʻOku iku eni ki he ngaahi ʻulungaanga fakangāue taʻe ola lelei pea mo e fakakaukau taʻepau. ʻOku hoko leva ʻa e moʻuí ko e fekuki fakaʻaho ʻi heʻetau feinga ke aʻusia kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú. Kaekehe, kapau te tau lava ʻo maʻu ha founga ke tau kei fiefia ʻi he meʻa ko ia ʻoku tau faí, ʻoku ngalingali te tau hokosia ha founga moʻui fakalata mo fiemālie ange.
ʻAi ke Mafamafatatau
Ke tau fiefia neongo ʻoku lahi ʻa e meʻa ke tau faí, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau mafamafatatau. Pea ko e hā ʻa e mafamafatataú? Ko e “tuʻunga tuʻumaʻu fakaʻatamai mo fakaeongo.” Ko ha tokotaha ʻoku mafamafatatau ʻokú ne feinga ke maau ʻi heʻene ngaahi ngāué. ʻOkú ne fakaangaanga ki muʻa, ʻokú ne taʻofi ke ʻoua ʻe toloi-meʻa, pea ʻokú ne ʻulungaangaʻaki ʻa e mafamafatataú. ʻOkú ne fakahāhā ʻa e māpuleʻi ia ʻi he meʻakai, inu, vaʻinga, ngaahi meʻa ʻoku manako ke ne faʻa fai, pea mo e meʻa fakafiefia. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakahāhā ʻa e “māpuleʻi ia ʻi he meʻa kotoa pē”!—1 Kolinitō 9:24-27, NW; fehoanaki mo Taitusi 2:2.
Ke tauhimaʻu ʻa e mafamafatatau faka-Kalisitiané ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú. Ko ha sevāniti ʻa Sihova te ne lava ʻo lotu ke ne maʻu mai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea mo e tokoni mei heʻene Tamai fakahēvani ke ne fakautuutu hono fuá, kau ai mo e māpuleʻi kita. (Luke 11:13; Kalētia 5:22, 23) ʻOku totonu ki he tokotaha Kalisitiané ke ne hanga ki he ʻOtua ʻi he lotu tautefito ʻi hono kāpui ia ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku ngalingali ʻe uesia ai ʻene mafamafatataú. Naʻe pehē ʻe he tangata-tohi-sāme ko Tēvitá: “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai, pea te ne fai ʻe ia.” (Sāme 37:5) Taimi ʻe niʻihi te tau fiemaʻu nai ke lotu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Tēvita ʻi heʻene kōlengá: “E Otua, ke ke haʻu vave kiate au; ko koe ko hoku tokoni mo hoku fakamoui; E Jihova, oua naa ke tatali.” (Sāme 70:5, PM) ʻOua naʻa ngalo ko e lotú ʻoku malava ai ke tauhimaʻu ʻa e mafamafatataú pea ke fiefia ai ʻi he ‘nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pē, ʻoku maluʻi ai hotau loto mo e mafai fakaefakakaukaú’—Filipai 4:6, 7.
Ko ha tokotaha Kalisitiane mafamafatatau ʻokú ne fakakaukau fakapotopoto koeʻuhi ko ʻene falala kia Sihova pea ʻokú ne fiefia ia ʻi he melino ʻa e ʻOtua. (Taitusi 2:11, 12) ʻOku hoko ʻeni koeʻuhi ʻoku maʻu ai ʻa e mahino lelei ʻo kau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú pea mo hono ngāueʻaki kinautolu ʻi heʻene moʻuí. Ko e tokotaha peheé ʻoku ʻikai ke mālualoi, pea ʻoku ʻikai foki ke fakavavevave ke ne fai fakamaau. ʻOku hanga ʻe he anga ʻo e fakakaukau ʻuhinga leleí ʻo taʻofi ia mei haʻane pipiki pē ki heʻene ngaahi fakakaukau pe anga-taʻeʻunua. ʻOkú ne tauhimaʻu ʻa e fakakaukau anga-fakatōkilaló ʻo fekauʻaki mo ia pea mo ʻene ngaahi malavá, pea ko e meʻa ko ʻeni ʻoku tokoni ia ke ne ngāue fakataha mo ha niʻihi kehe. (Maika 6:8) Ko e meʻa fakatupu tokangá, ko e ngaahi tōʻonga ʻoku nau tokoniʻi ha tokotaha ke mafamafatataú ʻoku kau ai foki mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ʻiate kinautolu ʻoku fakanofo ke ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau ʻovasia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—1 Tīmote 3:2, 3.
Te tau malava ke ʻai ke lahi ange ʻetau fiefia ʻi he feinga ke mafamafatatau lahi ange ʻi heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku kaunga ki he mafamafatatau leleí, te tau malava ke fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku pau ke faí ka ʻikai ʻi ha mafasia fakasino pe fakaeongo lahi. Ko ʻetau founga moʻuí ʻe tapua atu ai ʻa e fakamakatuʻu lahi angé, pea te tau lavameʻa ʻo toe lahi ange. ʻE toe lahi ange ʻa e fiefia ʻa e niʻihi kehé ʻi he feohi mo kitautolú, pea te tau hokosia leva ʻa e fiemālie mo e fiefia lahi ange. Ka ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻaonga ʻe niʻihi ke tauhimaʻu ai ʻa e mafamafatataú?
Ngaahi Founga ʻAonga ke Ngāueʻaki ke Tauhimaʻu ʻa e Mafamafatataú
Ke tauhimaʻu ʻa e mafamafatataú, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻoua ʻe fakatuotuai pea mo maau ʻi hono fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakafoʻituituí. ʻOku fiemaʻu ke tau fakaangaanga ki muʻa, ʻo tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga maau ʻo fakafounga. Ko kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e tuʻunga maaú pea mo hehema ki he toloi-meʻá ʻoku fihi leva ai ʻenau moʻui ʻo lahi ange ʻa e mafasia ʻo e lotó mo e loto-moʻuá. Ko e lavameʻa ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e moʻuí te ne tokoniʻi ai kitautolu ke tau ongoʻi ko kitautolu ʻoku tau puleʻí kae ʻikai te tau ongoʻi ʻoku tau taʻe toe lava ha meʻa ʻe kitautolu koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻoku tau ʻi ai.
ʻOku ʻikai totonu ke tau feinga ke fai ʻe kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē. Ko kinautolu ʻoku ʻikai te nau loto-lelei ke tali ha tokoni mei ha niʻihi kehé ʻoku faʻa hoko ʻo iku ki he helaʻia lahi mo e feifeitamaki. ʻOku lahi foki ʻa e ngaahi ngāue kehekehe ʻe lava ke tokangaʻi ʻe ha niʻihi kehe. Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi malava ʻa kinautolu te nau fie tokoni maí. Tukukehe ʻa e maʻamaʻa ange ʻa e ngāue ʻoku tau faí, ʻe hoko nai eni ko e meʻa fakalototoʻa kiate kinautolu ʻoku fakaʻamu ke ʻunuʻunu ofi ange mai kiate kitautolú.
ʻOku taʻe fakapotopoto ke tau fakahoatatau kitautolu mo kinautolu ʻoku nau malava nai ke fai ha ngaahi ngāue lahi ange. Ko e feinga ke tatau mo kinautolu ʻoku ngalingali lahi ange ʻa ʻenau lavaʻí ʻiate kitautolú ʻe lava ke fakalotosiʻi, ʻo ʻai ai kitautolu ke tau ongoʻi māʻulalo ange mo ʻikai taau. ʻOku fakatupu maumau ʻa e anga ʻo e fakakaukau peheé, pea ūmia ai ʻetau loto-ʻalovili mo loto-maʻú. Naʻe tohi ʻe Paulá: “Ka ke taki taha sivi ʻene ngaue aʻana; pea te ne toki fakafuofuaʻaki ia pe hono polepoleʻanga, ʻo ʻikai ʻaki ha taha kehe.” (Kalētia 6:4) Manatuʻi ko e tokotaha ngāue mahuʻinga lelei tahá ko ha tokotaha ia ʻoku muimui ki he ngaahi fakahinohinó, ʻokú ne tuʻu maʻu mo falalaʻanga, pea ʻokú ne fai ʻa e ngāue ʻoku lelei ʻaupito. Kapau ʻoku tau peheé, ʻe fakatupu loto-hounga pea fiemau ʻetau ngāué.—Palōvepi 22:29.
ʻOku fiemaʻu ke tokangaʻi lelei ʻa ʻetau moʻui leleí. Ko e taha ia ʻo ʻetau ngaahi meʻa mahuʻinga lahi taha ʻoku tau maʻú, he ka ʻo ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e meʻa ko iá te tau malava nai ʻo fai ʻa e meʻa siʻisiʻi pē. Ko ia aí, ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu maʻu pē ʻa e meʻakai fakatupu moʻui lelei. ʻOku totonu ke maʻu ʻa e mālōlō ʻoku feʻunga kiate kitautolu, ke ʻalu ʻo mohe ʻi he taimi totonu mo feʻunga ʻi he poʻulí. ʻI heʻetau ongoʻi fuʻu helaʻiá pe ongoʻi ʻoku tau meimei puké, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamālohiʻi kitautolu; ʻe toe fuʻu lahi ange nai ʻa e faingataʻaʻiá ʻamui.
ʻOku mahuʻinga ke tokanga ke ʻoua ʻe tupu ha laumālie faʻa lāunga. Kapau ʻoku tuku taʻe māpuleʻi ʻa e fakakaukau taʻe paú, te tau malava ʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku hala ʻi he meimei meʻa kotoa pē mo e tokotaha kotoa pē. Ko e founga pau ia ʻe mole atu meiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻa e fiefia. ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe faʻa lau pe lāunga ʻo kau ki he meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke totonú, ʻoku totonu ke tau fakahā kiate kinautolu ko honau fatongiá ia ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa ko iá pea tuku ia kiate kinautolu ke fakatonutonu. (Fehoanaki mo 1 Kolinitō 1:10-12) Te tau fakapotopoto ke tauhimaʻu ha fakakaukau pau, ʻo fekumi mo ʻamanekina maʻu pē ke sio ki he lelei ʻi he niʻihi kehé pea mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafuo ʻa ʻetau moʻuí.—Fehoanaki mo Siutasi 3, 4, 16.
ʻI hono fakaangaanga ʻetau ngaahi ngāué, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e fai ha meʻa fakavave te ne fokotuʻu ha ngaahi lekooti, ka ʻoku tātātaha haʻane tuʻu ke fuoloa. Ko hono hokohoko atu ʻa e fakamālohituʻú ʻoku ʻikai ngata pē hono iku atu ki he helaʻia lahí ka ʻoku toe malava ke fakahoko mai ai ʻa e fakalotosiʻi ʻa ia ʻoku malava ke ne ūmia ai ʻetau loto-ʻalovili ke hokohoko atú. Ko ia, ʻai ke tau fokotuʻu ha tuʻunga te tau malava ʻo tauhimaʻu ai ke tuʻu fuoloa. Ko e fakatātaá, ʻoku lelei ke fokotuʻu ha taimi-tēpile ʻaonga ke faʻa kau maʻu pē ki he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé pea mo e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané. ʻOku fiemaʻu ke tau tuku ha taimi ki he mālōlō pea mo e fakafiefia fakatupu langa hake. Pea te tau ʻilo ʻoku ʻaonga ke talanoa mo ha kakai taʻu motuʻa angé ʻa ia kuo nau taukei ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻú, he kuo nau ako nai ʻa e founga ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku pau ke fai kae ʻikai ke hoko ai ʻa e helaʻia lahi fakaesino pe fakaeongo.
Ngāueʻaki ʻa e Anga ʻo e Vakai Totonú
Ko e meʻa totonu ke ongoʻi ʻa e fatongiá mo e holi ke fakahoko hono kotoa ʻo ʻetau ngaahi fatongia kuo vaheʻí, kau ai mo e ngaahi fatongia ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga ʻo e kakai ʻa Sihová. ʻOku hōifua ʻa e ʻOtua ʻi he kau ngāue ngāue mālohi mo falalaʻangá. (Fehoanaki mo Mātiu 25:21; Taitusi 2:11-14.) Ka ʻoku naʻinaʻi mai ʻe he Tohitapú: “Tauhi ke mau ae boto mooni moe iloilo.” (Palōvepi 3:21, PM) Ko e ngāueʻaongaʻaki ʻa e poto faka-Tohitapú ʻe ʻaonga kiate kitautolu, pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e fakakaukau fakapotopotó mo e anga ʻo e vakai totonú ʻo tokanga lelei ki he ngaahi fakaangaanga ʻoku faí pea fakafuofua maʻu pē ki he ngataʻanga ʻo hotau mālohí.
Ko e ekinakí ke ʻai ke lahi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí kuo pau ke mafamafatatau ia mo e fakatokanga ʻoku fokotuʻu ʻia Koheleti 9:4. ʻOku pehē ni hono laú: “ʻOku lelei hake ha kuli moʻui ʻi ha laione mate.” ʻIo, ko ha kulī ʻoku moʻui, neongo ʻoku sio lalo ki ai ʻa e niʻihi, ka ʻoku lelei ange ia ʻi ha laione kuo mate, ʻa ia ʻoku fakakaukau ʻa e tokolahi ko e monumanu fakatuʻí ia. Kapau te tau ngāueʻaki ʻa e mafamafatataú pea ke fai ʻa e tokanga totonu ki heʻetau moʻui leleí, te tau moʻui pea tau hokohoko atu ai pē ʻo fai ha ngaahi ngāue. Ko kinautolu kuo maté ʻoku ʻikai te nau toe kau ʻi hono fai ha faʻahinga ngāue. Ko e anga ʻo e vakai totonú te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha mafamafatatau faituʻunga ʻa ia ʻokú ne ʻai ke ʻatā ai kitautolu ke tau lavaʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke fai kae ʻikai ke mole ai ʻetau fiefiá.
Ko ia, ke lahi ʻa e ngāue ke faí ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia heʻikai te tau malava ke fiefia. Ko e kakai femoʻuekina lahi tahá ʻe lava ke nau ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻoku fiefia lahi tahá ʻo kapau ʻoku nau fakakaukau lelei, tauhimaʻu ha vakai lelei, pea ke ngāueʻaki ʻa e anga ʻo e vakai totonú ke tauhi ʻa e mafamafatatau feʻungá. Te tau lava ke hokosia ʻa e fiefia lahi taha ʻoku malava ke maʻú ʻo kapau te tau fakahāhā ʻa e fakapotopotó, fai ʻa e ngaahi ngāue leleí, pea tuku ʻetau ʻamanaki ki he ʻOtua ko Sihová.—1 Tīmote 6:17-19.