‘ʻAi Kiate Kimoutolu ʻa e Teunga-Tau Kakato mei he ʻOtuá’
“ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafukotoa [pe teunga-tau kakato] ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.”—EFESO 6:11.
1, 2. ʻI hoʻo lea pē ʻaʻau, fakamatalaʻi ʻa e teunga-tau fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke tui ʻe he kau Kalisitiané.
NAʻE ʻi he tumutumu ʻo hono mālohí ʻa Loma he lolotonga ʻo e ʻuluaki senituli T.S. Ko e mālohi ʻo e ngaahi kongakau Lomá naʻe malava ai ʻe he fuʻu koló ni ke ne puleʻi ʻa e konga lahi ʻo e māmaní naʻe ʻiloa ʻi he taimi ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha faihisitōlia ʻe taha ʻa e kau tau ko ʻení “ko e kautaha fakakautau lavameʻa lahi taha ia ʻi he hisitōliá.” Ko e kau tau fakapalōfesinale ʻa Lomá naʻe faʻuʻaki ʻa e kau sōtia akoʻi lelei ʻa ia naʻa nau fou ʻi he ako fefeka, ka ko ʻenau lavameʻa ʻi he tuʻunga ko ha kongakau faitau ola leleí naʻe toe fakatuʻunga ia ʻi honau teunga-taú. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha teunga-tau ʻo ha sōtia Loma ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e teunga-tau fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané kae lava ke nau lavameʻa ʻi he faitau mo e Tēvoló.
2 ʻOku tau maʻu ha fakamatala ki he teunga-tau fakalaumālié ni ʻi he Efeso 6:14-17 (PM). Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke mou tuu kuo nonoo aki ae mooni ae koga loto, bea ai ki he fatafata ae jifa koe maonioni; Bea mou tobuvaʻe aki ae teuteu [pe naunau] oe ogoogolelei oe melino; Ai kitua i he mea kotoabe ae ba [lahi] oe tui, aia te mou faa tamate aki ae gaahi gahau vela kotoabe oe toko taha kovi. Bea ai moe tata oe fakamoui, moe heleta oe Laumalie, aia koe folofola ae Otua.” ʻI he sio mei he anga ʻo e vakai fakaetangatá, ko e teunga-tau naʻe fakamatalaʻi ʻe Paulá naʻá ne maluʻi lelei ha sōtia Loma. Hili iá, naʻá ne toe ngāueʻaki foki ha heletā, ko ʻene meʻatau tefito ki he tau fakatāutahá.
3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisí pea muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
3 Tuku kehe ʻa e naunaú mo e akoʻí, naʻe fakatuʻunga ʻa e lavameʻa ʻa e kau tau Lomá ʻi he talangofua ʻa e kau sōtiá ki honau pulé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kuo pau ke talangofua ʻa e kau Kalisitiané kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko ha “bule ki he kakai.” (Aisea 55:4, PM) ʻOkú ne toe hoko foki ko e “ʻulu ʻo e Siasi [pe fakatahaʻangá].” (Efeso 5:23) ʻOku ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakahinohino ki heʻetau faitau fakalaumālié pea tokonaki mai ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e founga ke tui ai ʻa e teunga-tau fakalaumālié. (1 Pita 2:21) Koeʻuhi ko ha angaʻitangata hangē ko Kalaisí ʻoku meimei tatau ʻaupito ia mo hotau teunga-tau fakalaumālié, ʻoku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu ke tau ‘ʻai ʻe kitautolu foki moʻotau kofutau’ ʻa e hehema fakaefakakaukau ʻa Kalaisí. (1 Pita 4:1) Ko ia ai, ʻi heʻetau sivisiviʻi ʻa e konga taki taha ʻo hotau teunga-tau fakalaumālié, te tau ngāueʻaki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ke fakahāhaaʻi hono mahuʻingá mo ʻene ola leleí.
Ko Hono Maluʻi ʻa e Kongalotó, ʻa e Fatafatá, pea mo e Vaʻé
4. Ko e hā ʻa e ngafa naʻe fakahoko ʻe he noʻó ʻi ha teunga-tau ʻo ha sōtia, pea ko e hā ʻokú ne fakatātāʻí?
4 Nonoʻo ʻaki ʻa e moʻoní ʻa e kongalotó. ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe tui ʻe he kau sōtiá ha leta lauʻileta laulahi, pe noʻo, ʻa ia naʻe mei he senitimita ʻe 5 ki he 15 hono laulahí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kau liliu-lea ʻe niʻihi ʻoku totonu ke peheni hono fakalea ʻo e vēsí, “ʻaki ʻa e moʻoní ko ha leta ʻoku takai maʻu ʻi ho kongalotó.” Naʻe tokoni ʻa e leta ʻo e sōtiá ke maluʻi hono kongalotó, pea naʻe hoko ia ko ha tukuʻanga feʻungamālie ke unuhi mei ai ʻa e heletaá. ʻI he taimi naʻe nonoʻo ai ʻe ha sōtia hono kongalotó, naʻá ne mateuteu ai ki he tau. Naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e leta ʻo e sōtiá ke fakatātaaʻi ʻa e lahi ko ia ʻoku totonu ke tākiekina ai ʻe he moʻoni Fakatohitapú ʻetau moʻuí. ʻOku totonu ke takatakai maʻu ia ʻiate kitautolu, ʻo hangē ko e laú, koeʻuhi ke tau moʻui ʻo fehoanaki mo e moʻoní pea malava ke maluʻi ia ʻi ha faʻahinga taimi pē. (Sāme 43:3; 1 Pita 3:15) ʻI he taumuʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau ako tōtōivi ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻi aí. Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ‘ki hono loto fatú.’ (Sāme 40:8) ʻI he taimi naʻe fakafehuʻi ai ʻe he kau fakafepakí, naʻá ne malava ai ke tali ʻaki ʻene lave maʻuloto ki he Tohi Tapú.—Mātiu 19:3-6; 22:23-32.
5. Fakamatalaʻi ʻa e lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi Fakatohitapú ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí pe fakatauelé.
5 ʻI heʻetau fakaʻatā ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ke ne tataki kitautolú, ʻoku malava ke ne maluʻi ai kitautolu mei he fakaʻuhinga halá pea fakaivia kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. ʻI he lolotonga ʻo e taimi ʻo e fakatauelé pe ʻahiʻahí, ʻe hanga ʻe he ngaahi tataki ʻa e Tohi Tapú ʻo fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke fai ʻa e meʻa ʻoku tonú. ʻE hangē ia, te tau sio ki hotau Faiako Maʻongoʻongá, ʻa Sihova, pea te tau fanongo ki ha lea mei mui ʻiate kitautolu ʻoku pehē mai: “Ko eni ʻa e hala, fou ai.”—Aisea 30:20, 21.
6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke maluʻi hotau mafu fakaefakatātaá, pea ʻe malava fēfē ke maluʻi lelei ia ʻe he māʻoniʻoní?
6 Sifa ko e māʻoniʻoní. Naʻe maluʻi ʻe he sifa-fatafata ʻo e sōtiá ha ʻōkani mātuʻaki mahuʻinga, ko e foʻi mafú. Ko hotau mafu fakaefakatātaá—ʻa hotau tangata ʻi lotó—ʻoku fiemaʻu ki ai ha maluʻi makehe koeʻuhi ʻoku hehema ia ki he meʻa ʻoku halá. (Senesi 8:21) Ko ia ai, kuo pau ke tau ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. (Sāme 119:97, 105) Ko ʻetau ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻokú ne taki atu kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e fakakaukau fakamāmani ko ia ʻokú ne tukunoaʻi pe fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi tataki mahino ʻa Sihová. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau ʻofa ki he meʻa ʻoku totonú pea fehiʻa ki he meʻa ʻoku halá, ʻoku tau fakaʻehiʻehi ai mei he tuli ki ha ʻalunga ʻe malava ke ne maumauʻi ʻetau moʻuí. (Sāme 119:99-101; Emosi 5:15) ʻOku hoko ʻa Sīsū ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he meʻá ni, he ʻi he fekauʻaki mo iá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Kuo ke ofa ki he maonioni, bea fehia ki he agahala.”—Hepelu 1:9, PM.a
7. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki ha sōtia Loma ha sū leleí, pea ko e hā ʻokú ne fakatātāʻí?
7 Topuvaʻe ʻaki ʻa e naunau ʻo e ongoongo lelei ʻo e melinó. Naʻe fiemaʻu ki he kau sōtia Lomá ʻa e ngaahi sū tolonga pe senitolo fefeka, koeʻuhi ʻi he lolotonga ʻo ha feingatau naʻa nau faʻa laka ai ʻi he kilomita ʻe 30 ʻi he ʻaho taki taha lolotonga iá ʻoku nau tui pe toʻo ha teunga-tau mo e naunau tau ʻoku kilokalami ʻe 27 hono mamafá. Naʻe feʻungamālie hono ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e suú ke ne fakafofongaʻi ʻetau mateuteu ke malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he tokotaha kotoa pē ʻe fanongo. ʻOku mahuʻinga ʻeni koeʻuhi he ʻe malava fēfē ke hoko ʻa e kakaí ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova kapau ʻoku ʻikai te tau mateuteu mo loto-lelei ke malanga?—Loma 10:13-15.
8. ʻE malava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí?
8 Ko e hā ʻa e ngāue naʻe mahuʻinga taha ʻi he moʻui ʻa Sīsuú? Naʻá ne tala ange ki he kōvana Loma ko Ponitō Pailató: ‘Naaku haʻu ki mamaní, koeuhi keu fakamooni ki he mooní.’ Naʻe malanga ʻa Sīsū ʻi ha taimi pē naʻá ne maʻu ai ha taha fie fanongo, pea naʻá ne fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ʻo ne fakamuʻomuʻa ia ʻi heʻene ngaahi fiemaʻu fakasinó. (Sione 4:5-34; 18:37, PM) Kapau ʻoku tau loto-vēkeveke, hangē ko Sīsuú, ke fanongonongo ʻa e ongoongo leleí, te tau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. ʻIkai ngata aí, ko ʻetau hoko ʻo moʻumoʻua kakato ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau mālohi fakalaumālie maʻu ai pē.—Ngāue 18:5.
Ko e Paá, ko e Tataá, pea mo e Heletaá
9. Ko e hā ʻa e maluʻi naʻe fai ʻe ha pā lahi ki ha sōtia Loma?
9 Ko e pā [lahi] ʻo e tuí. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e ‘pā lahí’ ʻoku ʻuhinga ia ki ha pā naʻe lahi feʻunga ke ne kāpui ʻa e konga lahi taha ʻo e sinó. Te ne hoko ko e maluʻanga mei he “gaahi gahau vela” ʻoku lave ki ai ʻi he Efeso 6:16 (PM). ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ngāueʻaki ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi mataʻi ngahau naʻe ngaohi mei he ngaahi foʻi kahó fakataha mo ha fanga kiʻi ʻaiʻanga meʻa ukamea naʻe malava ke fakafonu ai ha penisini vela. ʻOku pehē ʻe ha mataotao ʻe taha ko e ngaahi ngahau ko ʻení ko e “taha ia ʻo e ngaahi meʻatau fakatuʻutāmaki lahi taha ʻi he tau fakakuongamuʻá.” Kapau naʻe ʻikai ke maʻu ʻe ha sōtia ha fuʻu pā lahi ke maluʻi ia mei he ngaahi ngahau peheé, ʻe malava ke ne lavea lahi ʻaupito pe aʻu ʻo mate ai.
10, 11. (a) Ko e hā ʻa e “gaahi gahau vela” ʻa Sētane ʻoku malava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau tuí? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻa e mahuʻinga ʻo e tuí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí?
10 Ko e hā ʻa e “gaahi gahau vela” ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakavaivaiʻi ʻaki ʻetau tuí? ʻOkú ne langaʻi nai ʻa e fakatanga pe fakafepaki ʻi he fāmilí, ʻi he ngāué, pe ʻi he ʻapiakó. Ko ha holi ke maʻu ʻo toe lahi ange ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié, pea mo e tauhele ʻo e ʻulungāanga taʻetāú kuo toe fakamoʻoniʻi ʻene maumau fakalaumālié ʻi he tuʻunga ʻo e niʻihi. Ke maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakamanamana peheé, “[kuo pau ke tau] ai kitua i he mea kotoabe ae ba oe tui.” ʻOku haʻu ʻa e tuí mei he ako fekauʻaki mo Sihova, fetuʻutaki maʻu pē mo ia ʻi he lotu, pea lāuʻilo ki he founga ʻokú ne maluʻi mo tāpuakiʻi ai kitautolú.—Siosiua 23:14; Luke 17:5; Loma 10:17.
11 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahāhā ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha tui mālohi ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá. Naʻá ne falala fakaʻaufuli ki he ngaahi fili ʻa ʻene Tamaí peá ne fiefia ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 26:42, 53, 54; Sione 6:38) Naʻa mo e taimi naʻe hokosia ai ʻa e mamahi lahi ʻi he ngoue ko Ketisemaní, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene Tamaí: “ʻOua naʻa fai ki hoku loto, ka ki hoʻou pe.” (Mātiu 26:39) Naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e tauhi anga-tonú mo hono ʻai ʻene Tamaí ke fiefiá. (Palovepi 27:11) Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e loto-falala meimei tatau kia Sihova, heʻikai te tau fakaʻatā ʻa e fakaangá pe fakafepakí ke ne fakavaivaiʻi ʻetau tuí. ʻI hono kehé, ʻe fakaivimālohiʻi ʻetau tuí kapau te tau falala ki he ʻOtuá, fakahāhā ʻa e ʻofa kiate ia, pea tauhi ʻene ngaahi fekaú. (Sāme 19:7-11; 1 Sione 5:3) ʻOku ʻikai ha ngaahi pale fakamatelie pe mālie fakaeongo fakamōmeniti ʻe lava ke fakatatau ki he ngaahi tāpuaki kuo tuku tauhi mai ʻe Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate iá.—Palovepi 10:22.
12. Ko e hā hotau konga mahuʻinga ʻoku maluʻi ʻe hotau tatā fakaefakatātaá, pea ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e maluʻi peheé?
12 Ko e tatā ʻo e fakamoʻuí. ʻOku maluʻi ʻe he tataá ʻa e foʻi ʻulu mo e foʻi ʻuto ʻo e sōtiá—ʻa e nofoʻanga ʻo e ʻiló. ʻOku fakatatau ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané ki ha tatā koeʻuhi ʻokú ne maluʻi hotau ʻatamaí. (1 Tesalonaika 5:8) Neongo kuo tau fakapapauʻi ʻetau fakakaukaú fakafou ʻi he ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau kei hoko ko e faʻahinga vaivai mo taʻehaohaoa ʻo e tangatá. ʻOku faingofua ʻa e malava ke hoko ʻo fakameleʻi hotau ʻatamaí. Ko e ngaahi taumuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku malava ke nau fakahohaʻasi ai kitautolu pe aʻu ʻo fetongi ʻetau ʻamanaki kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá. (Loma 7:18; 12:2) Naʻe koto kulanoa ʻa e feinga ʻa e Tēvoló ke afeʻi ʻa Sīsū ʻaki hono tuʻuaki ange kiate ia ʻa e “ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani mo honau nāunau.” (Mātiu 4:8) Ka naʻe talitekeʻi mālohi ʻe Sīsū ʻa e tuʻuakí, pea naʻe pehē ʻe Paula fekauʻaki mo ia: “Ko e meʻa ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia [Sīsū], ko ia naʻa ne kataki ʻa e mate kalusefai, naʻe ʻikai te ne tokaʻi hono fakamāʻi, pea kuo ne nofo hifo foki mei he toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo e ʻOtua.”—Hepelu 12:2.
13. ʻE malava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻetau loto-falala ki he ʻamanaki ʻoku tuʻu mei muʻá?
13 ʻOku ʻikai hoko noa mai pē ʻa e faʻahinga loto-falala naʻe maʻu ʻe Sīsuú. Kapau ʻoku tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi misi mo e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení kae ʻikai ke tokangataha ki he ʻamanaki ʻoku tuʻu mei muʻá, ʻe hoko ʻo vaivai ange ʻetau tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe malava ke aʻu ʻo mole fakaʻaufuli ʻetau ʻamanakí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku tau fakalaulauloto maʻu pē ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, te tau hokohoko atu ke fiefia ʻi he ʻamanaki ʻoku fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú.—Loma 12:12.
14, 15. (a) Ko e hā ʻetau heletā fakaefakatātaá, pea ʻoku malava ke ngāueʻaki fēfē ia? (e) Fakatātaaʻi ʻa e founga ʻo e malava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he heletā ʻo e laumālié ke talitekeʻi ʻa e fakatauelé.
14 Ko e heletā ʻo e laumālié. Ko e folofola pe pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku lēkooti ʻi he Tohi Tapú, ʻoku hangē ia ha heletā mālohi fakatoumata ʻoku malava ke ne tuʻusi hifo ʻa e loi fakalotú pea tokoniʻi ʻa e kakai loto-totonú ke nau maʻu ʻa e tauʻatāina fakalaumālié. (Sione 8:32; Hepelu 4:12) ʻOku toe malava ʻe he heletā fakalaumālie ko ʻení ke ne maluʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻohofi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakatauele pe ngaahi feinga ʻa e kau tafoki mei he moʻoní ke fakaʻauha ʻetau tuí. (2 Kolinito 10:4, 5) He fakamālō lahi ē ko kitautolu koeʻuhi ‘ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtuá pea ʻoku teuʻi kakato ai kitautolu ki he ngāue lelei fulipe’!—2 Timote 3:16, 17.
15 ʻI he taimi naʻe fakataueleʻi ai ia ʻe Sētane ʻi he toafá, naʻe ngāueʻaki ola lelei ʻe Sīsū ʻa e heletā ʻo e laumālié ke afeʻi ʻaki ʻa e fakaʻuhinga halá mo e ngaahi fakatauele kākaá. Naʻá ne tali ʻaki ki he fakatauele taki taha ʻa Sētané: “Kuo tohi.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 4:1-11) Ko David, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Sipeini, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he tuʻunga tatau ʻa hono tokoniʻi ia ʻe he Tohi Tapú ke ne ikuʻi ʻa e fakatauelé. ʻI he taimi naʻá ne taʻu 19 aí, naʻe fokotuʻu ange ʻe ha finemui matāfefine naʻe ngāue ʻi he kautaha fakamaʻa tatau ʻo pehē ke na “kiʻi ō ʻo maʻu ha taimi fakafiefia.” Naʻe talitekeʻi ʻe David ʻa ʻene ngaahi feingá pea kole ki hono pulé ke ne ngāue ʻi ha feituʻu kehe koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe malanga hake ʻa e tuʻungá ni. “Naʻá ku manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá,” ko e lea ia ʻa David. “Naʻá ne talitekeʻi ʻa e ʻulungāanga taʻetāú pea mavahe leva mei he feituʻu ko iá. Naʻá ku fai ʻa e meʻa tatau.”—Senesi 39:10-12.
16. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke akoʻi kitautolu koeʻuhi ke ‘tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.’
16 Naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e heletā ʻo e laumālié ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hola mei he pule ʻa Sētané. “Ko eku akonaki oku ikai aaku,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ka oku aana naa ne fekau au.” (Sione 7:16, PM) Ke faʻifaʻitaki ki he faiako pōtoʻi ʻa Sīsuú, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e akoʻi. ʻI he fekauʻaki mo e kau sōtia Lomá, naʻe tohi ʻa e faihisitōlia Siu ko Siosifasí: “Ko e sōtia kotoa pē ʻoku fakamālohisino fakaʻaho, pea ʻoku fai ia mo e tōtōivi lahi, ʻo hangē ia ʻoku nau ʻi he taimi ʻo e taú ʻa ia ko e ʻuhinga ia ʻoku nau kātakiʻi mātuʻaki faingofua ai ʻa e ongosia ʻo e ngaahi taú.” ʻI heʻetau faitau fakalaumālié, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú. ʻIkai ngata aí, kuo pau ke tau ‘fai hotau lelei tahá ke ʻai kitautolu ke fakahōifua ki he ʻOtuá, ko ha kau tangata ngāue ʻoku ʻikai ha meʻa ke mā ai, ʻi hono tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.’ (2 Timote 2:15, NW) Pea he fiemālie lahi ē ʻoku tau hokosia ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e Tohi Tapú ke tali ha fehuʻi loto-totonu ʻa ha tokotaha mahuʻingaʻia!
Lotu ʻi he Faingamālie Kotoa Pē
17, 18. (a) Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he lotú ʻi hono talitekeʻi ʻo Sētané? (e) ʻOmai ha fakatātā ke fakatātaaʻi ʻaki ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú.
17 ʻI he hili ʻa e lāulea ki he teunga-tau kakato fakalaumālié, ʻoku tānaki mai ʻe Paula mo e toe faleʻi mahuʻinga ʻe taha. ʻI hono talitekeʻi ʻo Sētané, ʻoku totonu ki he kau Kalisitiané ke nau fakafaingamālieʻi kinautolu ki he “faʻahinga hu kehekehe mo e kole.” Tuʻo fiha? “ʻI he faingamalie kotoa pe mou fai hoʻomou lotu ʻi he Laumalie,” ko e tohi ia ʻa Paulá. (Efeso 6:18) ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi fakatauelé, ngaahi ʻahiʻahí, pe fakalotosiʻí, ʻoku malava ʻe he lotú ke ne fakaivimālohiʻi lahi ʻaupito kitautolu. (Mātiu 26:41) Ko Sīsū “naʻa ne ʻatu ʻa e ngaahi lotu, mo e ngaahi hu tōtōaki, kiate ia naʻe mafai ke fakahaofi ia mei he mate, ʻo ne fai ʻaki ʻa e fuʻu kalanga, mo e tangi loʻimata: pea naʻe tali ko e meʻa ʻi heʻene fai fakaongoongo.”—Hepelu 5:7.
18 Ko Milagros, ʻa ia kuó ne tokangaʻi hono husepāniti kuo puke ʻi ha mahaki tauhi ʻo laka hake he taʻu ʻe 15, ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi loto-siʻi aí, ʻoku ou hanga kia Sihova ʻi he lotu. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe lava ke ne tokoniʻi au ʻo lahi ange ʻiate ia. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi mōmeniti ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ʻikai pē te u toe lava ke hoko atu. Ka ʻi he hili maʻu pē ʻeku lotu kia Sihová, kuó u ongoʻi ai kuo fakafoʻou hoku mālohí peá u ongoʻi lelei ange.”
19, 20. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻú ka tau hoko ʻo ikuna ʻi heʻetau faitau mo Sētané?
19 ʻOku ʻiloʻi ʻe he Tēvoló ʻoku toe siʻi hono taimí, pea ʻokú ne fakalahi ʻene ngaahi feingá ke ikunaʻi kitautolu. (Fakahā 12:12, 17) Kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e fili mālohi ko ʻení pea “tau ʻa e tau lelei ʻo e tui.” (1 Timote 6:12) ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e mālohi ia ʻoku mahulu atu mei he tuʻunga anga-mahení. (2 Kolinito 4:7) ʻOku tau toe fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea ko ia ai ʻoku totonu ke tau lotu ʻo kole ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, neongo ko e faʻahinga kovi kimoutolu: huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.”—Luke 11:13.
20 ʻOku hā mahino, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke tau ʻai ʻa e teunga-tau kakato ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová. Ko hono tui ʻa e teunga-tau fakalaumālie ko ʻení ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakatupu ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá, hangē ko e tuí mo e māʻoniʻoní. ʻOku fiemaʻu ai ke tau ʻofa ki he moʻoní ʻo hangē ʻoku noʻo ʻaki ia kitautolú, ke tau mateuteu ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí ʻi he faingamālie kotoa pē, pea ke tau tokangataha ai ki he ʻamanaki ʻoku hanga mai mei muʻá. Kuo pau ke tau ako ke ngāue pōtoʻi ʻaki ʻa e heletā ʻo e laumālié. ʻI hono ʻai ʻa e teunga-tau kakato mei he ʻOtuá, ʻe lava ke tau hoko ai ʻo ikuna ʻi heʻetau milimilisino mo e ngaahi konga kau laumālie koví pea ʻe malava moʻoni ai ke tau ʻoatu ʻa e lāngilangí ki he huafa māʻoniʻoni ʻo Sihová.—Loma 8:37-39.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he kikite ʻa ʻAiseá, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa Sihova tonu ʻokú ne tui “ʻa e maʻoniʻoni mono kofu tau.” Ko ia ai, ʻokú ne fiemaʻu ki he kau ʻovasia ʻo e fakatahaʻangá ke nau fakahoko ʻa e fakamaau totonú pea ngāue ʻi he māʻoniʻoni.—Aisea 59:14, 15, 17.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• Ko hai ʻokú ne tokonaki mai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo hono tui ʻa e teunga-tau fakalaumālié, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lāulea fakalelei ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
• ʻE malava fēfē ke tau maluʻi hotau ʻatamaí pea mo hotau lotó?
• ʻE malava fēfē ke tau hoko ʻo pōtoʻi ʻi hono ngāueʻaki ʻa e heletā ʻo e laumālié?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki lotu ʻi he faingamālie kotoa peé?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e ako Tohi Tapu tōtōiví ʻoku malava ke ne ueʻi kitautolu ke tau fanongonongo ʻa e ongoongo leleí ʻi he faingamālie kotoa pē
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻamanaki papaú ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
ʻOkú ke ngāueʻaki ʻa e “heleta oe Laumalie” ʻi he ngāue fakafaifekaú?