ʻOku Tauhi ʻa e Fiefiá Kiate Kinautolu ʻOku Nau ʻIlo ʻa e Moʻoní
ʻI HE fata hono falé, naʻe maʻu ai ʻe ha tangata Finilani ʻa e tohi ko e Divine Plan of the Ages. Naʻá ne kamata lau leva ia, peá ne pehē leva ʻiate ia pē, ‘Ko e moʻoní ʻeni; ko e moʻoní ʻeni.’ Pea ʻi heʻene ʻalu hifo mei he fatá, naʻá ne tala ki hono uaifi, “Kuó u maʻu ʻa e lotu moʻoni.”
ʻOku tātātaha ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokosiá ʻi he founga naʻe maʻu ai ʻe he tangatá ni ʻa e moʻoní, ka ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻe lava ke nau lave ki ha meʻa meimei tatau. ʻOku nau lava kotoa ʻo fakahā kiate koe ʻa e fiefia ʻoku nau maʻu ʻi hono ʻilo ʻa e moʻoní. ʻOku fakaeʻa eni ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokosiá.
ʻOku Maʻu ʻa e Fiefiá mei he Ngaahi Akonaki Moʻoni Fakatohitapú
Naʻe tupu hake ʻa Margarita Königer ʻi Munich ʻi Siamane, ʻi he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmani. Naʻá ne faʻa mamata ki he ngaahi fale naʻe pomuʻi ʻoku velá. Naʻe mate ʻa hono tuongaʻane lahí ʻi he tau. ʻI heʻene ʻalu ki he lotu ʻa e siasi Katoliká, naʻá ne fanongo ai ki he ngaahi lotu ʻoku fai maʻá e kau sōtia Siamané mo honau taki, ko Hitler. ʻI he ʻosi ʻa e taú, naʻá ne maʻu ai ha sikolasipi ke ne ako ʻi ha kolisi ʻi he ʻIunaite Seteté ko e konga ia ʻo ha polokalama feʻaveʻaki ʻo e kau akó. Naʻá ne ʻilo ai ʻa e anga-fakakaumeʻa ʻa e kakai kiate iá, ko ia naʻá ne fifili pe ko e hā nai naʻá ne ueʻi ʻa e kakaí, ʻa ia ko ʻenau holi totonu ke moʻui ʻi he melinó, ke nau fetaʻefalalaʻaki mo fetāufehiʻaʻaki ʻi he lolotonga ʻo e taimi taú. ʻI Munich, naʻá ne fetuʻutaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea fakafou ʻi he ako ʻo e Tohitapú mo kinautolu, naʻá ne maʻu ai ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Naʻá ne pehē: “Naʻe fakahā kiate au mei he Tohitapú ʻoku kaunga ki ai ʻa e ngaahi konga kau laumālie fulikivanú . . . ʻOku ui kinautolu ʻe he Tohitapú ko e ‘kau bule oe mamani,’ pea ko hono moʻoni, ʻoku pehē ko Sētané ‘oku ne kākāʻi a mamani kotoabe.’ . . . ʻI hono fakamaʻopoʻopo ʻo e fakaʻotuamaté, ko e ngaahi tōʻonga fakatēvolo ʻa e ngaahi puleʻangá mo e kakaí, ko ha fakafiemālie mo ʻuhinga totonu ē ʻa e tali ko ʻení!”—ʻEfesō 6:12, PM; Fakahā 12:9, PM.
ʻOku hoko atu ʻe Margarita: “Naʻá ku maʻu ha fiefia lahi ke ako ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmani. ʻO ʻikai ke fakafou mai ia ʻi ha fakakaukau pe fokotuʻutuʻu ʻa e tangatá, ʻo hangē ko ia kuo fokotuʻu ʻe he kau faiako fakaemāmaní. Ka, ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ko e founga-pule fakahēvani foʻoú te ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻi he māmaní. . . . Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa hono kau muimui ke nau lotu: ‘Ke hoko mai ho puleʻangá.’ . . . Naʻe kamata ke u sio ko e puleʻangá ni ko e founga-pule moʻoni pea ko ia pē ʻe fakafou mai ai ʻa e melino moʻoni ki māmani lahi.” ʻI he lolotonga ʻo e meimei taʻu ʻe 30, naʻe hoko ʻa Margarita ko ha misinale ʻi he ngaahi fonua ʻe nima ʻi ʻAfilika—ko e taʻu ʻe 19 kuo ʻosí naʻá ne fanongonongo ai ʻa e moʻoní ki he kakai anga-vaivai ʻo Ouagadougou, Pūkina Fasō.
ʻOku ʻikai ke taha kehe ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe Margarita. Ko e tokolahi naʻa nau fai ʻa e meʻa pau tatau pē ʻi heʻenau ʻilo ʻa e haʻa-faifekau ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau fakatoukau pē ki he ongo faʻahi ʻi he taú mo lotu ki he ʻOtuá ke nau ikuna. ʻOku sio ʻa e faʻahinga loto-totonú ki he faituʻunga ʻa e fakamatala ʻi he Tohitapú ʻoku ʻikai ke kau ʻa e ʻOtua ia ʻi he ngaahi tau ʻa e tangatá ka ʻoku fakautuutu ʻeni ia koeʻuhi “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” ʻOku ʻilo ʻe he kau fekumi ko ʻeni ki he moʻoní ko e kau Kalisitiane moʻoní ia “ʻoku ʻikai te nau ʻo māmāni” ka ʻoku nau tuʻu ʻatā ʻikai kau ki ha faʻahi ʻi he ngaahi meʻa ʻa e māmaní. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku pehē ʻa e tuʻunga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, kuo hoko ai ʻa e kau mahuʻingaʻia foʻou ko ʻení ʻo tui pau kuo nau maʻu ʻa e moʻoní. Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau tupulekina ʻi he ʻamanaki mo e fiefia ʻi he fakautuutu ange ʻo ʻenau maʻu ʻa e ʻilo ʻo fekauʻaki mo e ʻuhinga kuo fakangofua ai ʻe he ʻOtua ʻa e fulikivanú pea mo e founga ʻa hono fakahoko vavé ni mai ʻa e melinó mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ki he māmani ʻo fakafou mai ʻi hono Puleʻangá.—1 Sione 5:19; Sione 17:16; Mātiu 6:9, 10.
ʻOku Maʻu ʻa e Fiefia mei he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻi he Tohitapú
Naʻe ongoʻi ʻe Daniel Rosero ʻo ʻEkuātoa naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻaonga ia ʻo e moʻuí, ko ia naʻá ne kamata ke inu. Naʻe akoʻi ia ʻe he siasi naʻá ne kau ki aí ko e meʻa pē ʻokú ne ʻamanaki atu ki aí ko e mate mo e vela ʻi heli. Naʻá ne tali, “Te u vela, ko ia tuku ai pē ke u inu!” Naʻe ʻikai te ne tokonaki maʻa hono fāmili ʻe toko valú, pea naʻá ne kē maʻu pē mo hono uaifi, ko Delia. Naʻe hoko ʻa ʻene liliú ʻi he pongipongi Sāpate ʻe taha naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kiate kinautolu pea naʻe kamata ha ako Tohitapu. Ko e ʻuluaki taimi naʻe kau ai ʻa Daniel ki he ʻasemipilī fakafeituʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakatokangaʻi ai kuó ne maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ne pehē: “Naʻe ikuna au ʻe he kautahá. Naʻe feohi fakataha ʻi he anga-faingofua ʻa e fuʻu kakai tokolahi. ʻOku lava ke ke ongoʻi ʻa e ʻofá ʻi he fuʻu kakai. Naʻe ʻikai ha tokotaha ai ʻe ifi. ʻIkai ha lea kovi. . . . ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukaú, ‘Ko e moʻoní ʻeni!’ Naʻe ʻikai ko e manavahē ki he maté pe manavahē ki he ngataʻanga ʻo e māmaní naʻá ne ueʻi au. Ka ko e maʻa ʻa e kautahá.”
Naʻe hoko ʻa e fāmili kotoa ʻo Rosero ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻI heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú naʻe lelei ange ai ʻa ʻenau moʻui fakafāmilí mo honau tuʻunga fakaʻikonōmiká. Naʻe pehē ʻe Delia Rosero: “ʻOku mou ʻilo ʻoku ou moʻuaʻaki ia ki he moʻoni ʻo e Tohitapú. Ko hai ʻokú ne ʻilo kapau naʻe ʻikai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi fē nai ʻa ʻeku fānau? Ko e toko fitu naʻa nau tuʻumaʻu mo papitaiso hono kotoa. Kuo ʻuhinga ʻa e moʻoní kiate au ko ha moʻui mātuʻaki foʻou mo e fiefia foʻou.”
ʻOku ʻikai ke tātātaha ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe he fāmili ʻo Rosero. Ko e tokolahi ʻi hotau ʻahó ni ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi palopalemá. Ko e ʻuhinga ʻe tahá he ko e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻulungaanga ʻa ia kuo tokonaki ʻi he Tohitapú ʻoku ʻikai ke kei tokaʻi ia, ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi muʻaki toʻutangatá. Kuo muimui ʻa e lahi taha ʻo e ngaahi lotú ʻi he founga ko ʻení, pe ko e kalofangaʻaki hono kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē pe koeʻuhi ʻoku nau pehē ʻi he liliu ʻa e taimí kuo ʻosi ʻa e taimi ia ʻo e ngaahi ʻulungaanga motuʻá. Ko ia, ʻoku hangē pē ko e niʻihi kehé, naʻe fekuki pē ʻa e fāmili Rosero mo ʻikai ke ʻi ai ha tataki mei he Tohitapú. Kae kehe, ʻi he hoko ʻa e kakai anga-fakatōkilalo ko ʻeni ʻo maʻu ʻa e mahino ki he fakakaukau ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi ʻulungaangá mo e moʻui fakafāmilí, naʻe ʻikai ke toe toloi ʻa ʻenau ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻa nau akó. ʻOku tau sio ki he ngaahi ola lelei ʻo ʻenau fai peheé mei heʻenau fakamatalá.
ʻOku Pau ke Fakatupulekina ʻa e Fiefiá
Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻeni ia ko ha Kalisitiane ʻoku ʻi ha tuʻunga fiemālie maʻu ai pē. ʻOku hā mahino, ko e ngaahi faingataʻá ʻoku hoko ia ki he meimei kakai kotoa pē, ʻo hangē ko e ʻikai ha ngāué, puké, mo e maté, ʻoku nau uesia foki a e kau Kalisitiané. Ko e kau Kalisitiané foki ʻoku pau ke nau kau ʻi he faitau maʻu ai pē mo ʻenau ngaahi taʻehaohaoá mo e ngaahi vaivaiʻanga pē ʻonautolú. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻi he Tohitapú ko Loté naʻá ne “mafasia ʻi he toʻonga ʻa e kau malaki lao na, ʻa ia naʻa nau moʻui ʻaki ʻa e pauʻu fakalielia” ʻi he kolo ko Komolá. Ko e kau Kalisitiane anga-tonú ʻoku ʻikai lava ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ongoʻi meimei tatau ʻi heʻenau sio ki he ngaahi tuʻunga fulikivanu ʻoku hokó.—2 Pita 2:7, 8.
Kae kehe, ʻoku maʻu e kinautolu kuo nau ʻilo ʻa e moʻoní ha ʻaonga mei ai. Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha tui ʻoku mamahi koeʻuhi ko e mate ʻa ha tokotaha ʻoku ʻikai te ne “mamahi ʻo hange ko e kakai kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki.” Ko ʻene mamahí ʻe ʻikai taʻefakangatangata. ʻOku moʻoni ʻeni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi palopalema kehé foki. Ko e tokotaha kuó ne maʻu ʻa e moʻoní ʻokú ne ʻilo ko e ngaahi faingataʻa lolotonga ní ʻoku fakataimi pē. ʻOku faingofua ange ʻa e kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá koeʻuhi ko e maʻu ʻo e ʻamanakí. ʻOku toe tokoni foki ʻa e founga moʻui mafamafatatau.—1 Tesalonaika 4:13.
Naʻe fai ʻe Paula ʻa e enginaki ko ʻeni ki he kau Kalisitiané: “Mou fiefia ʻi he ʻEiki maʻu ai pe; ʻio, kau toe ʻai atu, Mou fiefia!” (Filipai 4:4) ʻOku fakahā ʻi he meʻá ni lolotonga ʻoku ala maʻu ʻa e fiefiá ʻe kitautolu hono kotoa pē, ʻoku toe malava foki ke ʻoua te tau maʻu ia. Ko e ngaahi faingataʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku fakamoʻoniʻi ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahā mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻoku tau fiemaʻu ke fakatupulekina ʻa e fiefiá, ko e taha ia ʻo e ngaahi fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Kalētia 5:22) Kapau te ke hokohoko atu hono maʻu ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní mo manatuʻi ʻa e ngaahi koloa fakalaumālie kuó ke maʻu mei aí pea ʻokú ne kei ʻomai pē, ko hoʻo fiefiá ʻe ʻikai ke maholoholo. ʻE hoko ʻo mālohi ange ia ʻi heʻetau fakaofi atu ki he taimi ʻe hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pe” mei he mata ʻo e kakaí pea “ʻe ʻikai toe ai ha mamahi pe ha tangi, pe ha ongosia.”—Fakahā 21:4.
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
Kuo maongo ki he tokolahi ʻa e fiefia mo e fokotuʻutuʻu lelei mo maau ʻi he ngaahi ʻasemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová