LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 3/15 p. 21-23
  • ʻOua ʻe Hoko ʻo Ikunaʻi ʻe he Loto-Moʻuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOua ʻe Hoko ʻo Ikunaʻi ʻe he Loto-Moʻuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Taimi ke Fakangata Aí
  • Mōsese ʻi he ʻAo ʻo Feló
  • Mapuleʻi Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú
  • ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni
  • “Tatali ki he ʻOtuá”
  • Lī Atu Hono Kotoa ʻo Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Lī Atu Hono Kotoa ʻo Hoʻomou Loto-Moʻuá kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Hoko ʻo ʻIloʻi ʻa e Ngaahi Founga ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Naʻe Anga-Fēfē ʻa e Hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko ha Palōfita Hangē ko Mōsesé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 3/15 p. 21-23

ʻOua ʻe Hoko ʻo Ikunaʻi ʻe he Loto-Moʻuá

“ʻOUA te mou lotomoʻua koeʻuhi ko e ʻapongipongi, he ʻe moʻua ʻa e ʻapongipongi ʻi he meʻa ko ia. ʻOku lahi pe ki he ʻaho ni ʻa hono kovi oʻona.” (Mātiu 6:34) Ko e akonaki ko ia naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisí ko e moʻoni ʻoku ʻaonga ia kiate kitautolu kotoa ʻoku moʻui ʻi he sōsaieti fakavavevave mo fakatupu loto-mafasia ʻi he ʻaho ní.

Neongo ia, ko hono moʻoní, ʻe malava ke ʻoua te tau loto-moʻua fekauʻaki mo ʻetau ngaahi palopalemá, ngaahi filí, ngaahi ngafá, mo e ngaahi fatongiá? ʻOku ongoʻi loto-mafasia, mamahi, mo kavengaʻia ʻa e laui miliona ʻo e kakaí. Ko e ʻuhinga ia kuo hoko ai ko ha pisinisi paʻangaʻia lahi fakaʻulia ʻa hono ʻoatu ʻo e ngaahi faitoʻo kona tapu fakafiemālié mo e ngaahi foʻiʻakau fakanongá.

Taimi ke Fakangata Aí

ʻOku fiemaʻu ke tau palani mo teuteu ki hotau ngaahi ngafá, ngaahi vāhenga-ngāué, ʻetau ngaahi filí, mo e ngaahi palopalemá​—tatau ai pē pe ʻoku nau fakavavevave pe ʻikai. ʻOku fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohitapú ke tau “nofo muʻa ʻo fatu hono totongi” ki muʻa ke tau kamata ha faʻahinga ngāue lahi pē. (Luke 14:​28-​30) ʻOku kau ki heni ʻa e fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi fili ʻoku ala maʻú, ʻo ʻanalaiso ʻa e ngaahi ola ʻe ala hokó, pea fakafuofuaʻi ʻa e fakamole ʻi he meʻa fekauʻaki mo e taimí, iví, mo e paʻangá.

Lolotonga ʻoku totonu ke te fakakaukau fakamātoato ki he meʻa ʻe ngalingali hokó, ʻoku ʻikai ala lava pe ʻaonga ke feinga ke fakakaukau ki he meʻa kotoa pē ʻe ala lava nai ke hoko. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e malu ʻa e fāmilí, te ke fakakaukau nai ki he meʻa ke fai kapau ʻe vela ho ʻapí. Te ke fakatau mai nai mo fokotuʻu ha ngaahi meʻa fakatokanga kohu mo ha ngaahi meʻa tāmate afi. Te ke palani nai pea fakaangaanga ha ngaahi hala ke hola ai ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e falé. Ka ʻe ngata fakakū ʻa e palani ʻuhinga lelei, ʻaongá pea kamata ʻa e loto-moʻua tōtuʻa, ʻikai fiemaʻú? ʻOku kamata ʻa e loto-moʻua peheé ʻi he taimi ʻokú ke kamata ai ke fāinga ʻi ha ngaahi tuʻunga fakamahalo taʻehanongataʻanga, ʻa ia ko hono lahí ko e tupu nai ia mei he mohu fakakaukaú. ʻE lōmekina nai ai koe ʻe he ngaahi fakakaukau fakahohaʻa, ʻo ke tuipau ai kuo pau pē kuó ke liʻaki ha meʻa, pe kuo ʻikai te ke fai ha meʻa feʻunga ke maluʻiʻaki ho fāmilí. Ko e mamahi fakatupu pē ʻe kita ko ení ʻe lava ke hoko ʻo fakamafasia ia ki ho ʻatamaí, ʻo ke taʻemamohe ko e tupu mei ai.

Mōsese ʻi he ʻAo ʻo Feló

Naʻe ʻoange ʻe Sihova ko e ʻOtuá ki heʻene palōfita ko Mōsesé ha vāhenga-ngāue faingataʻa. ʻUluakí, naʻe pau ke hā ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻo e kau ʻIsilelí ʻo ʻai ke nau tuipau kuo fakanofo ia ʻe Sihova ke ne taki kinautolu ki tuʻa mei ʻIsipite. Hokó, naʻe pau ke hā ʻa Mōsese ʻi he ʻao ʻo Feló ʻo kole ke ne tukuange ʻa e kau ʻIsilelí. Fakaʻosí, naʻe pau ke taki ʻe Mōsese ha fuʻu tokolahi naʻe laui miliona ke fou ʻi he toafá ki ha fonua naʻe nofoʻi ʻe he kakai fakafili. (Ekisoto 3:​1-​10) Ko e kotoa ʻo e meʻá ni naʻe lava ke mātuʻaki fakatupu manavahē, ka naʻe fakaʻatā ʻe Mōsese ʻa e fatongia ko ení ke ne fakafonu hono ʻatamaí ʻaki ha loto-moʻua ʻikai fiemaʻu?

ʻOku hā mahino, naʻe hohaʻa ʻa Mōsese fekauʻaki mo ha ngaahi ʻīsiu. Naʻá ne ʻeke kia Sihova: “Ko eni, kau ka ʻalu ki haʻa Isileli pea u lea kiate kinautolu ʻo pehe, Ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi kui kuo ne fekau au kiate kimoutolu; pea te nau pehe mai kiate au, Ko hai hono huafa? pea ko e ha ai haʻaku lea ʻe fai kiate kinautolu?” Naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e talí. (Ekisoto 3:​13, 14) Naʻe toe hohaʻa ʻa Mōsese fekauʻaki mo ha meʻa nai ʻe hoko kapau ʻe fakafisi ʻa Felo ke tui kiate ia. Naʻe toe fai ai ʻe Sihova ha tali ki he palōfitá. Ko e palopalema ʻe taha fakaʻosí​—naʻe fakahaaʻi ʻe Mōsese naʻe ‘ʻikai ko ha tangata lea ia.’ ʻE lava fēfē ke fakaleleiʻi eni? Naʻe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ke lea maʻa Mōsese.​—Ekisoto 4:​1-5, 10-​16.

ʻI hono teuʻiʻaki ʻa e ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí pea mo e tui ki he ʻOtuá, naʻe kamata ke fai ʻe Mōsese hangē ko ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihová. ʻI he ʻikai fakamamahiʻi ia tonu ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakatupu manavahē ki he meʻa nai ʻe hoko ʻi haʻane fehangahangai mo Felo, “naʻe fai” ia ʻe Mōsese. (Ekisoto 7:6) Kapau naʻá ne fakaʻatā ke ikunaʻi ia ʻe he ngaahi loto-moʻuá, naʻe mei lava lelei ʻo fakavaivaiʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e tui mo e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻaki ʻene vāhenga-ngāué.

Ko e founga mafamafatatau ʻo e feangai ʻa Mōsese mo ʻene vāhenga-ngāué ko ha fakatātā ia ʻo e meʻa naʻe ui ʻe Paula ko e “loto fakabotoboto.” (2 Timote 1:​7, PM; Taitusi 2:​2-6) Kapau naʻe ʻikai ngāueʻi ʻe Mōsese ha loto-fakapotopoto, naʻe mei lavangofua pē ko hoko ia ʻo mātuʻaki lōmekina ʻi he fuʻu lahi ʻo ʻene vāhenga-ngāué ʻo mahalo naʻe ʻikai te ne mei tali ia.

Mapuleʻi Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

ʻOku anga-fēfē hoʻo tali ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó mo e ngaahi siviʻi ʻo hoʻo tuí pe ko e ngaahi ʻahiʻahí? ʻOkú ke hehema ke hoko ʻo manavasiʻi ʻi he fakakaukau pē ki he ngaahi fakafeʻātungia mo e ngaahi pole ʻoku kite mai mei muʻá? Pe ʻokú ke vakai kiate kinautolu ʻi ha founga mafamafatatau? Hangē ko ia ʻe leaʻaki ʻe he niʻihi, ‘ʻOua ʻe kolosi he halafakakavakavá kae ʻoua kuó ke aʻu ki ai.’ ʻE ʻosi angé, ʻe ʻikai nai ha fiemaʻu ia ke kolosi ʻi ha halafakakavakava mahalo-loto! Ko ia ko e hā ke hoko ai ʻo fakamamahiʻi ʻe ha meʻa ʻe ʻikai ʻaupito nai ke hoko? ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ka hu ʻa e hohaʻa ki he loto ʻo ha tangata, ʻoku ne pelukiʻi ia.” (Palovepi 12:25) ʻOku faʻa iku ia ʻo te toloi ai ʻi hono fai ʻo ha fili, ʻo tautoloi ai ʻa e ngaahi meʻá pea aʻu ai ʻo fuʻu tōmui.

ʻOku mafatukituki mamaʻo ange ʻa e maumau fakalaumālie ʻoku fakatupunga nai ʻi he loto-moʻua ʻikai fiemaʻú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ko e houngaʻia ki he “folofola ʻo e Puleʻanga” ʻe lava ke kāsia fakaʻaufuli ia ʻe he mālohi tākihala ʻa e koloá mo e “lotomoʻua ki māmani.” (Mātiu 13:​19, 22) Hangē ko e lava ʻe he talatalá ke taʻofi ʻa e fanga kiʻi ʻakau īkí mei heʻenau aʻu ʻo matuʻotuʻa pea fuá, ʻoku pehē pē ʻa e lava ke taʻofi kitautolu ʻe he loto-moʻua taʻemapuleʻí mei hono fai ha fakalakalaka fakalaumālie pea fua ke fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ko e mamahi fakatupu ʻauha, fakatupu pē ʻe kitá kuo aʻu ʻo ne taʻofi ha niʻihi mei heʻenau fakatapui kinautolu kia Sihová. ʻOku nau hohaʻa, ‘Fēfē kapau ʻe ʻikai te u moʻui ʻo fakatatau mo ʻeku fakatapuí?’

Naʻe tala mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ko ʻetau faitau fakalaumālié, ʻoku tau feinga ai ke taki “popula ʻa e feinga kotoa pe ʻa e loto ke Fakavaivai kia Kalaisi.” (2 Kolinito 10:5) Ko hotau fili tefitó, ʻa Sētane ko e Tēvoló, te ne mātuʻaki fiefia ke ngāueʻaongaʻaki ʻetau ngaahi loto-hohaʻá koeʻuhi ke ne fakalotosiʻi ai kitautolu pea ke fakavaivaiʻi fakaesino, fakaeongo, mo fakalaumālie kitautolu. Ko ha taukei ia ʻi hono ngāueʻaki ʻa e veiveiuá ke tauheleʻiʻaki ʻa e kau tōngofuá. Ko e ʻuhinga ia naʻe toe fakatokanga ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiané ke ʻoua ʻe “tuku ha ava ki he Tevolo.” (Efeso 4:27) ʻI he tuʻunga ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” kuo lavameʻa ai ʻa Sētane ʻi hono “fakakui . . . ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetui.” (2 Kolinito 4:4) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau fakaʻatā ia ke ne puleʻi hotau ʻatamaí!

ʻOku Ala Maʻu ʻa e Tokoni

ʻI he fehangahangai mo e ngaahi palopalemá ʻe lava ke ʻalu ai ha kiʻi leka ki ha tamai ʻofa ʻo maʻu mei ai ʻa e tataki mo e fakafiemālie. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke tau ō ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, mo ʻetau ngaahi palopalemá. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke lī ange kiate ia ʻetau ngaahi kavengá mo e ngaahi loto-moʻuá. (Sāme 55:22) Hangē pē ko ha kiʻi leka ʻa ia ʻoku ʻikai toe hohaʻa fekauʻaki mo ʻene ngaahi palopalemá ʻi he hili ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakapapau mei heʻene tamaí, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻetau lī ʻetau ngaahi kavengá kia Sihová kae toe tuku foki kinautolu kiate ia.​—Semisi 1:6.

ʻOku anga-fēfē ʻetau lī ʻetau ngaahi loto-moʻuá kia Sihová? ʻOku tali ia ʻe he Filipai 4:​6, 7: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sīsū.” ʻIo, ʻi he tali ki heʻetau kīvoi ʻi he lotú mo e huú, ʻe lava ke ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ha nonga ʻi loto ʻa ia ʻokú ne maluʻi hotau ʻatamaí mei hono fakahohaʻasi ʻe he ngaahi loto-moʻua ʻoku ʻikai ke fiemaʻu.​—Selemaia 17:​7, 8; Mātiu 6:​25-​34.

Ko ia ai, ke ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamavaheʻi kitautolu tatau ai pē pe ʻi he fakaesino pe fakaefakakaukau. (Palovepi 18:1) Ka, ʻoku lelei ke tau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tataki faka-Tohitapu ʻoku fekauʻaki mo ʻetau palopalemá, ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he falala ki he mahino pē ʻatautolú. (Palovepi 3:​5, 6) ʻOku lava ke hanga, tatau pē ʻa e taʻu siʻi pe taʻumotuʻa ki he Tohitapú mo e ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó ki ha fakamatala lahi ʻi he fai ʻo e ngaahi filí mo e feangainga mo e ngaahi palopalemá. Tānaki atu ki ai, ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻa e kau mātuʻa poto mo taukei mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehe ʻa ia ʻoku nau loto-lelei maʻu pē ke talanoa kiate kitautolu. (Palovepi 11:14; 15:22) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai haʻanau kaunga fakaeongó pea ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki ha meʻá ʻe lava ke nau faʻa tokoniʻi kitautolu ke sio ki heʻetau ngaahi palopalemá mei he fakakaukau kehe. Pea lolotonga ʻe ʻikai te nau fai ha ngaahi fili maʻatautolu, ʻe lava ke nau hoko ko ha matavai lahi ʻo e fakalototoʻa mo e poupou.

“Tatali ki he ʻOtuá”

ʻOku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻoku ʻi ai ʻa e loto-mafasia feʻunga ʻi he feangainga mo ʻetau ngaahi palopalema moʻoní ʻi he ʻaho taki taha ʻo ʻikai toe tānaki atu kiate kinautolu ʻaki ʻa e hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakakaukauloto pē ki aí. Kapau ʻoku ʻai kitautolu ʻe he loto-moʻua ki he meʻa nai ʻe hokó ke tau ongoʻi manavasiʻi ai mo hohaʻa, tau hanga leva kia Sihova ʻi he lotu mo e hū. Hanga ki heʻene Folofolá mo ʻene kautahá ki ha tataki, poto, mo e fakakaukau fakapotopoto. Te tau ʻilo ai ko e hā pē ha tuʻunga ʻe malanga hake nai, ʻoku ʻi ai ha tokoni ʻoku ala maʻu ke feangainga ai mo ia.

ʻI he ongoʻi mafasia mo hohaʻá, naʻe hiva ai ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻE hoku laumalie, ko e ha ʻoku ke fie mapelu ai? Pea ko hoʻo lilingi mai hoʻo hohaʻa koeʻumaʻaki? Tatali koe [ki he ʻOtuá]: he kuo pau ke hoko hano taimi te u fai ʻeku fakafetaʻi kiate ia, ko hoku fakahangahake mo hoku ʻOtua.” (Sāme 42:11) Tuku ke hoko ko ʻetau ngaahi fakakaukaú ia.

ʻIo, palani ki he meʻa ʻe lava ʻuhinga lelei ke ʻamanekiná, pea tuku ʻa e meʻa taʻeʻamanekiná kia Sihova. “Mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”​—1 Pita 5:7.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

ʻOkú ke hangē ko Tēvitá, ʻo lī hoʻo ngaahi kavengá mo e loto-moʻuá kia Sihova?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share