ʻE Malava Fēfē ke Pule ʻa e Melino ʻa Kalaisí ʻi Hotau Lotó?
“Tuku ke pule ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi homou lotó, he ko kimoutolú, ko hono moʻoní, naʻe ui ki ai ʻi he sino ʻe taha.”—KOLOSE 3:15, NW.
1, 2. ʻI he founga fē ʻoku pule ai “ʻa e melino ʻa Kalaisí” ʻi he loto ʻo ha Kalisitiane?
KO E puleʻí ko ha foʻi lea taʻeoli ia ki he tokolahi, koeʻuhi ʻokú ne ʻomai ki he ʻatamaí ʻa e fakakaukau atu ki he fakamālohiʻí mo e kākāʻí. Ko e enginaki ko ia ʻa Paula ki he kaungā Kalisitiane ʻi Kolosé, “Tuku ke pule ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi homou lotó,” ʻokú ne ʻai nai ai ke ongoʻi ʻe he niʻihi ʻoku taʻefakaʻatuʻi. (Kolose 3:15) ʻIkai ʻoku tau tauʻatāina ke fili? Ko e hā ke tau tuku ai ha meʻa pe ko ha taha ke pule ʻi hotau lotó?
2 Naʻe ʻikai ke tala ʻe Paula ia ki he kau Kolosé ke nau tukuange ʻenau tauʻatāina ke filí. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “pule” ʻi he Kolose 3:15 ʻoku fekauʻaki ia mo e foʻi lea ki he tokotaha fakamaau ko ia naʻá ne foaki ʻa e pale ʻi he ngaahi feʻauhi sipoti ʻo e ngaahi ʻaho ko iá. Naʻe maʻu ʻe he kau feʻauhí ha tuʻunga ʻo e tauʻatāiná ʻi loto pē ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e vaʻingá, ka ʻi he ngataʻangá, naʻe fili ai ʻe he tokotaha fakamāú ʻa e faʻahinga naʻe muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuní mo ikuna ai ʻi he feʻauhí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke tau fai ha ngaahi fili lahi ʻi he moʻuí, ka ʻi heʻetau fai iá, ko e melino ʻa Kalaisí ʻoku totonu ke hoko maʻu pē ia ko e fakamāú—pe hangē ko hono fakalea ʻe he tokotaha liliu-lea ko Edgar J. Goodspeed, “ko e tākiekina pule” ia ʻi hotau lotó.
3. Ko e hā “ʻa e melino ʻa Kalaisí”?
3 Ko e hā “ʻa e melino ʻa Kalaisí”? Ko e nonga ia, ko e loto-mokomoko, ʻa ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsuú pea mo hono ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi mo hōifua ʻiate kitautolu ʻa Sihova ko e ʻOtuá pea mo hono ʻAló. ʻI he teu ke mavahe ʻa Sīsū mei heʻene kau ākongá, naʻá ne tala ange kiate kinautolu: “Ko eku melino oku ou foaki kiate kimoutolu: . . . Oua naa mamahi ho mou loto, bea oua naa manavahe ia.” (Sione 14:27, PM) ʻI he meimei taʻu ʻe 2000, kuo maʻu ai ʻa e melino ko iá ʻe he kau mēmipa pani loto-tōnunga ʻo e sino ʻo Kalaisí, pea ʻi he ʻahó ni ko honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻa e “fanga sipi kehe,” ʻoku nau maʻu mo ia. (Sione 10:16) ʻOku totonu ke hoko ʻa e melino ko iá ko ha tākiekina pule ʻi hotau lotó. ʻI he taimi ʻoku tau ʻi he malumalu ai ʻo ha ʻahiʻahi kakaha, ʻokú ne malava ke tokoniʻi kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo vaivai tupu mei he manavaheé pe hoko ʻo fuʻu loto-hohaʻa tōtuʻá. Tau sio angé ki he anga ʻo e moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakamaau taʻetotonú, ʻi he taimi ʻoku fakahohaʻasi ai kitautolu ʻe he loto-moʻuá, pea ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻetaau aí.
Taimi ʻOku Tau Fehangahangai Ai mo e Fakamaau Taʻetotonú
4. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ʻo maheni mo e fakamaau taʻetotonú? (e) Kuo anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau Kalisitiané ki he hoko ko e kau maʻukovia ʻe he fakamaau taʻetotonú?
4 Naʻe pehē ʻe Tuʻi Solomone: “ʻI he taimi naʻe pule ai ha tangata ki he kakai ke nau kovi ai.” (Koheleti 8:9) Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ko iá. ʻI he lolotonga ʻene ʻi hēvaní, naʻá ne sio hifo ki he ngaahi fakamaau mātuʻaki taʻetotonu ko ia naʻe fehilifakiʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻiate kinautolú. ʻI heʻene ʻi māmaní, naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻi he fakamaau taʻetotonu lahi tahá ʻi ha taimi, lolotonga ko ha tangata taʻeangahala iá, naʻe tukuakiʻi ia ki he lea fieʻotua pea fakapoongi ʻi he tuʻunga ko ha faihia. (Mātiu 26:63-66; Maake 15:27) ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei mafola noa pē ʻa e fakamaau taʻetotonú, pea kuo faingataʻaʻia lahi fau ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní, ʻi he hoko ʻo “fehiʻanekina ʻe he ngāhi kakai kehekehe.” (Mātiu 24:9) Ka, neongo ʻa e ngaahi meʻa fakalilifu naʻe hokosia ʻi he ngaahi kemi mate ʻa e kau Nasí pea ʻi he Kemi Tautea ʻa e Sovietí, neongo ʻa e hoko ko e kau maʻukovia ʻi he fakamālohiʻi fakatokolahí, ngaahi tukuakiʻi loí, mo e ngaahi fakafepaki loí, kuo ʻai kinautolu ʻe he melino ʻa Kalaisí ke nau tuʻumaʻu. Kuo nau faʻifaʻitaki kia Sīsū, ʻa ia ʻoku tau lau fekauʻaki mo ia: “ʻI hono leakovia naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.”—1 Pita 2:23.
5. ʻI heʻetau fanongo ki ha fakamaau taʻetotonu hā mahino ʻi he fakatahaʻangá, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau ʻuluaki fakakaukau atu ki aí?
5 ʻI ha tuʻunga mātuʻaki siʻisiʻi ange, ʻoku tau tui nai kuo fai ha ngāue taʻetotonu ki ha taha ʻi loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI ha tuʻunga pehē, ʻoku tau ongoʻi nai ʻo hangē ko ia naʻe ʻia Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: “Kohai oku tūkia, bea oku ikai teu vela ai?” (2 Kolinito 11:29, PM) Ko e hā ʻoku malava ke tau faí? ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Ko ha fakamaau taʻetotonu moʻoni ia?’ ʻOku ʻikai ke tau faʻa ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. ʻOku tau fai nai ha tali mālohi ʻi he hili ʻetau fanongo ki ha taha ʻokú ne taukaveʻi ʻokú ne ʻilo kotoa ki ai. ʻI he ʻuhinga lelei, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú: “Ko e hehemangofua ʻoku ne tui ki he lea kotoa.” (Palovepi 14:15) Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga.
6. ʻE anga-fēfē ʻetau tali ki he meʻa ʻoku hā ngali ko ha ngaahi fakamaau taʻetotonu ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá?
6 Kae kehe, pehē pē ʻeni kuo tau hoko tonu ʻo maʻukovia ʻi ha meʻa ʻoku hā ngali ko ha fakamaau taʻetotonu. ʻE anga-fēfē ʻa e tali ʻa ha taha ʻoku ʻi hono lotó ʻa e melino ʻa Kalaisí? ʻOku tau sio nai ki he fiemaʻu ke talanoa mo e tokotaha ko ia ʻoku tau ongoʻi kuó ne faihala mai kiate kitautolú. ʻI he hili iá, ʻi he lelei ange ke ʻoua ʻe lāulea ki he meʻá mo ha taha pē ʻe fanongo mai, fēfē ke ʻoatu ʻa e meʻá kia Sihova ʻi he lotu pea falala kiate ia te ne fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻa e fakamaau totonú? (Sāme 9:10; Palovepi 3:5) ʻE hoko nai ʻi he hili hono fai iá, te tau fiemālie ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻi hotau lotó pea “fakalogo be.” (Sāme 4:4, PM) ʻI he ngaahi tuʻunga lahi tahá, ʻe ngāueʻaki ʻa e enginaki ʻa Paulá: “Mou toutou fekātakiʻaki mo fefakamolemoleʻaki maʻataʻatā, kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē ko ia naʻe fakamolemoleʻi maʻataʻatā koe ʻe Sihová, ke pehē mo koe foki.”—Kolose 3:13, NW.
7. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻi heʻetau ngaahi feangainga mo hotau fanga tokouá?
7 Neongo ia, ko e hā pē ha meʻa ʻoku tau fai, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi neongo ʻoku ʻikai malava ke tau puleʻi ʻa e meʻa naʻe hokó, ʻoku malava ke tau puleʻi ʻetau tali ki aí. Kapau ʻoku tau tali ʻi ha founga taʻemafamafatatau ki ha meʻa ʻoku hā ngali ko ha fakamaau taʻetotonu, ʻoku hoko nai ai ha maumau lahi ange ki heʻetau melinó ʻi he fakamaau taʻetotonú tonu. (Palovepi 18:14) ʻE lava ke aʻu ʻo tau tūkia ai pea taʻofi ʻa e feohi mo e fakatahaʻangá kae ʻoua ke tau ongoʻi kuo fakahoko ʻa e fakamaau totonú. Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻo pehē ko e faʻahinga ʻoku ʻofa ki he ngaahi lao ʻa Sihová “ʻoku ʻikai ha tukiaʻanga ʻi honau loto.” (Sāme 119:165) Ko hono moʻoní, ʻoku hokosia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakamaau taʻetotonu ʻi he taimi ki he taimi. ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa pango peheé ke ne taʻofi hoʻo tauhi kia Sihová. ʻI hono kehé, tuku ke pule ʻi ho lotó ʻa e melino ʻa Kalaisí.
Taimi ʻOku Fakahohaʻasi Ai Kitautolu ʻe he Loto-Moʻuá
8. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku nau fakatupunga ʻa e loto-moʻuá, pea ko e hā ʻoku malava ke iku atu ki ai ʻa e loto-moʻuá?
8 Ko e loto-moʻuá ko ha konga mātuʻaki moʻoni ia ʻo e moʻuí ʻi he “kuonga fakamui” ko ení. (2 Timote 3:1) Ko e moʻoni, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOua te mou lotomoʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻui, ki ha meʻa te mou kai; ʻumaʻā homou sino, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai.” (Luke 12:22) Ka ʻoku ʻikai ke tupu ʻa e loto-moʻua kotoa pē ia mei he tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Naʻe “mafasia” lahi ʻa Lote koeʻuhi ko e anga-fakalielia ʻa Sōtomá. (2 Pita 2:7) Naʻe fakahohaʻasi ʻa Paula ʻe he “lotomoʻua he tauhi ʻo e ngaahi siasi.” (2 Kolinito 11:28) Naʻe ʻi he langa mamahi pehē ʻa Sīsū ʻi he pō ki muʻa heʻene pekiá ʻo hoko ai “ʻene tautaʻa ʻo hange ko e ngaahi tulutā taʻataʻa, ʻo vangana ki [he] kelekele.” (Luke 22:44) ʻOku hā mahino, ko e loto-moʻua kotoa pē ʻoku ʻikai ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha tui vaivai. Kae kehe, pe ko e hā pē ʻokú ne fakatupungá, kapau ʻoku lahi mo fuoloa ʻa e loto-moʻuá, ʻoku malava ke ne kaihaʻasi meiate kitautolu ʻa e melinó. Kuo lōmekina ʻe he loto-moʻuá ʻa e niʻihi, ʻo ʻai kinautolu ke nau ongoʻi taʻemalava ke hokohoko atu hono fua ʻa e ngaahi fatongia ʻoku kau ʻi hono tauhi ʻa Sihová. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ka hu ʻa e hohaʻa [“loto-moʻuá,” NW] ki he loto ʻo ha tangata, ʻoku ne pelukiʻi ia.” (Palovepi 12:25) Ko e hā leva ʻe malava ke tau faí, kapau ʻoku tau moʻua ʻi he loto-moʻuá?
9. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi laka ʻaonga ʻe fai nai ke fakanonga ai ʻa e loto-moʻuá, ka ko e hā ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e loto-moʻuá heʻikai malava ke toʻo atú?
9 ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku tau malava nai ke fai ha ngaahi laka ʻaonga. Kapau ko ha palopalema fakafaitoʻo ʻoku fakatefito ai ʻetau loto-moʻuá, ʻe fakapotopoto ke fai ha tokanga ki ai, neongo ko e ngaahi meʻa peheé ko e fili fakafoʻituitui ia.a (Mātiu 9:12) Kapau ʻoku fakamafasiaʻi kitautolu ʻe ha ngaahi fatongia lahi, ʻe malava nai ke tuku atu ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ki he niʻihi kehé. (Ekisoto 18:13-23) Fēfē leva ʻa e faʻahinga—hangē ko e ngaahi mātuʻá—ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fatongia mamafa ʻoku ʻikai malava ke tuku atú? Fēfē kapau ko ha Kalisitiane ʻoku nofo mo ha hoa fakafepaki? Fēfē kapau ko ha fāmili ʻoku ʻi he tuʻunga faingataʻa fakaʻekonōmika pe nofo ʻi ha feituʻu ʻo e taú? ʻOku hā mahino, heʻikai malava ke tau toʻo atu ʻa e ngaahi matavai kotoa ʻo e loto-moʻuá ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Ka, ʻoku malava ke tau kei tauhi ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi hotau lotó. Anga-fēfē?
10. Ko e hā ʻa e ongo founga ʻe ua ʻa ia ʻe malava ke kumi ki ai ha Kalisitiane ki hono fakanonga ʻa e loto-moʻuá?
10 Ko e kumi ki he fakafiemālie ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e founga ia ʻe taha. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻI he lahi ʻa e hohaʻa ʻi hoku loto e ko hoʻo ngaahi fakanaʻa [“fakafiemālie,” NW] naʻe fakafiefiaʻi hoku laumalie.” (Sāme 94:19) ʻOku malava ke maʻu ʻa e “ngaahi fakafiemālie” ʻa Sihová ʻi he Tohitapú. Ko e kumi faleʻi maʻu pē ki he Tohi fakamānavaʻi ko iá ʻe tokoni ia ki hono tauhi ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi hotau lotó. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) ʻI ha founga meimei tatau pē, naʻe tohi ʻe Paula: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga [“melino,” NW] ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.” (Filipai 4:6, 7) Ko e lotu tōtōivi mo tuʻumaʻú te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻetau melinó.
11. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻi he meʻa ko ia ko e lotú? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he lotú?
11 Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi he meʻá ni. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne lea ai ʻo lotu ki heʻene Tamai fakahēvaní ʻi ha ngaahi houa lahi. (Mātiu 14:23; Luke 6:12) Naʻe tokoni ʻa e lotú kiate ia ke ne kātakiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kovi tahá. ʻI he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻe tupu ʻo lahi ʻaupito ʻene mamahí. Ko ʻene tali ki aí? Naʻe ‘fakautuutu ai ʻene fakamātoato’ ʻa ʻene lotú. (Luke 22:44) ʻIo, ko e ʻAlo haohaoa ʻo e ʻOtuá ko ha tangata ʻo e lotu. Ko ia ai, huanoa hake ai ʻa e totonu ki hono kau muimui taʻehaohaoá ke nau fakatupulekina ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e lotú! Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau “lotu maʻu pe, ʻo ʻoua naʻa fiu.” (Luke 18:1) Ko e lotú ko ha fetuʻutaki moʻoni mo mātuʻaki mahuʻinga ia mo e Tokotaha ʻokú ne ʻiloʻi kitautolu ʻo lelei ange ia ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú. (Sāme 103:14) Ke tau tauhi ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi hotau lotó, te tau “lotu taʻetuku.”—1 Tesalonaika 5:17.
Ko Hono Ikunaʻi Hotau Ngaahi Ngataʻangá
12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ongoʻi nai ai ʻe he niʻihi ʻoku taʻefeʻunga ʻenau ngāué?
12 ʻOku vakai mai ʻa Sihova ki he tokotaha taki taha ʻo ʻene kau sevānití ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. (Hakeai 2:7, NW, fakamatala ʻi laló) Ka neongo ia, ʻoku faingataʻa ke tali ʻeni ʻe he tokolahi. ʻOku loto-siʻi nai ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e taʻumotuʻá, tupulekina ʻa e ngaahi ngafa fakafāmilí, pe ko e faai hifo ʻa e moʻuí. ʻOku ʻikai nai ke ongoʻi lelei ʻa e niʻihi koeʻuhi ko ʻenau haʻu mei ha ʻātakai kovi ʻaupito. ʻOku kei ʻi ai ʻa e niʻihi ia ʻoku fakahohaʻasi nai ʻe he ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí, ʻo veiveiua ai pe ʻe lava koā ke fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova. (Sāme 51:3) Ko e hā ʻoku malava ke fai fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi peheé?
13. Ko e hā ʻa e fakafiemālie Fakatohitapu ʻoku ʻi ai ki he faʻahinga ʻoku nau ongoʻi taʻefeʻungá?
13 Ko e melino ʻa Kalaisí te ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻa e ʻofa ʻa Sihová. ʻE malava ke tau toe fakafoki mai ʻa e melino ko iá ki hotau lotó ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻikai ʻaupito ke pehē ʻe Sīsū ko hotau mahuʻingá ʻoku fuaʻaki ʻa hono fakahoa ʻa e meʻa ʻoku tau faí mo e meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé. (Mātiu 25:14, 15; Maake 12:41-44) Ko e meʻa naʻá ne fakamamafaʻí ko e ʻofa mateakí. Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mātiu 24:13) Naʻe “taʻetokaʻi” ʻa Sīsū tonu ʻe he tangatá, ka naʻe ʻikai haʻane veiveiua ki he ʻofa ʻa ʻene Tamaí ʻiate iá. (Aisea 53:3; Sione 10:17) Pea naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá naʻe ʻofeina mo kinautolu foki. (Sione 14:21) Ke fakamamafaʻi ʻení, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIkai ʻoku fakatau ha ongo kiʻi misi ʻe toko ua ki ha konga seniti pe? ka ʻe ʻikai patū ki he kelekele hana taha taʻe meʻa ki ai ʻe hoʻomou Tamai. Ka ko e meʻa kiate kimoutolu, ko homou ngāhi tuʻoni louʻulu kuo ʻosi lau fakalautelau. Ko ia ʻoua te mou manavahe: ʻoku mou mahuʻinga kimoutolu ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Mātiu 10:29-31) Ko ha fakapapauʻi fakalotomāfana ē ʻo e ʻofa ʻa Sihová!
14. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku tau maʻu ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa kitautolu taki taha?
14 Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:44) Koeʻuhi kuo tohoaki kitautolu ʻe Sihova ke tau muimui ʻia Sīsū, kuo pau ʻokú Ne fiemaʻu kitautolu ke tau hao. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai ko ha meʻa lelei ki heʻeku Tamai ʻoku ʻi hēvaní ke ʻauha ha taha ʻi he faʻahinga siʻi ko ení.” (Mātiu 18:14, NW) Ko ia ai, kapau ʻokú ke tauhi ʻaki ha loto kakato, ʻoku malava ke ke hakailangitau ʻi hoʻo ngaahi ngāue leleí. (Kaletia 6:4) Kapau ʻoku fakahohaʻasi koe ʻe he ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí, ke fakapapauʻi ko Sihová te ne fakamolemoleʻi “o lahi aubito” ʻa e faʻahinga ʻoku fakatomala moʻoní. (Aisea 43:25; 55:7, PM) Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga kehe pē ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi ai, manatuʻi “oku ofi a Jihova kiate kinautolu oku loto mafeji; oku ne fakamou[i] akinautolu oku laumalie mafofoa.”—Sāme 34:18, PM.
15. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke ne kaihaʻasi meiate kitautolu ʻetau melinó? (e) Ko e hā ʻa e falala kia Sihova ʻoku malava ke tau maʻú?
15 ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ia ʻe fiemaʻu ʻe Sētane ka ko hono kaihaʻasi meiate koe ʻa hoʻo melinó. Ko ia ʻa e tupuʻanga ʻo e angahala tukufakaholo ko ē ʻoku tau fāinga kotoa mo iá. (Loma 7:21-24) Te ne saiʻia moʻoni ke ke ongoʻi ʻoku hanga ʻe hoʻo taʻehaohaoá ʻo ʻai hoʻo ngāué ke taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. ʻOua ʻaupito naʻa fakaʻatā ʻa e Tēvoló ke ne fakavaivaiʻi koe! ʻAi ke ke ʻilo ki heʻene ngaahi faʻufaʻú, pea fakaʻatā ʻa e ʻilo ko iá ke ne ʻai koe ke ke fakapapauʻi ke kātaki. (2 Kolinito 2:11; Efeso 6:11-13) Manatuʻi, “ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.” (1 Sione 3:20) ʻOku ʻikai ke vakai mai pē ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi taʻemalavá. ʻOkú ne toe ʻafioʻi ʻetau ngaahi fakaueʻilotó mo ʻetau ngaahi taumuʻá. Ko ia ai, maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “He ʻikai tekeʻi ʻe Sihova hono kakai, pea ko hono tofiʻa ʻe ʻikai te ne liʻaki.”—Sāme 94:14.
Fāʻūtaha ʻi he Melino ʻa Kalaisí
16. ʻI he founga fē ʻoku ʻikai ai te tau tuēnoa ʻi heʻetau feinga ke kātakí?
16 Naʻe tohi ʻa Paula ʻo pehē ʻoku totonu ke tau tuku ke pule ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻi hotau lotó koeʻuhi ko kitautolú “naʻe ui ki ai ʻi he sino ʻe taha.” Ko e kau Kalisitiane pani ko ia naʻe tohi ki ai ʻa Paulá naʻe ui ke nau hoko ko e konga ʻo e sino ʻo Kalaisí, ʻi he tuʻunga ko e toenga kinautolu ʻo e kau paní ʻi he ʻaho ní. Ko honau ngaahi takanga ko e “fanga sipi kehe” ʻoku nau fāʻūtaha mo kinautolu ʻi he “takanga pe taha” ʻi he malumalu ʻo e “taha pe ʻa e tauhi,” ko Sīsū Kalaisi. (Sione 10:16) Fakakātoá, ko ha “takanga” ʻo e laui miliona ʻi māmani lahi ʻoku nau tuku ʻa e melino ʻa Kalaisí ke pule ʻi honau lotó. ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai te tau tuēnoá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau kātaki. Naʻe tohi ʻe Pita: “Ke mou talitekeʻi [ʻa Sētane], he tuʻu maʻumaʻuluta he tui; mo mou ʻilo ʻoku tatau ʻaupito mo e ngaahi mamahi na ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻua ai homou faʻahinga ʻi mamani.”—1 Pita 5:9.
17. Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakaueʻiloto ʻoku tau maʻu ke tau tuku ai ʻa e melino ʻa Kalaisí ke pule ʻi hotau lotó?
17 Ko ia ai, ʻofa ke hokohoko atu ʻa e faʻahinga kotoa ke fakatupu ʻa e melinó, ʻa e fua mātuʻaki mahuʻinga ko ia ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Kaletia 5:22, 23, NW) Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku nau taʻehaʻila, taʻemele, pea ʻi he melinó ʻe faai atu pē ʻo tāpuakiʻi ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi, ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e māʻoniʻoní. (2 Pita 3:13, 14) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga kotoa ke tuku ʻa e melino ʻa Kalaisí ke pule ʻi hotau lotó.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku fakatupunga nai pe fakalahi ʻe he ngaahi tuʻunga fakafaitoʻó ʻa e loto-moʻuá, ʻo hangē ko e tuʻunga loto-mafasiá.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e melino ʻa Kalaisí?
• ʻE malava fēfē ke hoko ʻa e melino ʻa Kalaisí ʻo pule ʻi hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakamaau taʻetotonú?
• ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he melino ʻa Kalaisí ke fakaleleiʻi ʻa e loto-moʻuá?
• ʻE anga-fēfē hono fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he melino ʻa Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻetaau aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻI he ʻao ʻo hono kau tukuakiʻí, naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu kia Sihova
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Hangē ko e fāʻofua māfana ʻa ha tamai ʻofa, ko e ngaahi fakafiemālie ʻa Sihová ʻoku malava ke ne fakanonga ʻetau loto-moʻuá
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOku mahuʻinga lahi ki he ʻOtuá ʻa e kātakí